Na teme ju č anka 89. Ustava Repub ike Hrvatske prog ašen je Carinski zakon, koji je donio Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora na sjednici 30. ipnja 1999. godine.
CARINS I ZA ON*
I. UVODNE ODREDBE
1. Područje primjene i temeljna pojmovna određenja
Članak 1. (sadrža zakona)
(1) Ovim Zakonom i propisima donesenim na teme ju njega uređuju se prava i obveze osoba te ov asti Carinske uprave Repub ike Hrvatske u svezi s robom u putničkome i robnome prometu između carinskoga područja Repub ike Hrvatske i stranih carinskih područja.
Članak 2. (prim ena zakona)
(1) Ovaj Zakon i propisi doneseni na teme ju njega se primjenjuju na cije ome carinskom području Repub ike Hrvatske.
(2) Ovaj se Zakon primjenjuje na postrojenja i uređaje u epikontinenta nome pojasu Repub ike Hrvatske suk adno posebnim propisima iz područja pomorstva.
Članak 3. (carinsko područ e)
(1) Carinsko područje Repub ike Hrvatske obuhvaća teritorij Repub ike Hrvatske, a ograničeno je carinskom crtom koja je istovjetna s graničnom crtom Repub ike Hrvatske.
Članak 4. (definici e)
(1) U smis u ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju s jedeće značenje:
1) Osoba je:
- fizička osoba,
- pravna osoba,
- udruga osoba, koja nema status pravne osobe, a i joj je prema važećim propisima dopušteno poduzimanje određenih pravnih radnji.
2) Osobe sa prebivalištem - s edištem u carinskom područ u su: * Redakcijski pročišćen tekst. Zakon je objav jen u „Narodnim novinama“, br. 78/99. Izmjene i dopune Zakona objav jene su u „Narodnim novinama“, br. 94/99, 117/99, 73/00, 92/01, 47/03, 140/05, 138/06., 60/08, 45/09, 56/10 i 56/10.
- fizičke osobe koje u carinskom području imaju prebiva ište i i uobičajeno boravište,
- pravne osobe i i udruge osoba bez pravne osobnosti koje u carinskom području imaju registrirano sjedište, g avnu upravu i i sta nu podružnicu.
3) Carinska uprava je upravna organizacija u sastavu Ministarstva financija odgovorna za primjenu carinskih propisa i drugih propisa koji su joj stav jeni u nad ežnost.
4) Središn i ured je ustrojstvena jedinica Carinske uprave odgovorna za zakonitu, učinkovitu i ujednačenu primjenu carinskih propisa i drugih propisa koji su joj stav jeni u nad ežnost.
5) Carinarnica je ustrojstvena jedinica Carinske uprave u kojoj se obav jaju svi i i neki pos ovi predviđeni carinskim propisima.
6) Carinska ispostava je ustrojstvena jedinica carinarnice u kojoj se obav jaju svi i i neki pos ovi iz dje okruga carinarnice.
7) Ulazna carinska ispostava je carinska ispostava koju određuje Carinska uprava u sk adu s carinskim propisima, kojoj mora biti bez od aganja podnesena roba koja se unosi na carinsko područje Repub ike Hrvatske, i na kojoj se obav jaju odgovarajuće u azne provjere koje se teme je na ana izi rizika.
8) Uvozna carinska ispostava je carinska ispostava koju određuje Carinska uprava u sk adu s carinskim propisima, pri kojoj se moraju obaviti forma nosti, uk jučujući odgovarajuće provjere koje se teme je na ana izi rizika, za odobravanje carinski dopuštenog postupanja i i uporabe za robu koja je unesena na carinsko područje Repub ike Hrvatske.
9) Izvozna carinska ispostava je carinska ispostava koju određuje Carinska uprava u sk adu s carinskim propisima, pri kojoj se moraju obaviti forma nosti, uk jučujući odgovarajuće provjere koje se teme je na ana izi rizika, za odobravanje carinski dopuštenog postupanja i i uporabe za robu koja napušta carinsko područje Repub ike Hrvatske.
10) Izlazna carinska ispostava je carinska ispostava koju određuje Carinska uprava u sk adu s carinskim propisima, kojoj se mora podnijeti roba prije nego napusti carinsko područje Repub ike Hrvatske i pri kojoj se obav jaju carinske provjere g ede ispunjavanja izvoznih forma nosti i odgovarajuće provjere koje se teme je na ana izi rizika.
11) Odluka je svaka s užbena radnja Carinske uprave koja se odnosi na carinske propise kojom se od učuje o pojedinom s učaju te koja ima pravne učinke na jednu i i više određenih i i odredivih osoba. Ovaj izraz, među osta im, obuhvaća odobrenja iz č anka 5.a i č anka 99. ovoga Zakona te obvezujuća miš jenja u smis u č anka 12. ovoga Zakona.
12) Carinski status je određenje robe u smis u carinskih propisa kao domaće i i strane robe.
13) Domaća roba je roba koja je:
- suk adno uvjetima iz č anka 24. ovoga Zakona, u cije osti dobivena i i proizvedena u carinskom području Repub ike Hrvatske, te koja ne sadrži robu uvezenu iz drugih zema ja,
- uvezena iz drugih zema ja, a koja je bi a puštena u s obodni promet,
- dobivena i i proizvedena u carinskome području Repub ike Hrvatske bez obzira na to je i dobivena i i proizvedena samo iz robe navedene u drugoj podtočki i i iz robe navedene u prvoj i drugoj podtočki ove točke.
14) Strana roba je roba koja nije obuhvaćena točkom 13. ovoga č anka i i roba koja je izgubi a status domaće robe. Roba gubi status domaće robe kad stvarno napusti carinsko područje Repub ike Hrvatske, osim u s učajevima iz č anka 109. ovoga Zakona.
15) Dug su sva davanja koja je Carinska uprava prema carinskim i drugim propisima obavezna nap aćivati na robu koja se uvozi i i izvozi.
16) Carinski dug je obveza određene osobe da za određenu robu p ati propisima utvrđenu svotu uvozne carine (uvozni carinski dug) i i izvozne carine (izvozni carinski dug).
17) Uvozne carine su:
- carina i druga davanja koja se p aćaju pri uvozu robe, a imaju isti učinak kao i sama carina,
- uvozna davanja uvedena u okviru po joprivredne po itike i i posebnih mjera koje se primjenjuju na određenu robu dobivenu preradom po joprivrednih proizvoda.
18) Izvozne carine su:
- carina i druga davanja koja se p aćaju pri izvozu robe, a imaju isti učinak kao i sama carina,
- izvozna davanja uvedena u okviru po joprivredne po itike i i posebnih mjera koje se primjenjuju na određenu robu dobivenu preradom po joprivrednih proizvoda.
19) Dužnik je osoba koja je obvezana za p aćanje duga.
20) Carinski nadzor su mjere koje poduzima Carinska uprava da bi se osigura a provedba carinskih i drugih propisa koji se primjenjuju na robu koja je predmet carinskog nadzora.
21) Carinske prov ere su posebne radnje koje Carinska uprava poduzima radi osiguranja pravi ne primjene carinskih propisa, a po potrebi i drugih propisa koji se odnose na unos, iznos, provoz, prijenos i posebnu uporabu robe koja se na azi na carinskom području Repub ike Hrvatske, kao i robe koja se kreće između carinskog područja Repub ike Hrvatske i trećih država, te na prisutnost robe koja nema status domaće robe. Takve radnje uk jučuju preg ed robe, provjere podataka u dek araciji te provjere postojanja i vjerodostojnosti isprava podnesenih u e ektroničkom i i pisanom ob iku, preg ed pos ovnih knjiga i drugih isprava o pos ovanju, preg ed prijevoznih sredstava, preg ed prt jage i osta ih stvari koje putnici nose sa sobom i i na sebi, te obav janje pretraga i drugih potrebnih radnji.
22) Carinski dopušteno postupan e ili uporaba robe je: - stav janje robe u carinski postupak, - unos robe u s obodnu zonu i i s obodno sk adište, - ponovni izvoz robe iz carinskoga područja Repub ike Hrvatske, - uništenje robe, - ustupanje robe u korist države.
23) Carinski postupak je: - puštanje robe u s obodni promet, - provoz, - carinsko sk adištenje, - unutarnja proizvodnja, - preradba pod carinskim nadzorom, - privremeni uvoz, - vanjska proizvodnja, - izvoz.
24) Carinska deklaraci a je radnja kojom osoba u propisanom ob iku i na propisan način zahtijeva stav janje robe u neki od carinskih postupaka.
25) Deklarant je osoba koja podnosi carinsku dek araciju u svoje ime i i osoba u čije je ime carinska dek aracija podnesena.
26) Podnošen e robe je obavještavanje Carinske uprave, koje se obav ja na propisan način, o prispjeću robe u carinsku ispostavu i i na bi o koje drugo mjesto koje je odredi a i i odobri a Carinska uprava.
27) Puštan e robe je radnja kojom Carinska uprava stav ja robu na raspo aganje uz uvjete i u svrhe određene carinskim postupkom u koji je roba stav jena.
28) Korisnik postupka je osoba za čiji je račun podnesena carinska dek aracija i i osoba na koju su prenesena prava i obveze navedene osobe u vezi s carinskim postupkom.
29) Korisnik odobren a je osoba kojoj je u sk adu s carinskim propisima izdano odgovarajuće odobrenje.
30) Rizik je vjerojatnost događaja koji bi mogao nastati u vezi sa unosom, iznosom, provozom, prijenosom i posebnom uporabom robe koja se na azi na carinskom području Repub ike Hrvatske, koja se kreće između carinskog područja Repub ike Hrvatske i trećih država, kao i u vezi prisutnosti robe koja nema status domaće robe, koji:
- sprječava pravi nu provedbu mjera u Repub ici Hrvatskoj, i i
- ugrožava financijske interese Repub ike Hrvatske, i i
- predstav ja prijetnju sigurnosti Repub ike Hrvatske, javnom mora u, zaštiti zdrav ja i života judi, životinja i i bi ja, zaštiti naciona noga b aga povijesne, umjetničke i i arheo oške vrijednosti i i zaštiti inte ektua nog v asništva, oko ine, potrošača i drugog.
31) Upravl an e rizikom je sustavna identifikacija rizika i provedba svih mjera nužnih za ograničavanje iz oženosti riziku. To obuhvaća radnje kao što su prikup janje podataka i informacija, ana iziranje i procjenjivanje rizika, propisivanje i poduzimanje mjera i redovito provjeravanje i preg ed postupaka i njihovih rezu tata, što se teme ji na izvorima i strategijama carinske s užbe i drugih s užbi u Repub ici Hrvatskoj, te na međunarodnim izvorima i strategijama.
32) Za ednica je Europska zajednica.
33) Države članice su države č anice Europske zajednice.
2. Opće odredbe koje se odnose na prava i obveze osoba s obzirom na carinsko pravo
a) Zast panje
Članak 5. (zastupan e)
(1) Osoba o čijim se pravima i obvezama rješava može odrediti opunomoćenika za poduzimanje svih i i nekih radnji u postupku koji vodi Carinska uprava.
(2) Zastupanje može biti:
- izravno, ako opunomoćenik dje uje u ime i za račun druge osobe, te
- neizravno, ako opunomoćenik dje uje u svoje ime, a za račun druge osobe.
(3) Opunomoćenik mora imati sjedište, odnosno prebiva ište u Repub ici Hrvatskoj, osim u s učajevima propisanim č ankom 76. stavkom 4. ovoga Zakona.
(4) Opunomoćenik se mora očitovati za koju zastupanu osobu nastupa, je i zastupanje izravno i i neizravno, a na zahtjev carinarnice mora podnijeti i vjerodostojnu ispravu s ov aštenjem za zastupanje.
(5) Za osobe koje se ne očituju da dje uju u ime i za račun druge osobe i i se očituju da dje uju u ime i za račun druge osobe, a ne mogu o tome podnijeti vjerodostojnu ispravu, smatrat će se da nastupaju u svoje ime i za svoj račun.
(6) Iznimno, carinsku dek araciju u svojstvu opunomoćenika može podnijeti samo osoba koja suk adno posebnim propisima ispunjava uvjete za obav janje pos ova zastupanja u carinskom postupku.
(7) Kada osoba dje uje u ime i i za račun druge osobe i i kao carinski zastupnik na sta noj i pos ovnoj osnovi, Središnji ured Carinske uprave će je ov astiti i odobriti joj status »ov aštenoga gospodarskog subjekta« prema č anku 5.a. ovoga Zakona.
b) Ovlašteni gospodarski s bjekt
Članak 5.a (ovlašteni gospodarski sub ekt)
(1) Središnji ured Carinske uprave će, u suradnji s drugim mjerodavnim tije ima, prema kriterijima predviđenim u stavku 3. ovoga č anka, odobriti status „ov aštenog gospodarskog subjekta“ svakom gospodarskom subjektu koji ima sjedište na carinskom području Repub ike Hrvatske.
(2) „Ov ašteni gospodarski subjekt“ može koristiti o akšice pri provedbi sigurnosno re evantnih provjera i/i i pojednostavnjenja predviđena carinskim propisima.
(3) Kriteriji za odobravanje statusa „ov aštenog gospodarskog subjekta“ uk jučuju:
- primjereno pridržavanje carinskih propisa u prethodnom razdob ju,
- zadovo javajući sustav vođenja pos ovnih i, po potrebi, transportnih evidencija, koji omogućava odgovarajuće carinske provjere,
- ispunjavanje uvjeta za obav janje pos ova zastupanja u carinskom postupku, suk adno posebnim propisima,
- dokaz o financijskoj sposobnosti,
- po potrebi, odgovarajuće zaštitne i sigurnosne mjere.
(4) V ada Repub ike Hrvatske propisati će:
- uvjete za odobravanje statusa „ov aštenog gospodarskog subjekta“,
- uvjete za davanje odobrenja za uporabu pojednostav jenja,
- vrstu i opseg o akšica koja se mogu odobriti s obzirom na sigurnosno re evantne provjere, uzimajući u obzir propise za uprav janje rizikom, te
- uvjete i postupak prema kojima se status „ov aštenog gospodarskog subjekta“ može ukinuti.
(5) „Ov ašteni gospodarski subjekt“ dužan je obavijestiti Carinsku upravu o svim statusnim i drugim promjenama koje bi mog e utjecati na izdano odobrenje.
c) Odl ke koje se odnose na primjen carinskih propisa
Članak 6. (donošen e odluka)
(1) Osoba koja od Carinske uprave zahtijeva donošenje od uke koja se odnosi na primjenu carinskih propisa mora navesti sve činjenice i oko nosti te podnijeti isprave i druge dokaze potrebne za donošenje od uke.
(2) Takva od uka donosi se i o njoj se obavještava podnosite j zahtjeva u najkraćem mogućem roku.
(3) Kada se zahtjev za donošenje od uke podnosi u pisanom ob iku, od uka se donosi i o njoj pismeno obavještava podnosite j zahtjeva najkasnije u roku od mjesec dana od dana podnošenja zahtjeva, osim kada je carinskim propisima drugačije predviđeno.
(4) Rok iz stavka 3. ovoga č anka može se produžiti ako ga se Carinska uprava ne može pridržavati. U tom s učaju Carinska uprava o tome obavještava podnosite ja zahtjeva prije isteka roka, uz navođenje raz oga koji opravdavaju produženje i razdob ja koje smatra potrebnim za donošenje od uke o zahtjevu.
(5) Od uke koje Carinska uprava donosi u pisanom ob iku, a kojima se odbija zahtjev podnosite ja i i su nepovo jne za osobu na koju se odnose, sadrže raz oge na teme ju kojih se donose i pravo na ža bu iz č anka 7. ovoga Zakona.
Članak 7. (žalba na odluku)
(1) Pravo ža be na od uku Carinske uprave koja se odnosi na primjenu carinskih propisa ima osoba na koju se ta od uka neposredno i osobno odnosi. Pravo ža be ima i osoba koja je Carinskoj upravi podnije a zahtjev za donošenje od uke koja se odnosi na primjenu carinskih propisa, a od uka o zahtjevu joj nije dostav jena u roku iz č anka 6. stavka 3. ovoga Zakona.
(2) Ža ba se podnosi u roku od 15 dana.
Članak 8. (odgoda ovrhe)
(1) Podnošenje ža be ne odgađa ovrhu osporene od uke.
(2) Iznimno, Carinska uprava može u cije osti i i dje omice odgoditi ovrhu od uke ako opravdano dvoji da osporena od uka nije u sk adu s važećim propisima i i da bi za osobu na koju se odnosi mog a nastati nepoprav jiva šteta.
(3) Ako osporena od uka uk jučuje obračun uvozne i i izvozne carine, odgoda ovrhe uvjetovana je podnošenjem osiguranja. Po aganje osiguranja neće se zahtijevati, ako bi dužnik bio doveden u ozbi jne poteškoće gospodarske i i socija ne naravi.
Članak 9. (poništavan e odluke)
(1) Od uka povo jna za osobu na koju se odnosi poništiti će se ako je donesena na teme ju netočnih i i nepotpunih navoda, te:
a) ako je podnosite j zahtjeva znao i i je morao znati za netočnost i i nepotpunost navoda, i
b) takva od uka ne bi mog a biti donesena na teme ju točnih i potpunih navoda.
(2) Od uka iz stavka 1. ovoga č anka dostav ja se bez od aganja osobi na koju se odnosi.
(3) Poništenje ima pravni učinak od dana donošenja poništene od uke.
Članak 10. (ukidan e odluke)
(1) Od uka povo jna za osobu na koju se odnosi ukinuti će se i i izmijeniti, u drugim s učajevima od navedenih u č anku 9. ovoga Zakona, ako koji od uvjeta propisanih za njezino donošenje nije bio ispunjen i i više nije ispunjen.
(2) Od uka povo jna za osobu na koju se odnosi može se ukinuti ako osoba ne ispunjava obvezu koja joj je od ukom određena.
(3) Od uka o ukidanju i i izmjeni dostav ja se bez od aganja osobi na koju se odnosi.
(4) Ukidanje i i izmjena od uke ima pravni učinak od dana dostave osobi na koju se odnosi. Iznimno, ako to zahtijevaju opravdani interesi osobe na koju se od uka odnosi, Carinska uprava može za primjereno razdob je odgoditi pravni učinak od uke o ukidanju i i izmjeni.
d) Obavijesti o primjeni carinskih propisa
Članak 11. (pravo na obavi est o prim eni propisa)
(1) Svaka zainteresirana osoba može od Carinske uprave zatražiti izdavanje obavijesti o primjeni carinskih propisa.
(2) Takav se zahtjev može odbiti ako se ne odnosi na stvarno namjeravani izvoz i uvoz.
(3) Obavijesti iz stavka 1. ovoga č anka Carinska uprava daje bez naknade. Naknada se može zahtijevati za posebne troškove koji nastanu zbog provedbe potrebnih ana iza i drugih ispitivanja i i vještačenja o robi na koju se zahtjev za davanje obavijesti odnosi te za troškove povrata robe podnosite ju zahtjeva.
Članak 12. (obvezu uće mišl en e o razvrstavan u robe i podri etlu robe)
(1) Na osnovi pisanog zahtjeva zainteresirane osobe Carinska uprava daje:
a) obvezujuće miš jenje o razvrstavanju robe u kombinirano naziv je Carinske tarife, te
b) obvezujuće miš jenje o podrijet u robe.
(2) Obvezujuća miš jenja o razvrstavanju robe u kombinirano naziv je Carinske tarife i podrijet u robe obvezuju Carinsku upravu prema osobi kojoj je dano miš jenje samo g ede tarifnog raspoređivanja robe u Carinsku tarifu, odnosno g ede podrijet a robe.
(3) Obvezujuće miš jenje o razvrstavanju robe u kombinirano naziv je Carinske tarife obvezuje Carinsku upravu prema osobi kojoj je dano miš jenje za robu za koju se carinski postupak provodi nakon datuma izdavanja miš jenja.
(4) Obvezujuće miš jenje o podrijet u robe obvezuje Carinsku upravu prema osobi kojoj je dano miš jenje za onu robu za koju je postupak utvrđivanja podrijet a robe propisan ovim Zakonom proveden nakon datuma izdavanja miš jenja. U pitanjima podrijet a taj se postupak odnosi na primjenu č anka 23. i 28. ovog Zakona.
(5) Osoba kojoj je dano miš jenje mora dokazati:
a) u s učaju obvezujućeg miš jenja o razvrstavanju robe u kombinirano naziv je Carinske tarife da roba koju dek arira u svim e ementima odgovara robi koja je opisana u miš jenju,
b) u s učaju obvezujućeg miš jenja o podrijet u robe da roba i oko nosti na osnovi kojih se određuje podrijet o robe u svim e ementima odgovara robi i oko nostima koje su opisane u miš jenju.
(6) Obvezujuće miš jenje važi šest godina u s učaju miš jenja o razvrstavanju robe, odnosno tri godine u s učaju miš jenja o podrijet u robe, od dana donošenja, osim:
a) u s učaju razvrstavanja robe u kombinirano naziv je Carinske tarife:
1. ako zbog izmjene propisa miš jenje nije više u sk adu s propisom,
2. ako miš jenje više nije u sk adu s tumačenjima Carinske tarife donesenim na osnovi propisa o carinskoj tarifi:
- na naciona noj razini, zbog presude Upravnog suda Repub ike Hrvatske,
- na razini Europske unije, zbog izmjena Objašnjenja kombiniranog naziv ja,
- na međunarodnoj razini, zbog miš jenja o razvrstavanju robe i i izmjena Objašnjenja Harmoniziranog sustava naziv ja i brojčanog označavanja robe, usvojenog od strane Svjetske carinske organizacije osnovane 1952. godine pod nazivom „Vijeće za carinsku suradnju,
3. ako miš jenje nije više u sk adu s naputkom ministra financija g ede razvrstavanja robe u kombinirano naziv je Carinske tarife donesenim na osnovi propisa o carinskoj tarifi, te
4. ako je miš jenje ukinuto i i izmijenjeno suk adno č anku 10. ovoga Zakona, pri čemu osoba kojoj je dano miš jenje mora biti obaviještena o ukidanju i i izmjeni.
b) u s učaju određivanja podrijet a robe:
1. ako zbog izmjene propisa i i sk apanja međunarodnog sporazuma miš jenje nije više u sk adu s propisima,
2. ako miš jenje više nije u sk adu s tumačenjima pravi a o podrijet u robe:
- na naciona noj razini, zbog presude Upravnog suda Repub ike Hrvatske,
- na međunarodnoj razini, sa Sporazumom o pravi ima podrijet a Svjetske trgovačke organizacije (WTO) i i s miš jenjem donesenim radi tumačenja Objašnjenja navedenog Sporazuma,
3. ako miš jenje nije više u sk adu s tumačenjima tije a ov aštenoga propisom donesenim na osnovi č anka 27. ovoga Zakona za davanje tumačenja o podrijet u robe, te
4. ako je miš jenje ukinuto i i izmijenjeno suk adno č anku 10. ovoga Zakona, pri čemu osoba kojoj je dano miš jenje mora biti obaviještena o ukidanju i i izmjeni.
(7) U s učajevima iz stavka 6. točke a) podtočaka 1. i 2. te točke b) podtočaka 1. i 2. ovoga č anka obvezujuće miš jenje prestaje važiti danom stupanja na snagu, odnosno danom početka primjene odnosnoga propisa, međunarodnog sporazuma i i tumačenja.
(8) Osoba kojoj je dano obvezujuće miš jenje koje prestaje vrijediti teme jem stavka 6. točke a) podtočke 2. do 4. i i točke b) podtočke 2. do 4. ovoga č anka može se koristiti tim miš jenjem još šest mjeseci od dana s užbene objave i i obavijesti, ako je prije prestanka njegove važnosti na teme ju tog miš jenja sk opi a obvezujući kupoprodajni ugovor za predmetnu robu. Međutim, kada je riječ o proizvodima za koje se pri ikom obav janja carinskih forma nosti podnosi potvrda za uvoz i i izvoz, razdob je od šest mjeseci zamjenjuje se razdob jem va janosti potvrde. U s učaju predviđenom u stavku 6. točki a) podtočki 1) i točki b) podtočki 1) ovoga č anka, propisom i i sporazumom može se odrediti razdob je u kojem se može koristiti obvezujuće miš jenje suk adno ovom stavku.
(9) Obvezujuće miš jenje o razvrstavanju robe u kombinirano naziv je Carinske tarife, odnosno o podrijet u robe može se koristiti, prema uvjetima utvrđenim u stavku 10. ovoga č anka, isk jučivo radi:
- određivanja uvoznih i i izvoznih carina,
- određivanja izvoznih naknada i drugih svota koji se daju za uvoz i i izvoz povezanih s provođenjem po joprivredne po itike,
- korištenja potvrda za uvoz i i izvoz koje se podnose pri ikom obav janja forma nosti radi prihvaćanja carinske dek aracije za određenu robu, pod uvjetom da su te potvrde bi e izdane na teme ju tih miš jenja.
Članak 13. (propisivan e uv eta za izdavan e obavi esti i obvezu ućih mišl en a)
(1) V ada Repub ike Hrvatske propisuje uvjete za izdavanje obavijesti i obvezujućih miš jenja.
e) Ostale odredbe
Članak 14. (carinska prov era, analiza rizika, suradn a i razm ena podataka )
(1) Carinska uprava može u sk adu s uvjetima predviđenim u važećim propisima provesti sve provjere koje smatra potrebnim radi pravi ne primjene carinskih i drugih propisa koji se odnose na unos, iznos, provoz, prijenos i posebnu uporabu robe koja se na azi na carinskom području Repub ike Hrvatske, koja se kreće između carinskog područja Repub ike Hrvatske i trećih država, te na prisutnost robe koja nema status domaće robe. Carinske provjere se, za potrebe pravi ne primjene propisa, mogu provesti i u trećoj državi, ako je to predviđeno međunarodnim sporazumom.
(2) Carinske provjere, osim provjere na icu mjesta, teme je se na ana izi rizika uz uporabu metoda automatske obrade podataka, sa svrhom identificiranja i određivanja stupnja rizika i razvoja potrebnih mjera
za procjenu rizika, na osnovi kriterija razvijenih u Repub ici Hrvatskoj i, kada je to primjereno, na međunarodnoj razini.
(3) V ada Repub ike Hrvatske propisuje ov asti za uprav janje rizikom te za utvrđivanje kriterija i prioritetnih područja provjere. Za primjenu uprav janja rizikom uspostaviti će se e ektronički sustav.
(4) Kada provjere obav jaju druga tije a, a ne Carinska uprava, takve se provjere obav jaju u suradnji s Carinskom upravom kad god je to moguće istovremeno i na istom mjestu.
(5) U okviru provjera predviđenih ovim č ankom Carinska uprava i druga nad ežna tije a mogu međusobno izmjenjivati podatke u vezi s unosom, iznosom, provozom, prijenosom i posebnom uporabom robe koja se na azi na carinskom području Repub ike Hrvatske, robom koja se kreće između carinskog područja Repub ike Hrvatske i trećih država, te prisutnosti robe koja nema status domaće robe, kada je to potrebo radi smanjenja rizika.
(6) Prenošenje povjer jivih podataka carinskim s užbama i drugim tije ima trećih država dopušteno je samo u okviru međunarodnih sporazuma i uz uvjete iz č anka 16. stavka 2. ovoga Zakona.
Članak 14.a (izvanredne situaci e)
(1) U s učaju izvanrednih situacija, zbog zastoja prometa preko graničnih prije aza i i zastoja u obav janju carinskog postupka u unutrašnjosti carinskog područja, ministar financija može privremeno odrediti pojednostavnjenja u provedbi mjera carinskog nadzora i provjere.
(2) V ada Repub ike Hrvatske propisuje kriterije i postupak za provedbu stavka 1. ovoga č anka.
Članak 15. (obveza podnošen a isprava)
(1) Osobe koje izravno i i neizravno sudje uju u tijekovima robnoga prometa obvezne su na zahtjev Carinske uprave u propisanom roku staviti na raspo aganje sve potrebne isprave i podatke te pružiti svaku drugu pomoć potrebnu za primjenu carinskih i drugih propisa koji se primjenjuju u carinskom postupku.
Članak 16. (ta nost podataka)
(1) Podaci koji su po svojoj naravi povjer jivi i i su pribav jeni na takav način smatraju se s užbenom tajnom i ne smiju se od strane Carinske uprave da je prenositi bez izričite sug asnosti osoba i i ov aštenih tije a koji su ih da i.
(2) Prenošenje povjer jivih podataka dopušteno je u s učajevima kada je Carinska uprava dužna i i ov aštena to učiniti suk adno posebnim propisima.
Članak 17. (čuvan e isprava)
(1) U svrhu provedbe carinskog nadzora i provjere sudionici robnoga prometa koji raspo ažu ispravama i i podacima iz č anka 15. ovoga Zakona obvezni su ih čuvati u roku utvrđenu propisima, a i ne kraće od tri ka endarske godine, neovisno o načinu njihove pohrane. Taj rok počinje teći:
a) u s učaju robe koja je puštena u s obodni promet, osim s učajeva iz točke b) ovoga č anka, i i za koju je podnesena izvozna carinska dek aracija, pos jednjeg dana ka endarske godine u kojoj je prihvaćena carinska dek aracija za puštanje robe u s obodni promet i i izvozna carinska dek aracija,
b) u s učaju robe koja je na osnovi njezine uporabe u posebne svrhe puštena u s obodni promet uz smanjenu i i nu tu stopu carine, pos jednjeg dana ka endarske godine u kojoj je okončan carinski nadzor nad tom robom,
c) u s učaju robe koja je puštena u koji drugi carinski postupak, pos jednjeg dana ka endarske godine u kojoj je okončan taj carinski postupak za odnosnu robu,
d) u s učaju robe koja je bi a smještena u s obodnoj zoni i i s obodnome sk adištu, pos jednjeg dana ka endarske godine u kojoj je korisniku s obodne zone i i s obodnog sk adišta prestao taj status.
(2) Ako se pri carinskoj provjeri utvrdi da se knjigovodstveni zapis o carinskom dugu mora ispraviti, rok za čuvanje isprava i podataka iz stavka 1. ovoga č anka produ juje se neovisno o č anku 225. stavku 4. ovoga Zakona ko iko je potrebno da bi se knjigovodstveni zapis mogao ispraviti i provjeriti.
Članak 18. (razdobl e, datum, rok)
(1) Ako je carinskim propisima utvrđeno razdob je, datum i i rok, za primjenu propisa razdob je i rok se ne mogu produžiti, a datum promijeniti, osim ako je to tim propisima izričito predviđeno.
Članak 18.a (provedbeni propis)
(1) V ada Repub ike Hrvatske propisuje u kojim se s učajevima i pod kojim uvjetima može pojednostaviti primjena ovoga Zakona.
Članak 19. (obveza drugih državnih ti ela u svezi sa stranom robom)
(1) Tije a državne uprave i pravosudna tije a moraju najb ižoj carinarnici prijaviti svu robu i prijevozna sredstva koju su privremeno zadrža a i i konačno oduze a, ako se radi o stranoj robi nad kojom nije proveden carinski postupak prema odredbama ovoga Zakona.
(2) Konačno oduzeta strana roba iz stavka 1. ovoga č anka može se prepustiti drugoj osobi samo ako je carinarnica odobri a neko od carinskih dopuštenih postupanja i i uporaba robe, odnosno ako je za tu robu podmiren carinski dug.
(3) Carinski dug iz stavka 2. ovoga č anka podmiruje carinski dužnik i i se dug podmiruje iz cijene prodane robe.
II. OSNOVE ZA OBRAČUN UVOZNIH I IZVOZNIH DAVANJA I PRIMJENU DRUGIH MJERA PROPISANIH U TRGOVINI ROBOM
1. Carinska tarifa i razvrstavanje robe u carinsku tarifu
Članak 20. (Carinska tarifa i razvrstavan e robe)
(1) Na robu koja se uvozi u carinsko područje Repub ike Hrvatske p aća se carina prema Carinskoj tarifi i odredbama propisanim ovim Zakonom i Zakonom o carinskoj tarifi.
(2) Carinska tarifa Repub ike Hrvatske obuhvaća:
a) sustav naziv ja i brojčanog označavanja robe preuzet iz Kombinirane nomenk ature Europske unije,
b) dodatnu podje u koja se u cije osti i i dje omično teme ji na Kombiniranoj nomenk aturi, a koja se uvodi radi primjene carinskih mjera koje se odnose na trgovinu robom predviđenih propisima Repub ike Hrvatske,
c) osnovne stope carine,
d) pov aštene tarifne mjere iz Sporazuma o stabi izaciji i pridruživanju i ugovora o s obodnoj trgovini koje je Repub ika Hrvatska sk opi a s drugim zem jama i i skupinama zema ja, koje predviđaju pov ašteno tarifno postupanje, te
e) druge mjere koje predviđaju primjenu smanjene i i nu te stope carine na određenu robu.
(3) Uz uvažavanje odredaba o jedinstvenoj stopi carine, mjere iz stavka 2. točke d) i i e) ovoga č anka primjenjuju se na zahtjev dek aranta umjesto mjere predviđene točkom c) ovoga č anka, ako predmetna roba ispunjava za to propisane uvjete. Zahtjev se može podnijeti i naknadno, ako su ispunjeni svi re evantni uvjeti.
(4) Kada je primjena mjera iz stavka 2. točke d) i i e) ovoga č anka ograničena na određenu ko ičinu uvoza, njena primjena prestaje:
a) iskorištenjem dodije jenih prava, suk adno posebnom propisu kojim se uređuje raspodje a carinskih kvota, i i
b) čim je dosegnuta određena ko ičina uvoza, u s učaju carinskih kvota koje se odobravaju po krono oškom redu datuma carinskih dek aracija.
(5) Razvrstavanje robe u carinsku tarifu podrazumijeva utvrđivanje podbroja Carinske tarife u koji se roba razvrstava teme jem:
a) općih pravi a za primjenu naziv ja Carinske tarife koja su sastavni dio Zakona o Carinskoj tarifi, i
b) dodatno, samo za potrebe razvrstavanja robe u podbrojeve koji se odnose na stavak 2. točku b) ovog č anka, drugih propisa Repub ike Hrvatske kojima se uređuju posebna područja radi primjene mjera, koje nisu carinske mjere, vezanih za trgovinu robom.
Članak 21. (propisivan e edinstvene carinske stope i izvozne carine)
(1) V ada Repub ike Hrvatske u Carinskoj tarifi propisuje s učajeve te vrste i vrijednost robe na koje se može primijeniti jedinstvena carinska stopa.
(2) V ada Repub ike Hrvatske može propisati izvozne carine na robu koja se izvozi, suk adno pravi ima propisanim ovim Zakonom i Zakonom o carinskoj tarifi
Članak 22. (plaćan e povol ni e carine)
(1) V ada Repub ike Hrvatske propisuje uvjete prema kojima će se odobriti povo jnije tarifno postupanje koje određena roba može imati zbog svoje vrste i i uporabe u posebne svrhe. Kada je potrebno odobrenje na odgovarajući se način primjenjuje č anak 98. i 99. ovoga Zakona.
(2) „Povo jnije tarifno postupanje“ u smis u stavka 1. ovoga č anka znači smanjenu i i nu tu stopu carine iz č anka 4. točke 17. ovoga Zakona, pa i u okviru carinskih kvota.
2. Podrijetlo robe
a) Nepovlašteno podrijetlo
Članak 23. (nepovlašteno podri etlo)
(1) Odredbe č anka 24. do 27. ovoga Zakona određuju nepov ašteno podrijet o robe u svrhu:
a) primjene Carinske tarife s iznimkom mjera predviđenih u č anku 20. stavku 2. točki d) ovoga Zakona,
b) primjene drugih mjera utvrđenih odredbama posebnih propisa iz područja trgovine robama, te
c) izdavanja potvrda o podrijet u.
Članak 24. (u ci elosti dobiveni proizvodi)
(1) Roba podrijet om iz jedne zem je ona je roba koja je u cije osti dobivena i i proizvedena u toj zem ji.
(2) Izraz „roba u cije osti dobivena u jednoj zem ji“ obuhvaća:
a) minera ne proizvode izvađene iz t a u toj zem ji,
b) tamo ubrane i i požnjevene bi jne proizvode,
c) tamo okoćene i uzgojene žive životinje,
d) proizvode dobivene od živih, tamo uzgojenih životinja,
e) proizvode tamo dobivene ovom i i ribo ovom,
f) proizvode morskog ribo ova i druge proizvode izvađene iz mora izvan teritorija nih voda p ovi ima koja su registrirana i i prijav jena u brodski upisnik i koja p ove pod zastavom te zem je,
g) proizvode izrađene na njezinim brodovima tvornicama isk jučivo od proizvoda iz točke (f) ovog stavka pod uvjetom da su takvi brodovi tvornice registrirani i i prijav jeni u toj zem ji i da p ove pod zastavom te zem je,
h) proizvode izvađene s morskog dna i i iz s oja zem je ispod toga morskog dna izvan teritorija nih voda te zem je pod uvjetom da ona ima isk jučiva prava na iskorištavanje s oja zem je ispod morskog dna,
i) otpad i ostatke proizvoda dobivenih iz proizvodnih dje atnosti i i upotreb javanih predmeta ako su tamo prikup jeni i ako su pogodni samo za ponovno dobivanje sirovina, te
j) proizvode tamo proizvedene isk jučivo od proizvoda navedenih u točkama a) do i) ovoga č anka i i od njih proizvedenih proizvoda na bi o kojoj razini proizvodnje.
(3) Za potrebe stavka 2. ovoga č anka izraz „zem ja“ obuhvaća i teritorija ne vode te zem je.
Članak 25. (dovol na obrada ili prerada)
(1) Roba čija proizvodnja uk jučuje više od jedne zem je smatrat će se podrijet om iz zem je u kojoj je proš a pos jednju bitnu gospodarski opravdanu obradu i i preradu u za te svrhe oprem jenoj tvrtki koja dovodi do novih proizvoda i i predstav ja bitnu fazu proizvodnje.
Članak 26. (nedostatna obrada ili prerada)
(1) Svaka obradba i i preradba robe za koju se utvrdi i i u svezi s kojom utvrđene činjenice potvrđuju pretpostavku da je njezin jedini ci j bio izbjeći primjenu odredbi koje se u Repub ici Hrvatskoj primjenjuju na robu iz određenih zema ja neće se ni u kojemu s učaju smatrati dostatnom da bi tako proizvedena roba stek a podrijet o zem je gdje je obradba i i preradba provedena u smis u č anka 25. ovoga Zakona.
Članak 27. (provedbeni propis, dodatni dokazi)
(1) V ada Repub ike Hrvatske propisat će dodatna mjeri a za utvrđivanje podrijet a u s učaju iz č anka 25. stavka 1. ovoga Zakona, način dokazivanja podrijet a robe, način izdavanja potvrde te mjerodavna tije a za ovjeru potvrda i davanje tumačenja o podrijet u robe.
(2) Carinska uprava može, ne dovodeći u pitanje odredbe stavka 1. ovoga č anka, u s učaju ozbi jne sumnje zahtijevati podnošenje dodatnih dokaza kojima bi se na nedvojben način potvrdi o da podrijet o udovo java pravi ima propisanim važećim propisima.
b) Povlašteno podrijetlo
Članak 28. (povlašteno podri etlo robe)
(1) Pravi a o pov aštenome podrijet u koja roba mora zadovo jiti kako bi stek a pogodnosti iz č anka 20. stavka 2. točke d. ovoga Zakona utvrđuju se odgovarajućim ugovorima o s obodnoj trgovini.
(2) Pravi a o podrijet u za robu iz zema ja na koje Repub ika Hrvatska na osnovi jednostrane od uke primjenjuje pov aštene carine, utvrđuju se posebnim propisom kojeg donosi V ada Repub ike Hrvatske.
3. Vrijednost robe za carinske svrhe
Članak 29. (svrha određivan a carinske vri ednosti)
(1) Odredbe ovoga pog av ja uređuju način utvrđivanja carinske vrijednosti robe za primjenu Carinske tarife Repub ike Hrvatske.
Članak 30. (definici e i osnovna pravila za utvrđivan e carinske vri ednosti)
(1) Izrazi koji se rabe u ovome pog av ju imaju s jedeće značenje:
a) „carinska vrijednost uvozne robe“ znači vrijednost robe u svrhu određivanja carine »ad va orem« na uvoznu robu,
b) „zem ja uvoza“ znači carinsko područje Repub ike Hrvatske,
c) „proizvedeno“ uk jučuje uzgojeno, proizvedeno i iskopano,
d) „istovjetna roba“ označuje robu koja je u potpunosti ista, uk jučujući njezina fizička svojstva, kakvoću i ug ed. Manje raz ike u izg edu ne izuzimaju robu koja se po svemu drugome uk apa u određenje istovjetne robe,
e) „s ična roba“ označuje robu koja premda nije u potpunosti ista, ipak ima s ična svojstva i s ične sastavne tvari, što omogućuje izvršavanje istih funkcija i komercija nu zamjenjivost. Kod utvrđivanja s ičnosti između roba upotreb java se između osta og kakvoća roba, njihov ug ed i postojanje zaštićenog znaka,
f) „jedinična cijena“ po kojoj se roba prodaje u najvećoj mogućoj ko ičini znači cijenu po kojoj se najveći mogući broj jedinica prodaje u prodaji takve robe među nepovezanim osobama na prvoj kupoprodaji koja se dogodi a nakon uvoza, te
g) „robom iste skupine i i vrste“ smatra se roba koja pripada u skupinu i i asortiman roba proizvedenih u određenoj industrijskoj grani, a uk jučuje istovjetne i i s ične robe.
(2) Izrazi „istovjetna roba“ i „s ična roba“ iz stavka 1. ovoga č anka ne obuhvaćaju robe koje sadrže i i odražavaju inženjerijske us uge, razvoj, umjetnički rad, ob ikovni rad, p anove i skice za koje nisu
izvršena usk ađenja prema č anku 38. stavku 1. pod b) točka 4. ovoga Zakona, jer su ti pos ovi obav jeni u zem ji uvoza.
(3) Istovjetnom i i s ičnom robom neće se smatrati roba koja nije proizvedena u istoj zem ji kao roba koja se vrednuje.
(4) Roba koju je proizve a druga osoba uzet će se u obzir jedino ako nema istovjetne i i s ične robe koju je proizve a ista osoba kao i robu koju se vrednuje.
(5) U smis u ovoga pog av ja dvije osobe smatraju se međusobno povezanima samo:
a) ako je jedna vodite j i i direktor tvrtke u v asništvu druge osobe i obratno,
b) ako su pravno priznati partneri u pos u,
c) ako su u odnosu pos odavac i pos oprimac,
d) ako je jedna od njih izravni i i neizravni v asnik, nadzire i i posjeduje 5% i i više posto dionica s pravom g asa u svakoj tvrtki,
e) ako jedna izravno i i neizravno nadzire drugu,
f) ako su izravno i i neizravno pod nadzorom treće osobe,
g) ako zajedno izravno i i neizravno nadziru treću osobu, i i
h) ako su č anovi iste obite ji.
(6) Osobe koje imaju pos ovne veze na način da je jedna isk jučivi zastupnik, isk jučivi rasparčavač i i isk jučivi koncesionar drugoga, bez obzira na to kako je odnos opisan, smatrat će se povezanima prema ovomu pog av ju u s učaju da su obuhvaćene mjeri ima iz stavka 5. ovoga č anka.
Članak 31. (transakci ska vri ednost)
(1) Carinska je vrijednost uvezene robe njezina transakcijska vrijednost, a to je stvarno p aćena i i p ativa cijena za robu koja se prodaje radi izvoza u Repub iku Hrvatsku, usk ađena prema odredbama č anka 38. i 39. ovoga Zakona pod uvjetom da:
a) kupac nema ograničenja u raspo aganju robom i i uporabi robe, osim ograničenja koja:
1. su određena hrvatskim propisima i i na tim propisima uteme jenim aktima državne v asti, 2. ograničavaju zem jopisno područje gdje se roba može preprodati i i, 3. u suštini ne utječu znatno na vrijednost robe,
b) kupoprodaja i i cijena ne pod iježu uvjetima i i ograničenjima čija vrijednost ne može biti utvrđena u odnosu prema vrijednosti robe koja se vrednuje,
c) nikakva naknada od iduće preprodaje, raspo aganja robom i i uporabe robe neće biti izravno i i neizravno dostav jena prodavaču, osim ako je moguće izvršiti odgovarajuće usk ađenje s odredbama č anka 38. ovoga Zakona,
d) kupac i prodavač nisu međusobno povezani i i, ako jesu, da je transakcijska vrijednost prihvat jiva za carinske svrhe u sk adu s odredbama stavka 2. ovoga č anka.
(2) U postupku procjene prihvat jivosti transakcijske vrijednosti prema zahtjevima iznesenim u stavku 1. ovog č anka sama oko nost da su kupac i prodavač povezani na način opisan u č anku 30. ovoga Zakona nije dostatan raz og da se određena transakcijska vrijednost ocijeni neprihvat jivom. U takvome s učaju treba ispitati oko nosti prodaje i transakcijska vrijednost bit će prihvaćena pod uvjetom da postojeća povezanost nije utjeca a na cijenu. Ako carinarnica ima raz oga pretpostaviti na teme ju obavijesti dobivenih od uvoznika i i na drugi način da je postojeća povezanost utjeca a na cijenu, o tome je dužna obavijestiti uvoznika i dati mu primjerenu mogućnost za odgovor. Na zahtjev uvoznika carinarnica će o raz ozima obavijestiti uvoznika u pisanom ob iku.
(3) Pri prodaji između povezanih osoba transakcijska će se vrijednost smatrati prihvat jivom, a carinska vrijednost robe utvrđena u sk adu s odredbama stavka 1. ovoga č anka uvijek kad uvoznik može dokazati da je dotična vrijednost gotovo jednaka jednoj od s jedećih vrijednosti, pod uvjetom da se upotreb javaju podaci iz istoga i i prib ižno istoga vremenskog razdob ja:
- transakcijskoj vrijednosti u prodaji među nepovezanim osobama za istovjetnu i i s ičnu robu namijenjenu za izvoz u Repub iku Hrvatsku,
- carinskoj vrijednosti istovjetne i i s ične robe prema odredbama č anka 35. ovoga Zakona,
- carinskoj vrijednosti istovjetne i i s ične robe prema odredbama č anka 36. ovoga Zakona.
(4) U primjeni usporedaba iz stavka 3. ovoga č anka treba uzeti u obzir očite raz ike u komercija nim razinama, ko ičinske razine, stavke nabrojene u č anku 38. ovoga Zakona i troškove koje je imao prodavač pri prodaji u kojoj prodavač i kupac nisu povezani, a kojih nema pri prodaji u kojoj su prodavač i kupac povezani.
(5) Usporedbe prikazane u stavku 3. ovoga č anka upotreb javaju se na poticaj deklaranta isk jučivo radi usporedbe. Navedene odredbe ne dopuštaju određivanje zamjenskih vrijednosti.
(6) Cijena koja se zaista p aća i i cijena koju treba p atiti ukupno je učinjeno p aćanje i i p aćanje koje treba učiniti kupac u korist prodavača za uvezenu robu i uk jučuje sva p aćanja koja je kao uvjet prodaje za uvezenu robu učinio i i će učiniti kupac prodavaču i i trećoj osobi da bi se ispuni e obveze prodavaču. P aćanje ne treba nužno biti u ob iku prijenosa novca. P aćanje se može obaviti i kreditnim pismima i i drugim dogovorenim instrumentom p aćanja. P aćanje se može obaviti izravno i i neizravno.
(7) Radnje koje poduzima kupac o v astitome trošku, uk jučujući i tržišne radnje, a raz ičite su od onih propisanih u č anku 38. ovoga Zakona, za koje je potrebno usk aditi vrijednost, neće se smatrati posrednim p aćanjem prodavaču, čak i onda kad se može smatrati da su bi e poduzete u korist i i u dogovoru s prodavačem, i njihov trošak neće se dodavati stvarno p aćenoj i i p ativoj cijeni pri određivanju carinske vrijednosti.
Članak 32. (istov etna roba)
(1) Kad nije moguće odrediti carinsku vrijednost uvezene robe prema odredbama č anka 31. ovoga Zakona, carinska vrijednost bit će transakcijska vrijednost istovjetne robe prodane za izvoz u Repub iku Hrvatsku i izvezene u isto i i gotovo isto vrijeme kao i roba koja se vrednuje.
Članak 33. (slična roba)
(1) Kad nije moguće odrediti carinsku vrijednost uvezenih roba u sk adu s odredbama č anka 31. i 32. ovoga Zakona, carinskom će se vrijednošću smatrati transakcijska vrijednost s ične robe prodane za izvoz u Repub iku Hrvatsku i izvezene u isto i i gotovo isto vrijeme kad i roba koja se procjenjuje.
Članak 34. (drugi načini utvrđivan a carinske vri ednosti)
(1) Kad nije moguće odrediti carinsku vrijednost uvezene robe prema odredbama č anka 31. do 33. ovoga Zakona, carinska se vrijednost određuje prema odredbama č anka 35. ovoga Zakona.
(2) Kad nije moguće odrediti carinsku vrijednost ni prema č anku 35. ovoga Zakona, primijenit će se odredbe č anka 36. ovoga Zakona, osim u s učaju kad uvoznik zahtijeva zamjenu redos ijeda primjene č anka 35. i 36. ovoga Zakona.
Članak 35. (dedukci ska metoda)
(1) Ako se uvezena roba i i istovjetna i i s ična uvezena roba prodaje u Repub ici Hrvatskoj u istome stanju u kojem je uvezena, carinska vrijednost uvezene robe prema ovomu č anku treba se utvrditi na teme ju jedinične cijene po kojoj se najveći mogući broj jedinica takve i i istovjetne i i s ične uvezene robe prodaje osobama u istome i i prib ižno istome vremenskom razdob ju kao i roba koja se procjenjuje, i to osobama koje nisu povezane s osobama od kojih tu robu kupuju, pod uvjetom da se cijena umanji za iznos:
1. uobičajene provizije koja je nap aćena i i je treba p atiti, i i uobičajenog uvećanja radi ostvarivanja dobiti i pokrića općih troškova (uk jučujući direktne i i indirektne troškove za tržišne radnje za predmetnu robu) nasta ih u vezi s prodajom u Repub ici Hrvatskoj uvezene robe iste vrste i i skupine proizvoda,
2. uobičajenih troškova prijevoza i osiguranja i druge s tim povezane troškove nasta e u Repub ici Hrvatskoj,
3. carine i drugih davanja koji se u Repub ici Hrvatskoj p aćaju u vezi s uvozom i i prodajom robe.
(2) U s učaju da se u isto i i prib ižno isto vrijeme uvoza robe koja se procjenjuje ne prodaje ni uvezena roba ni istovjetna i i s ična uvezena roba, carinska će se vrijednost robe koja inače pod iježe odredbama stavka 1. ovoga č anka odrediti prema jediničnoj cijeni po kojoj se uvezena i i istovjetna i i s ična roba prodaje u Repub ici Hrvatskoj u stanju u kakvu je uvezena, i to u najkraćemu roku nakon uvoza robe koja se procjenjuje, a i ne nakon isteka roka od 90 dana od samog uvoza.
(3) U s učaju da se u Repub ici Hrvatskoj ne prodaje uvezena roba, istovjetna i i s ična uvezena roba u stanju u kojemu je bi a uvezena, tada će se na zahtjev uvoznika carinska vrijednost robe teme jiti na jediničnoj cijeni po kojoj se uvezena roba nakon da jnje preradbe prodaje u najvećoj ukupnoj ko ičini osobama u Repub ici Hrvatskoj koje nisu povezane s osobama od kojih takvu robu kupuju, pod uvjetom da su u procjenu uzeti u obzir vrijednost dodana robi preradbom i odbici određeni u stavku 1. ovog č anka.
Članak 36. (izračunata vri ednost)
(1) Carinska vrijednost uvezene robe prema odredbama ovog č anka teme jit će se na izračunanoj vrijednosti. Izračunana vrijednost čini zbroj:
a) vrijednosti materija a i troškova proizvodnje, i i druge vrste preradbe, koja je upotrijeb jena u proizvodnji uvezene robe,
b) svote dobiti i općih troškova koja je jednaka uobičajenu iznosu koji se ostvaruje pri prodaji robe iste skupine i i vrste kao što je roba koja se procjenjuje i koju je proizveo proizvođač u zem ji izvoza za izvoz u Repub iku Hrvatsku, te
c) vrijednosti svih troškova i davanja iz č anka 38. stavka 1. točke a) podtočka 4. do 6. ovoga Zakona.
(2) Ne može se tražiti niti prisi iti bi o koju osobu bez sta nog sjedišta i i prebiva išta na teritoriju Repub ike Hrvatske da omogući preg ed i i dopusti pristup bi o kojemu računu i i drugoj evidenciji u svrhu određivanja izračunane vrijednosti.
(3) Carinska uprava može provjeriti obavijesti dobivene od proizvođača robe u svrhu određivanja carinske vrijednosti prema ovomu č anku u drugoj zem ji, i to uz njegov pristanak i pod uvjetom da v ada dotične zem je bude na vrijeme obaviještena i da se ne protivi provjeri.
Članak 37. (utvrđivan e carinske vri ednosti na drugi odgovara ući način i ograničen a pri tome)
(1) Ako carinsku vrijednost uvezene robe nije moguće odrediti prema č ancima 31. do 36. ovoga Zakona, carinska vrijednost odredit će se na način suk adan teme jnim nače ima i općim odredbama propisanim u ovome pog av ju, č anku VII. GATT-a iz 1994. godine i Sporazumu o primjeni č anka VII. GATT-a iz 1994. godine, a na teme ju podataka dostupnih u Repub ici Hrvatskoj.
(2) U smis u ovog č anka carinska vrijednost neće se određivati prema:
a) prodajnoj cijeni u Repub ici Hrvatskoj robe proizvedene u Repub ici Hrvatskoj,
b) sustavu koji omogućuje da se u carinske svrhe prihvati viša od dviju mogućih vrijednosti,
c) cijeni robe na domaćem tržištu zem je izvoznice,
d) troškovima proizvodnje, osim onih izračunanih vrijednosti koje su utvrđene za istovjetnu i i s ičnu robu u sk adu s č ankom 36. ovoga Zakona,
e) cijeni robe namijenjene izvozu u koju drugu zem ju, a ne u Repub iku Hrvatsku,
f) s užbeno utvrđenoj najmanjoj carinskoj vrijednosti, te
g) navo jnim i i izmiš jenim vrijednostima.
Članak 38. (troškovi i izdaci ko i ulaze u carinsku vri ednost)
(1) Kod određivanja carinske vrijednosti prema č anku 31. ovoga Zakona cijeni koja je stvarno p aćena i i koju treba p atiti za uvezenu robu treba dodati:
a) s jedeće stavke, do iznosa do kojeg ih snosi kupac, a nisu uk jučene u stvarno p aćenu cijenu i i cijenu koju treba p atiti za robu:
1. proviziju i naknade posredovanja, osim kupovne provizije, 2. troškove amba aže koja se u svrhu carinjenja smatra jedinstvenim dije om dotične robe, 3. troškove pakiranja bi o da se radi o radnoj snazi i i gradivu, 4. troškove prijevoza i osiguranja uvezene robe do uke i i mjesta u aska u područje Repub ike
Hrvatske, 5. troškove utovara, istovara i troškove rukovanja povezane s prijevozom uvezene robe do uke i i
mjesta u aska u područje Repub ike Hrvatske.
b) prik adno raspoređenu vrijednost s jedećih roba i us uga koje je kupac isporučio izravno i i neizravno bez nap ate i i po sniženoj cijeni, a radi uporabe u proizvodnji i prodaji uvezene robe radi izvoza, i to do stupnja do kojeg ta vrijednost nije bi a uk jučena u cijenu koja je p aćena i i koju treba p atiti:
1. materija a, sastavnih dije ova i s ičnih stvari ugrađenih u uvezenu robu, 2. a ata, matrica, ka upa, od jeva i s ičnih roba koje su upotrijeb jene u proizvodnji uvezene robe, 3. materija a utrošenih u proizvodnji uvezene robe, te 4. us uga projektiranja, razvoja, umjetničkog rada, ob ikovnog rada, te p anova i skica naprav jenih
izvan Hrvatske a potrebnih za proizvodnju uvezene robe,
c) tantijeme i icencijske troškove za robu koja se procjenjuje, a koje kupac izravno i i neizravno mora p atiti kao uvjet za prodaju robe koja se procjenjuje, ako takve tantijeme i i icencijski troškovi nisu uk jučeni u stvarno p aćenu i i p ativu cijenu,
d) dio iznosa ostvaren da jnjom prodajom, ustupanjem i i uporabom uvezene robe koji se izravno i i neizravno p aćaju prodavaču.
(2) Cijena koja je stvarno p aćena i i koja treba biti p aćena bit će uvećana prema odredbama ovog č anka samo na teme ju objektivnih i mjer jivih podataka.
(3) Kod određivanja carinske vrijednosti osim uvećanja propisanih ovim č ankom nisu dopuštena druga uvećanja stvarno p aćene cijene i i cijene koju treba p atiti.
(4) U ovome pog av ju „kupovna provizija“ znači naknadu koju je uvoznik p atio svojemu zastupniku za us ugu zastupanja u inozemstvu pri kupovini robe koja se vrednuje.
(5) Bez obzira na stavak 1. točku c) ovoga č anka:
a) p aćanja za dobivanje prava za umnožavanje uvezene robe u Repub iku Hrvatsku neće se dodavati stvarno p aćenoj i i p ativoj cijeni pri određivanju carinske vrijednosti,
b) p aćanja kupca za dobivanje prava za raspačavanje i ponovnu prodaju uvezene robe neće se dodati stvarno p aćenoj cijeni i i cijeni koju treba p atiti za uvezenu robu ako ta p aćanja nisu uvjet prodaje za izvoz u Repub iku Hrvatsku.
Članak 39. (troškovi i izdaci ko i ne ulaze u carinsku vri ednost)
(1) Pod uvjetom da su iskazane odvojeno od stvarno p aćene cijene i i cijene koju treba p atiti, s jedeće stavke neće biti uk jučene u carinsku vrijednost:
a) troškovi prijevoza robe nakon njezina u aska u carinsko područje Repub ike Hrvatske,
b) troškovi gradnje dopune, ugradbe, održavanja i i tehničke pomoći obav jene nakon uvoza industrijskih postrojenja, strojeva i i opreme,
c) troškovi kamata proistek ih iz financijskog sporazuma u koji je ušao kupac, a koji se odnose na kupovinu uvezene robe, bez obzira na to je i financiranje omogućio prodavač i i druga osoba, pod uvjetom da je financijski sporazum sastav jen u pisanom ob iku i da, ako se to zahtijeva, kupac može dokazati:
1. da je takva roba stvarno prodana po cijeni navedenoj kao stvarno p aćenoj cijeni i i cijeni koju treba p atiti,
2. da potraživanje kamata ne pre azi razinu uobičajenih kamata za takve transakcije, i to u vrijeme i u zem ji u kojoj je financiranje odobreno,
d) troškovi za dobivanje prava za umnožavanje uvezene robe,
e) kupovne provizije, te
f) uvozna davanja i druga davanja koja se p aćaju u Repub ici Hrvatskoj pri uvozu i i prodaji robe.
Članak 40. (neplaćena ci ena, snižen a i gotovinski popusti)
(1) Sva uobičajena sniženja cijena i gotovinski popusti neće se uračunati u carinsku vrijednost ako su ugovoreni prije obav jenog uvoza i ostvareni u ugovorenom roku.
Članak 41. (besplatna roba, privremeni izvoz, oštećena roba)
brisan
Članak 42. (puštan e robe pri e konačnog određivan a carinske vri ednosti)
brisan
Članak 43. (carinska vri ednost nosača podataka)
brisan
Članak 44. (prava i obveze carinarnice kod utvrđivan a carinske vri ednosti)
(1) Carinarnica može u carinskome postupku zahtijevati od dek aranta sve isprave i podatke koji su potrebni za utvrđivanje carinske vrijednosti prema č ancima 31. do 37. ovoga Zakona.
(2) Ni jedna odredba ovoga pog av ja neće se tumačiti kao ograničenje i neće dovesti u pitanje pravo carinarnice da utvrdi istinitost i ispravnost bi o koje izjave, isprave i i dek aracije podnesene u svrhu određivanja carinske vrijednosti.
Članak 45. (pov erl ivost podataka)
brisan
Članak 46. (preračunavan e strane valute)
(1) Ako je u postupku određivanja carinske vrijednosti potrebno preračunati stranu u domaću va utu, strana va uta preračunava se u domaću u sk adu s propisima o deviznom pos ovanju.
Članak 47. (izvoz robe)
(1) Carinska je vrijednost za robu koja se izvozi vrijednost robe doprem jena na hrvatsku granicu.
Članak 47.a (posebna pravila)
(1) Odredbe ovoga pog av ja neće se primjenjivati kod određivanja carinske vrijednosti robe, koja je prije puštanja u s obodni promet bi a predmet drugih ob ika carinski dopuštenoga postupanja i i uporabe, ako je odredbama ovoga Zakona i provedbenim propisima kojima se uređuje odnosni postupak, propisan drugačiji način određivanja carinske vrijednosti robe koja se stav ja u s obodni promet.
Članak 48. (provedbeni propisi)
(1) Provedbene propise za primjenu odredaba č anka 29. do 47.a ovoga Zakona donosi V ada Repub ike Hrvatske.
III. ODREDBE OJE SE PRIMJENJUJU NA ROBU OJA JE UŠLA U CARINS O PODRUČJE REPUBLI E HRVATS E PA SVE DO ODREĐIVANJA
CARINS I DOPUŠTENOGA POSTUPANJA ILI UPORABE
1. Ulazak robe u carinsko područje hrvatske
Članak 49. (carinski nadzor)
(1) Roba unesena u carinsko područje Repub ike Hrvatske pod iježe mjerama carinskog nadzora od trenutka njezina unosa. Takva roba pod iježe i carinskoj provjeri suk adno propisima.
(2) Roba ostaje pod carinskim nadzorom sve dok je to potrebno radi utvrđivanja carinskog statusa robe, a u s učaju strane robe, ne izuzimajući č anak 94. stavak 1. ovoga Zakona, roba ostaje pod nadzorom dok se njezin carinski status ne promijeni, odnosno dok se roba ne smjesti u s obodnu zonu i i s obodno sk adište, ponovno izveze i i uništi suk adno č anku 185. ovoga Zakona.
Članak 49.a (podnošen e sigurnosne skraćene deklaraci e)
(1) Za robu koja se unosi u carinsko područje Repub ike Hrvatske podnosi se sigurnosna skraćena dek aracija.
(2) Odredba stavka 1. ovoga č anka ne primjenjuje se na robu koja se na azi na prijevoznim sredstvima koja samo pro aze hrvatskim teritorija nim morem i i zračnim prostorom bez zaustav janja na carinskom području Repub ike Hrvatske.
(3) Sigurnosna skraćena dek aracija podnosi se u aznoj carinskoj ispostavi. Uz odobrenje nad ežne carinarnice sigurnosna skraćena dek aracija se može podnijeti drugoj carinskoj ispostavi koja podatke sadržane u sigurnosnoj skraćenoj dek araciji e ektroničkim putem odmah dostav ja i i stav ja na raspo aganje u aznoj carinskoj ispostavi.
(4) Pod uvjetom da je carinarnici omogućen pristup podacima iz sigurnosne skraćene dek aracije u računa nom sustavu gospodarskog subjekta, umjesto obveze podnošenja sigurnosne skraćene dek aracije nad ežna carinarnica može odobriti podnošenje obavijesti.
(5) Sigurnosna skraćena dek aracija podnosi se prije unošenja robe u carinsko područje Repub ike Hrvatske.
(6) Uz uvažavanje posebnih oko nosti, za pojedine vrste gospodarskih subjekata, pojedine vrste prometa robom i načine prijevoza, kao i u s učaju da međunarodni sporazumi predviđaju posebne sigurnosne postupke, V ada Repub ike Hrvatske propisat će:
- rokove u kojima se, prije unošenja robe u carinsko područje Repub ike Hrvatske, podnosi sigurnosna skraćena dek aracija,
- iznimke od propisanih rokova za podnošenje sigurnosne skraćene dek aracije te
- uvjete pod kojima je moguće primijeniti iznimke i i odstupanja od obveze podnošenja sigurnosne skraćene dek aracije.
Članak 49.b (sadrža i oblik sigurnosne skraćene deklaraci e, podnositel )
(1) Sigurnosna skraćena dek aracija se podnosi e ektroničkom razmjenom podataka. Uporabu sustava e ektroničke razmjene podataka za podnošenje sigurnosne skraćene dek aracije odobrava Carinska uprava. Pod uvjetom da sadrže sve potrebne pojedinosti, u svrhu podnošenja sigurnosne skraćene dek aracije mogu se koristiti trgovinske, učke i i prijevozne informacije.
(2) Iznimno i pod uvjetom primjene jednake razine carinskih provjera koje se teme je na ana izi rizika kao i u s učaju uporabe metoda automatske obrade podataka, carinarnica može prihvatiti podnošenje sigurnosne skraćene dek aracije u pisanom ob iku.
(3) Sigurnosnu skraćenu dek araciju podnosi osoba koja unosi robu u carinsko područje Repub ike Hrvatske i i osoba koja preuzima odgovornost za prijevoz robe u carinsko područje Repub ike Hrvatske.
(4) Ne dovodeći u pitanje obveze osoba iz stavka 3. ovoga č anka, sigurnosnu skraćenu dek araciju može podnijeti:
a)osoba u čije ime dje uju osobe navedene u stavku 3. ovoga č anka i i
b) svaka osoba koja carinarnici može podnijeti i i omogućiti podnošenje robe i i
c) zastupnik jedne od osoba navedenih u stavku 3. ovoga č anka.
(5) Na zahtjev osoba iz stavka 3. i 4. ovoga č anka carinarnica može dopustiti ispravak jednoga i i više podataka u podnesenoj sigurnosnoj skraćenoj dek araciji. Ispravak se, međutim, neće dopustiti nakon što carinarnica:
- obavijesti osobu koja je podnije a sigurnosnu skraćenu dek araciju da namjerava preg edati robu i i
- utvrdi da su podaci navedeni u sigurnosnoj skraćenoj dek araciji netočni i i
- odobri da jnje kretanje robe.
(6) V ada Repub ike Hrvatske propisuje uvjete pod kojima se primjenjuju odredbe o podnošenju sigurnosne skraćene dek aracije te, uzimajući u obzir primjenjive međunarodne standarde i trgovinsku praksu, ob ik i sadržaj sigurnosne skraćene dek aracije koja obuhvaća podatke neophodne za ana izu rizika i pravi nu provedbu carinskog nadzora u prvom redu za sigurnosno re evantne svrhe.
Članak 49.c (carinska deklaraci a sa statusom sigurnosne skraćene deklaraci e)
(1) U azna carinska ispostava može odobriti da se ne podnosi posebna sigurnosna skraćene dek aracija za robu za koju je carinska dek aracija podnesena prije isteka roka iz č anka 49.a stavka 5. i 6. ovoga Zakona i koja sadrži najmanje one podatke koji su potrebni za sigurnosnu skraćenu dek araciju. U tom s učaju carinska dek aracija ima status sigurnosne skraćene dek aracije sve dok se ne prihvati u sk adu s č ankom 75. ovoga Zakona.
(2) Uz odobrenje nad ežne carinarnice carinska dek aracija iz stavka 1. ovoga č anka se može podnijeti uvoznoj carinskoj ispostavi raz ičitoj od u azne carinske ispostave. U tom s učaju uvozna carinska
ispostava je dužna podatke sadržane u sigurnosnoj skraćenoj dek araciji e ektroničkim putem odmah dostaviti i i staviti na raspo aganje u aznoj carinskoj ispostavi.
(3) Ako carinska dek aracija iz stavka 1. ovoga č anka nije podnesena e ektroničkom razmjenom podataka, nad ežna carinarnica primjenjuje jednaku razinu carinskih provjera koje se teme je na ana izi rizika kao i u s učaju uporabe metoda automatske obrade podataka.
Članak 50. (pri evoz robe od carinske crte do m esta podnošen a)
(1) Osoba koja je unije a robu u carinsko područje Repub ike Hrvatske obvezna je robu bez odgode prevesti putem i na način koji odredi carinarnica:
a) do naznačene carinarnice i i kojega drugog mjesta koje naznači i odobri carinarnica,
b) u s obodnu zonu, ako se roba u s obodnu zonu unosi izravno:
- pomorskim i i zračnim putem,
- kopnenim putem, bez pro aska kroz druge dije ove carinskoga područja Repub ike Hrvatske ako je s obodna zona smještena na kopnenoj granici Repub ike Hrvatske i treće zem je.
(2) Svaka osoba koja preuzme odgovornost za prijevoz robe nakon što roba uđe u carinsko područje zbog pretovara robe i i s ičnog bit će odgovorna za ispunjenje obveze iz stavka 1. ovoga č anka.
(3) Roba koja se još uvijek na azi izvan carinskog područja Repub ike Hrvatske može biti pod ožna carinskoj provjeri suk adno važećim propisima, kao rezu tat, inter a ia, sporazuma sk op jenog između Repub ike Hrvatske i treće zem je, te se sa njom postupa na isti način kao s robom unesenom u carinsko područje Repub ike Hrvatske.
(4) Odredba stavka 1. točke a) ovoga č anka ne isk jučuje primjenu propisa iz područja putničkoga, pograničnoga i i poštanskoga prometa pod uvjetom da se primjenom tih propisa ne ugrožava carinski nadzor i mogućnost carinske provjere.
(5) Odredbe stavka 1. do 4. ovoga č anka i odredbe č anka 49.a. do 49.c i č anka 51. do 65. ovoga Zakona ne primjenjuju se na robu koja je privremeno napusti a carinsko područje Repub ike Hrvatske krećući se morem i i zrakom između dvije točke toga područja pod uvjetom da se prijevoz obav ja izravno u redovitome inijskom zračnom i i brodskom prometu bez zaustav janja izvan carinskoga područja Repub ike Hrvatske.
(6) Odredba stavka 5. ovoga č anka ne primjenjuje se na robu utovarenu u ukama, zračnim pristaništima i s obodnim ukama drugih zema ja.
(7) Odredbe iz stavka 1. ovoga č anka ne primjenjuju se na robu koja se na azi na p ovi ima i i etje icama koji pro aze hrvatskim teritorija nim morem i i zračnim prostorom, a kojima kao odredišno
mjesto nije predviđena uka i i zračno pristanište u Repub ici Hrvatskoj.
Članak 51. (nepredviđene okolnosti ili viša sila)
(1) Kad se zbog nepredviđenih oko nosti i i više si e obveze iz č anka 50. stavka 1. ovoga Zakona ne mogu provesti, osoba koja je tu obvezu dužna ispuniti i i svaka druga osoba koja je preuze a njezine
obveze mora o tome odmah obavijestiti ov aštenu carinarnicu. Ako nepredviđene oko nosti i i viša si a ne prouzroče potpuni gubitak robe, carinarnicu treba također odmah obavijestiti o mjestu gdje se roba na azi.
(2) Kad je p ovi o i i etje ica iz č anka 50. stavka 7. ovoga Zakona prisi jeno zbog nepredviđenih oko nosti i i više si e privremeno pristati i i s etjeti na carinskome području Repub ike Hrvatske, a da pritom nije moguće ispuniti obvezu iz č anka 50. stavka 1. ovoga Zakona, osoba koja je dove a p ovi o i i etje icu u carinsko područje i i neka druga osoba na mjestu i i u ozi te osobe odmah će o tome obavijestiti carinarnicu.
(3) Carinarnica će odrediti mjere koje će se poduzeti kako bi se omogućio carinski nadzor nad robom iz stavka 1. ovoga č anka i nad onom robom koja se na azi na p ovi u i i etje ici suk adno stavku 2. ovoga č anka, a ako je to potrebno i da roba bude naknadno dostav jena carinarnici i i prevezena na drugo mjesto koje odobri carinarnica.
2. Podnošenje robe
Članak 52. (podnošen e strane robe)
(1) Robu koja je suk adno č anku 50. stavku 1. točki a) ovoga Zakona stig a do carinarnice i i drugog mjesta koje je carinarnica naznači a i odobri a, carinarnici podnosi osoba koja je robu unije a u carinsko područje Repub ike Hrvatske i i osoba koja je preuze a odgovornost za prijevoz robe nakon njezina unošenja.
(2) Kada se primjenjuju č anci 49.a do 49.c ovoga Zakona, robu koja je, suk adno č anku 50. stavku 1. točki a) ovoga Zakona, stig a do carinarnice i i drugog mjesta koje je carinarnica naznači a i odobri a, osim robe koja se na azi na prijevoznim sredstvima koja samo pro aze hrvatskim teritorija nim morem i i zračnim prostorom bez zaustav janja na carinskom području Repub ike Hrvatske, carinarnici podnosi osoba koja je robu unije a u carinsko područje Repub ike Hrvatske i i osoba koja je preuze a odgovornost za prijevoz robe nakon njezina unošenja. Pri ikom podnošenja robe carinarnici, osoba koja podnosi robu se obvezno poziva na sigurnosnu skraćenu dek araciju i i carinsku dek araciju koja je za robu prethodno podnesena.
Članak 53. (prim ena propisa)
(1) Odredba č anka 52. ovoga Zakona ne isk jučuje primjenu propisa koji vrijede:
a) za robu koju unose putnici,
b) za robu stav jenu u carinski postupak bez podnošenja carinarnici.
Članak 54. (predpregled robe)
(1) Roba se pod carinskim nadzorom, uz odobrenje carinarnice, može preg edati i i se mogu uzeti njezini uzorci, kako bi se utvrdi a njezina tarifna oznaka, carinska vrijednost i i carinski status.
3. Skraćena deklaracija i istovar robe podnesene carinarnici
Članak 55. (podnošen e skraćene deklaraci e)
(1) Za svu robu podnesenu carinarnici suk adno č anku 52. ovoga Zakona, osim za robu iz č anka 57. ovoga Zakona, podnosi se skraćena dek aracija.
(2) Skraćena dek aracija podnosi se carinarnici pri ikom podnošenja robe. Carinarnica može produ jiti rok za podnošenje skraćene dek aracije, a najduže do isteka prvoga idućeg radnog dana nakon podnošenja robe.
Članak 56. (sadrža i oblik skraćene deklaraci e, podnositel )
(1) Skraćena se dek aracija podnosi na propisanome obrascu. Umjesto skraćene dek aracije carinarnica može dopustiti da se kao skraćena dek aracija upotrijebi trgovačka i i s užbena isprava koja sadrži sve podatke potrebne za utvrđivanje istovjetnosti robe.
(2) Skraćenu dek araciju podnosi:
a) osoba koja je robu unije a u carinsko područje, i i ako je to potrebno, osoba koja nakon unosa robe preuzima odgovornost za njezin prijevoz i i
b) osoba u čije ime dje uju osobe navedene u točki a) ovoga stavka.
Članak 57. (poštanski i putnički promet)
(1) Uzimajući u obzir propise koji se odnose na poštanski promet i i na robu koju putnici sa sobom unose, carinarnica neće zahtijevati podnošenje skraćene dek aracije ako se time ne ugrožava provedba mjera carinskog nadzora i ako su obav jene forma nosti za određivanje zahtijevanog carinski dopuštenoga postupanja i i uporabe robe prije isteka roka iz č anka 55. ovoga Zakona.
Članak 58. (istovar ili pretovar robe)
(1) Roba se može istovariti i i pretovariti iz prijevoznog sredstva samo po odobrenju carinarnice, i to na mjestima koja su za to određena i odobrena.
(2) U s učaju izravne opasnosti koja iziskuje da se roba i i dio robe odmah istovari, odobrenje carinarnice nije potrebno. O takvome s učaju carinarnica se mora odmah obavijestiti.
(3) Carinarnica može po potrebi zahtijevati da se roba istovari i raspakira radi preg eda robe i i prijevoznog sredstva.
Članak 59. (prem ešta robe)
(1) Bez odobrenja carinarnice roba se ne smije uda jiti s mjesta na koje je prvotno smještena.
4. Obveza da se podnesenoj robi odredi carinski dopušteno postupanje ili uporaba
Članak 60. (određivan e carinski dopuštenog postupan a ili uporabe)
(1) Za stranu robu podnesenu carinarnici mora se odrediti carinski dopušteno postupanje i i uporaba.
Članak 61. (rokovi za određivan e carinski dopuštenog postupan a ili uporabe)
(1) Ako je za robu podnesena skraćena dek aracija, forma nosti za određivanje carinski dopuštenoga postupanja i i uporabe moraju biti ispunjene u roku:
a) 45 dana od dana podnošenja skraćene dek aracije za robu u pomorskome i riječnome prometu, odnosno
b) 20 dana od dana podnošenja skraćene dek aracije za robu koja se prevozi na drugi način.
(2) Ako oko nosti to opravdavaju, carinarnica može odrediti kraće rokove i i odobriti produ jenje rokova navedenih u stavku 1. ovoga č anka.
5. Privremeni smještaj robe
Članak 62. (privremeni sm ešta podnesene robe)
(1) Roba podnesena carinarnici ima status robe u privremenome smještaju sve dok joj se ne odredi carinski dopušteno postupanje i i uporaba. Takva roba se u da jnjem tekstu naziva „roba u privremenome smještaju.
Članak 63. (uv eti kod privremenog sm ešta a)
(1) Roba u privremenome smještaju smije se smjestiti samo na mjestima i pod uvjetima koje je odobri a carinarnica.
(2) Carinarnica može zahtijevati da osoba koja je u posjedu robe po oži osiguranje za nap atu carinskoga duga koji može nastati suk adno č anku 206. i i 207. ovoga Zakona.
Članak 64. (rukovan e sa robom u privremenom sm ešta u)
(1) Uz poštivanje odredaba č anka 54. ovoga Zakona, roba u privremenome smještaju može biti predmet samo onih ob ika rukovanja koji su potrebni za očuvanje robe bez promjene njezina izg eda i i tehničkih obi ježja.
Članak 65. (postupan e s robom u sluča u prekoračen a rokova iz članka 61. ovog Zakona)
(1) Carinarnica će bez odgode poduzeti sve potrebne mjere, uk jučujući i prodaju robe, radi regu iranja po ožaja robe za koju nisu poduzete forma nosti potrebne za određivanje carinski dopuštenog postupanja i i uporabe u rokovima iz č anka 61. ovoga Zakona.
(2) Carinarnica je ov aštena da na rizik i trošak osobe koja je u posjedu robe premjesti robu na posebno mjesto pod njezinim nadzorom sve do okončanja postupka s robom.
6. Odredbe koje se primjenjuju na robu u provoznome postupku
Članak 66. (pravila za robu u provoznom postupku)
(1) Č anak 50., osim stavka 1. točke a), te č anci 51. do 65. ovoga Zakona neće se primjenjivati na robu koja se pri unosu u carinsko područje Repub ike Hrvatske već na azi u provoznome postupku.
(2) Kad strana roba koja se prevozi uz primjenu provoznoga postupka stigne na odredište u carinskome području Repub ike Hrvatske i bude podnesena carinarnici suk adno propisima o provoznom postupku, primjenjuju se odredbe č anka 54. do 65. ovoga Zakona.
7. Ostale odredbe
Članak 67. (uništen e podnesene robe)
(1) Ako to zahtijevaju oko nosti carinarnica može poduzeti radnje radi uništenja podnesene robe. Carinarnica o tome obavještava posjednika robe. Troškovi uništenja robe idu na teret posjednika robe.
Članak 68. (postupan e kod nezakonitog unosa robe)
(1) Ako se utvrdi da je roba nezakonito unesena u carinsko područje Repub ike Hrvatske i i da je onemogućen carinski nadzor i i provjera nad njom, carinarnica će radi uređivanja po ožaja te robe poduzeti sve potrebite mjere, uk jučujući i prodaju robe.
Članak 69. (provedbeni propisi)
(1) Provedbene propise za primjenu odredaba č anka 49. do 68. ovoga Zakona donosi V ada Repub ike Hrvatske.
IV. CARINS I DOPUŠTENO POSTUPANJE ILI UPORABA ROBE
1. Općenito
Članak 70. (određivan e carinskih postupaka ili uporabe, zaštita intelektualnog vlasništva)
(1) Ako nije ovim Zakonom drukčije propisano, robi se može bez obzira na vrstu, ko ičinu, podrijet o i i odredište te vrstu poši jke suk adno propisanim uvjetima odrediti bi o koji od dopuštenih carinskih postupaka i i uporaba.
(2) Odredbe iz stavka 1. ovoga č anka neće se primijeniti ako je to u suprotnosti s mjerama zaštite javnog mora a, zaštite zdrav ja i života judi, životinja i i bi ja, zaštite naciona noga b aga povijesne, umjetničke i i arheo oške vrijednosti i i zaštite inte ektua nog v asništva i drugog.
(3) V ada Repub ike Hrvatske posebnim će propisom:
- definirati robe čijim se unosom i i iznosom u Repub iku Hrvatsku povrjeđuju prava inte ektua nog v asništva,
- propisati mjere koje je Carinska uprava ov aštena poduzimati s robom za koju postoji opravdana sumnja da se njenim unosom u Repub iku Hrvatsku i i iznosom iz Repub ike Hrvatske čini povreda prava inte ektua nog v asništva, te
- propisati uvjete i postupak za provedbu mjera, koje se poduzimaju po zahtjevu nosite ja prava inte ektua nog v asništva i i po s užbenoj dužnosti.
2. Carinski postupci
1. Stavljanje robe carinski post pak
Članak 71. (obveza podnošen a carinske deklaraci e, carinski nadzor)
(1) Za svu robu koja se stav ja u carinski postupak podnosi se carinska dek aracija za taj carinski postupak.
(2) Domaća roba dek arirana za izvoz, vanjsku proizvodnju, provozni postupak i i postupak carinskog sk adištenja pod carinskim je nadzorom od trenutka prihvaćanja dek aracije pa sve dok ne napusti carinsko područje Repub ike Hrvatske i i dok ne bude uništena i i carinska dek aracija poništena.
Članak 72. (ovlašten e Ministru financi a za donošen e propisa)
(1) Ministar financija može odrediti mjerodavnost pojedinih carinarnica za carinjenje određenih vrsta roba i i provedbe određenih postupaka.
Članak 73. (oblici carinskih deklaraci a)
(1) Carinska se dek aracija podnosi:
a) pisano, i i
b) e ektroničkom razmjenom podataka, ako to dopuštaju tehničke mogućnosti i ako uporabu takvih sredstava odobri Carinska uprava, i i
c) usmeno i i nekim drugim radnjama kojima posjednik robe zahtijeva stav janje robe u carinski postupak, kad je takva mogućnost predviđena propisima.
(2) Ob ik, te sadržaj i način podnošenja carinske dek aracije i drugih obrazaca koji se upotreb javaju u carinskome postupku propisuje V ada Repub ike Hrvatske.
A. PISANA CARINSKA DEKLARACIJA
1. Redoviti post pak
Članak 74. (popun avan e carinske deklaraci e)
(1) Pisana carinska dek aracija podnosi se na propisanome obrascu. Carinska dek aracija mora biti potpisana te mora sadržati sve podatke koji su potrebni za primjenu propisa vezanih uz carinski postupak za koji je roba dek arirana.
(2) Dek arant je dužan uz dek araciju pri ožiti sve isprave koje su potrebne za primjenu propisa vezanih uz carinski postupak za koji je roba dek arirana.
Članak 75. (prihvat deklaraci e)
(1) Carinarnica je dužna dek araciju podnijetu suk adno uvjetima iz č anka 74. ovoga Zakona odmah prihvatiti, pod uvjetom da je roba na koju se dek aracija odnosi podnesena carinarnici.
Članak 76. (carinski deklarant)
(1) Uz ograničenja iz č anka 5. ovoga Zakona, carinsku dek araciju može podnijeti svaka osoba koja carinarnici može podnijeti robu i sve isprave potrebne za primjenu propisa o carinskome postupku čija se provedba zahtijeva.
(2) Iznimno, ako prihvaćanje carinske dek aracije nameće posebne obveze određenoj osobi, dek araciju može podnijeti samo ta osoba i i se to čini za njezin račun.
(3) Dek arant mora imati sjedište i i prebiva ište u Repub ici Hrvatskoj.
(4) Uvjet o sjedištu i i prebiva ištu u Repub ici Hrvatskoj neće se primijeniti na osobe koje:
- podnose dek araciju za provozni postupak i i postupak privremenog uvoza, i i
- povremeno i i prigodno dek ariraju robu, ako carinarnica to smatra opravdanim.
Članak 77. (ispravak deklaraci e)
(1) Na zahtjev dek aranta carinarnica može dopustiti ispravak jednoga i i više podataka u carinskoj dek araciji koju je već prihvati a. Izmjena ne smije imati za pos jedicu da se dek aracija odnosi na drugu robu u odnosu na prvotno prijav jenu robu.
(2) Ispravak se neće dopustiti nakon što carinarnica:
a) obavijesti dek aranta da namjerava preg edati robu. i i
b) utvrdi da su podaci netočni, i i
c) utvrdi da je roba već prepuštena dek arantu.
Članak 78. (poništavan e deklaraci e)
(1) Carinarnica će na zahtjev dek aranta poništiti prihvaćenu dek araciju ako dek arant pruži dokaze da je roba greškom dek arirana za carinski postupak naveden u toj dek araciji i i da us ijed posebnih oko nosti stav janje robe u carinski postupak za koji je roba bi a dek arirana više nije opravdano.
(2) Ako je carinarnica već obavijesti a dek aranta da ima namjeru preg edati robu, zahtjev za poništavanje dek aracije prihvaća se nakon preg eda robe.
(3) Dek aracija ne može biti poništena nakon puštanja robe, osim u s učajevima koje propiše V ada Repub ike Hrvatske.
(4) Poništavanje dek aracije ne isk jučuje primjenu kaznenih odredaba.
Članak 79. (dan prim ene propisa)
(1) Ako nije drukčije propisano, za primjenu svih odredaba koje se odnose na carinski postupak za koji je roba dek arirana važi datum prihvaćanja dek aracije.
Članak 80. (prov era carinske deklaraci e)
(1) Radi provjere prihvaćene dek aracije carinarnica može:
a) provjeriti dek araciju i sve isprave u pisanom i i e ektronskom ob iku potrebne za primjenu propisa vezanih uz carinski postupak za koji je roba dek arirana. Carinarnica može od dek aranta zahtjevati pri aganje i drugih isprava kako bi utvrdi a točnost podataka u dek araciji,
b) preg edati robu i uzeti uzorke za ana izu i i drugo odgovarajuće ispitivanje.
Članak 81. (pregled robe i uziman e uzoraka)
(1) Prijevoz robe do mjesta preg eda i i uzimanja uzoraka te svako rukovanje s robom koje se obav ja radi preg eda i i uzimanja uzoraka obav ja se na odgovornost i trošak dek aranta.
(2) Dek arant ima pravo prisustvovati preg edu robe i uzimanju uzoraka. Carinarnica će, ako to smatra potrebnim, zahtijevati prisutnost dek aranta i i njegovoga opunomoćenika preg edu robe i i uzimanju uzoraka radi pružanja pomoći pri obav janju tih radnja.
(3) Ako su uzorci uzeti u sk adu s propisima, carinarnica nije dužna dek arantu p atiti nadoknadu za uzete uzorke. Troškove ana iza i ispitivanja snosit će carinarnica.
(4) V ada Repub ike Hrvatske propisuje uvjete i način uzimanja uzoraka.
Članak 82. (d elomični pregled robe)
(1) Ako se preg eda samo dio robe navedene u dek araciji, rezu tat takvoga dje omičnog preg eda važi za svu robu iz dek aracije.
(2) Ako se smatra da rezu tat dje omičnoga preg eda nije primjeren preosta oj robi, dek arant može zahtijevati da se nastavi s preg edom robe.
(3) Ako se dek aracija odnosi na više vrsta roba koje se raspoređuju u raz ičite tarifne oznake, smatrat će se da je za provedbu stavka 1. ovoga č anka za svaku vrstu robe podnesena posebna dek aracija.
Članak 83. (rezultati prov ere)
(1) Rezu tati provjere dek aracije upotrijebit će se u svrhu primjene propisa vezanih uz carinski postupak u koji je roba stav jena.
(2) Ako dek aracija nije provjeravana, za primjenu propisa iz stavka 1. ovoga č anka prihvatit će se podaci koje je dek arant naveo u dek araciji.
Članak 84. (m ere za osiguravan e istov etnosti robe)
(1) Carinarnica mora poduzeti i i na teme ju č anka 5.a ovoga Zakona odobriti gospodarskim subjektima da poduzimaju sve mjere kako bi se osigura a istovjetnost robe, ako je istovjetnost prijeko potrebna za provedbu carinskoga postupka za koji je roba dek arirana.
(2) Carinska obi ježja može s robe i i prijevoznih sredstava uk oniti i i uništiti samo carinarnica i i gospodarski subjekti koji za to imaju odobrenje, osim u s učajevima kad je zbog nepredvidivih oko nosti i i više si e njihovo uk anjanje i i uništenje nužno kako bi se zaštiti a roba i i prijevozno sredstvo.
(3) Provedbeni propis o primjeni carinskih obi ježja donosi V ada Repub ike Hrvatske.
Članak 85. (puštan e robe)
(1) Uz poštivanje odredaba č anka 86. ovoga Zakona, ako su ispunjeni uvjeti za stav janje robe u zahtijevani carinski postupak i pod uvjetom da roba nije predmet mjera ograničenja i i zabrana, carinarnica će pustiti robu dek arantu čim podatke u dek araciji provjeri i prihvati i i ih prihvati bez provjere. Na isti način će se postupiti i u s učaju kad se provjera dek aracije ne može dovršiti u prihvat jivu roku, a nije nužno da radi provjere dek aracije roba bude prisutna.
(2) Sva roba obuhvaćena jednom dek aracijom pušta se istodobno.
(3) Ako je dek aracijom obuhvaćeno više vrsta roba, u svrhu primjene stavka 2. ovoga č anka smatrat će se da je za svaku vrstu robe podnesena posebna dek aracija.
Članak 86. (osiguran e duga pri e puštan a robe)
(1) Ako prihvaćanjem dek aracije nastaje carinski dug, roba ne može biti puštena dek arantu sve dok se dug ne p ati, odnosno dok se ne po oži osiguranje za njegovo p aćanje.
(2) U postupku privremenog uvoza s dje omičnim os obođenjem od p aćanja carine, roba ne može biti puštena dek arantu dok se ne po oži osiguranje za p aćanje carinskog duga.
(3) Ako se suk adno propisima za provedbu carinskoga postupka za koji je roba dek arirana zahtijeva osiguranje za p aćanje duga koji bi mogao nastati, roba se ne može pustiti u carinski postupak dok se ne po oži osiguranje.
Članak 87. (posebne m ere carinarnice – oduziman e i proda a robe)
(1) Carinarnica može poduzeti sve potrebne mjere, uk jučujući i oduzimanje robe i njezinu prodaju, ako:
a) roba ne može biti puštena jer:
- nije bi o moguće početi i i nastaviti s preg edom robe u roku koji je odredi a carinarnica iz raz oga koji se pripisuju dek arantu,
- nisu bi e podnesene sve isprave koje su potrebne da bi se roba stavi a u zahtijevani carinski postupak,
- carinski dug nije p aćen, odnosno nije po oženo osiguranje za p aćanje toga duga unutar propisana roka,
- je roba predmet zabrana i i ograničenja,
b) roba nije preuzeta u primjerenom roku nakon što ju je carinarnica pusti a.
2. Pojednostavnjeni post pci
Članak 88. (po ednostavn en a)
(1) Radi pojednostavnjenja forma nosti i postupaka, a da se istovremeno osigura da se postupci provode na pravi an način, carinarnica može u s učajevima i na način koji propiše V ada Repub ike Hrvatske odobriti:
a) da dek aracija ne sadrži neke od podataka i i neke od isprava kako je to propisano č ankom 74. ovoga Zakona,
b) da neka od trgovačkih i i s užbenih isprava koja je pri ožena uz zahtjev za stav janje robe u carinski postupak zamijeni dek araciju,
c) da se roba stavi u zahtijevani postupak na teme ju knjigovodstvenih zapisa; u tome s učaju carinarnica može dek aranta os oboditi obveze podnošenja robe.
(2) Pojednostavnjene dek aracije iz stavka 1. ovoga č anka moraju sadržavati podatke nužne za utvrđivanje istovjetnosti robe. Knjigovodstveni zapis mora sadržavati datum knjiženja.
(3) Osim u s učajevima koje propiše V ada Repub ike Hrvatske, dek arant je dužan u odobrenom roku podnijeti dopunsku dek araciju koja može biti opća, periodična i i rekapitu ativna.
(4) Dopunska dek aracija i pojednostavnjena dek aracija iz stavka 1. točaka a), b) i c) ovoga č anka čine nedje jivu pravnu cje inu na koju se primjenjuju propisi na dan prihvaćanja pojednostavnjenih dek aracija; knjigovodstveni zapis iz stavka 1. točke c) ovoga č anka imat će istu pravnu snagu kao prihvaćanje dek aracije iz č anka 74. ovoga Zakona.
(5) V ada Repub ike Hrvatske može propisati posebne pojednostavnjene postupke za provozni postupak.
B. OSTALE CARINSKE DEKLARACIJE
Članak 89. (prim ena odredaba kod drugih oblika deklaraci a,
obveza čuvan a isprava)
(1) Ako je carinska dek aracija podnesena e ektroničkom razmjenom podataka (č anak 73. točka b), usmeno i i nekim drugim radnjama (č anak 73. točka c), na odgovarajući se način primjenjuju odredbe č anka 74. do 88. ovoga Zakona.
(2) Ako je carinska dek aracija podnesena e ektroničkom razmjenom podataka carinarnica može odobriti da isprave iz č anka 74. stavka 2. ovoga Zakona ne budu podnesene uz dek araciju. U tom se s učaju isprave moraju čuvati i biti na raspo aganju Carinskoj upravi.
C. NAKNADNA PROVJERA DEKLARACIJE
Članak 90. (naknadna prov era deklaraci e)
(1) Carinarnica može i nakon što pusti robu dek arantu po s užbenoj dužnosti i i na zahtjev dek aranta provjeravati dek aracije.
(2) Carinarnica može nakon puštanja robe, a radi utvrđivanja ispravnosti podataka u dek araciji, naknadno provjeriti trgovačke, knjigovodstvene, tehno oške i druge isprave te podatke koji se odnose na uvozne i i izvozne radnje u svezi s tom robom i i naknadne trgovačke radnje u koje su te robe uk jučene. Ti postupci mogu se provesti u prostorima i prostorijama dek aranata i i svake druge osobe koja je izravno i i neizravno pos ovno uk jučena u navedene radnje i i u prostorima i prostorijama bi o koje osobe koja posjeduje navedene podatke i isprave. Carinarnica može također preg edati i robu ako je još uvijek dostupna.
(3) Ako naknadna provjera dek aracije pokaže da su propisi za primjenu odnosnoga carinskog postupka bi i primijenjeni na osnovi neistinitih, netočnih i i nepotpunih podataka, carinarnica će u sk adu s propisima poduzeti potrebne mjere da bi se s učaj suk adno novim oko nostima ispravno uredio.
2. P štanje robe slobodni promet
Članak 91. (puštan e u slobodni promet)
(1) Puštanjem robe u s obodni promet strana roba stječe status domaće robe.
(2) Puštanje robe u s obodan promet podrazumjeva primjenu mjera trgovinske po itike, ispunjavanje drugih forma nosti u vezi s uvozom robe i p aćanje carine i drugih davanja, uk jučujući porez na dodanu vrijednost i posebne poreze, koje je carinarnica obavezna nap aćivati pri ikom uvoza.
Članak 92. (niža carinska stopa)
(1) Ako se snizi uvozna carina nakon prihvaćanja dek aracije kojom se roba pušta u s obodni promet, a i roba još nije puštena, bez obzira na odredbe č anka 79. ovoga Zakona dek arant može zahtijevati primjenu niže uvozne carine.
(2) Stavak 1. ovoga č anka neće se primijeniti, ako robu nije bi o moguće pustiti zbog raz oga koji se pripisuju dek arantu.
Članak 93. (za ednička carinska stopa)
(1) Ako se poši jka sastoji od roba koje se razvrstavaju u više tarifnih oznaka, a razvrstavanje bi roba i popunjavanje dek aracije prouzroči o rad i troškove nerazmjerne obračunanoj carini, carinarnica može na zahtjev dek aranta dopustiti da se carina za cije u poši jku obračuna na teme ju razvrstavanja u tarifni broj one robe za koju je predviđena najveća stopa carine.
Članak 94. (carinski nadzor nad robom puštenom uz sman enu ili
nultu stopu carine radi uporabe u posebne svrhe)
(1) Ako je roba puštena u s obodni promet uz smanjenu i i nu tu stopu carine zbog svoje uporabe u posebne svrhe, ta roba ostaje pod carinskim nadzorom. Carinski nadzor prestaje kada se prestanu primjenjivati uvjeti utvrđeni za odobrenje smanjene i i nu te stope carine, kada se roba izveze i i uništi, i i kada je dopuštena uporaba robe u druge svrhe od onih utvrđenih za primjenu smanjene i i nu te stope carine, uz uvjet da je p aćen carinski dug.
(2) Na robu iz stavka 1. ovoga č anka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe č anka 100. i 102. ovoga Zakona.
Članak 95. (gubitak statusa domaće robe)
(1) Roba puštena u s obodni promet izgubit će status domaće robe ako je:
a) dek aracija za puštanje robe u s obodni promet poništena nakon puštanja i i,
b) uvozna carina koja se p aća za robu vraćena i i je p aćanje otpušteno:
- u postupku unutarnje proizvodnje uz primjenu sustava povrata i i
- roba ima nedostatke i i ne zadovo java uvjete iz ugovora, kako je to propisano č ankom 234. ovoga Zakona i i
- u s učajevima navedenim u č anku 235. ovoga Zakona, kad je povrat i i otpust carine uvjetovan izvozom odnosno ponovnim izvozom robe i i stav janjem robe u koji drugi odgovarajući carinski dopušten postupak i i uporabu.
3. Post pci s odgodom i carinski post pci s gospodarskim činkom
A. ZAJEDNIČKE ODREDBE
Članak 96. (vrste carinskih postupaka s odgodom i s gospodarskim učinkom,
definici e, provedbeni propisi)
(1) Izrazi uporab jeni u č ancima 97. do 102. ovoga Zakona odnose se:
a) kod „carinskog postupka s odgodom“, na postupke: - vanjskog provoza, - carinskog sk adištenja, - unutarnje proizvodnje s primjenom sustava odgode, - preradbe pod carinskim nadzorom, te - privremenog uvoza.
b) kod „carinskog postupka s gospodarskim učinkom“, na postupke: - carinskog sk adištenja, - unutarnje proizvodnje, - preradbe pod carinskim nadzorom, - privremenog uvoza, te - vanjske proizvodnje.
(2) „Uvozna roba“ naziv je za robu stav jenu u postupak s odgodom te za robu stav jenu u postupak unutarnje proizvodnje uz primjenu sustava povrata za koju su ispunjene forma nosti za puštanje u s obodni promet i forma nosti određene u č anku 134. ovoga Zakona.
(3) „Roba u nepromijenjenu stanju“ naziv je za uvoznu robu koja u postupku unutarnje proizvodnje i i u postupku preradbe pod carinskim nadzorom nije bi a predmet ni jednog ob ika preradbe.
(4) Provedbene propise za primjenu carinskih postupaka s odgodom i carinskih postupaka s gospodarskim učinkom, te za pojednostav jenja, kao i za primjenu odredaba koje se odnose na mjere trgovinske i i po joprivredne po itike donosi V ada Repub ike Hrvatske.
Članak 97. (odobren e)
(1) Uporaba bi o kojeg carinskog postupka s gospodarskim učinkom uvjetovana je odobrenjem koje izdaje carinarnica.
Članak 98. (uv eti za odobravan e carinskog postupka s gospodarskim učinkom)
(1) Primjena carinskoga postupka s gospodarskim učinkom može se odobriti:
- osobama koje pruže sva potrebna jamstva za pravi no izvođenje dopuštenoga postupka
- u s učajevima kad carinarnice imaju mogućnost nadzora nad dopuštenim postupkom i njegove provjere.
Članak 99. (sadrža odobren a, obveza korisnika odobren a)
(1) Odobrenje mora sadržavati sve uvjete pod kojima će se provoditi određeni postupak.
(2) Korisnik odobrenja mora odmah obavijestiti carinarnicu o svim činjenicama koje nastanu nakon donošenja odobrenja, a koje utječu na njegovu va janost i i sadržaj.
Članak 100. (polagan e osiguran a)
(1) Carinarnica može uvjetovati da korisnik odobrenja podnese odgovarajuće osiguranje p aćanja carinskoga duga koji bi mogao nastati u svezi s robom stav jenom u postupak s odgodom.
(2) U pojedinim postupcima s odgodom mogu se donijeti posebne odredbe o po aganju osiguranja.
Članak 101. (završetak postupka s gospodarskim učinkom)
(1) Carinski postupak s gospodarskim učinkom završit će se kad se odobri novi carinski dopušteni postupak i i uporaba, bi o za robu koja je bi a stav jena u taj postupak, bi o za nadomjesne i i dobivene proizvode.
(2) Carinarnica je dužna poduzeti sve mjere kako bi se uredi o pitanje robe za koju postupak nije završen suk adno propisanim uvjetima.
Članak 102. (pri enos prava i obveza)
(1) Prava i obveze korisnika carinskoga postupka s gospodarskim učinkom mogu se uz uvjete koje odredi carinarnica prenijeti na druge osobe koje ispunjaju sve uvjete za odgovarajući postupak.
B. POSTUPAK PROVOZA
I. Vanjski provoz - Opće odredbe
Članak 103. (van ski provoz)
(1) Postupak vanjskog provoza omogućava kretanje robe od jednog do drugog mjesta unutar carinskoga područja Repub ike Hrvatske, i to:
a) strane robe, a da ona ne pod iježe p aćanju uvoznih carina i drugih davanja i i mjerama trgovinske po itike,
b) domaće robe, u s učajevima i prema uvjetima koje utvrdi V ada Repub ike Hrvatske, kako bi se spriječi o da proizvodi obuhvaćeni izvoznim mjerama i i koji od njih imaju pogodnosti, izbjegavaju i i neopravdano koriste te mjere.
(2) Kretanje iz stavka 1. ovoga č anka odvija se:
a) pod pokrićem postupka vanjskog provoza u Repub ici Hrvatskoj,
b) pod pokrićem TIR karneta (Konvencija TIR) pod uvjetom da to kretanje:
- započinje i i će se završiti u Repub ici Hrvatskoj, i i
- odnosi se na poši jke robe koje se moraju istovariti u carinskom području Repub ike Hrvatske i koje su dovezene s robom koju treba istovariti u trećoj zem ji, i i
- obav ja se između dvije točke u Repub ici Hrvatskoj preko teritorija treće zem je,
c) pod pokrićem ATA karneta (Konvencija ATA) koji se koristi kao isprava u postupku provoza,
d) pod pokrićem Rajnskog manifesta (č anak 9. revidirane Konvencije za p ovidbu Rajnom), i i
e) pod pokrićem obrasca 302 predviđenog Sjevernoat antskim ugovorom od 4. travnja 1949., i i
f) poštom (uk jučujući pakete).
(3) Primjena postupka vanjskog provoza neće utjecati na posebne odredbe koje se primjenjuju na kretanje robe stav jene u carinski postupak s gospodarskim učinkom.
Članak 104. (završetak postupka van skog provoza)
(1) Postupak vanjskog provoza završava i obveze korisnika su ispunjene podnošenjem robe i potrebnih isprava odredišnoj carinarnici suk adno odredbama dotičnog postupka.
(2) Otpremna carinarnica zak jučuje postupak provoza kada na teme ju usporedbe podataka kojima raspo aže i podataka dostupnih odredišnoj carinarnici može nedvojbeno utvrditi da je postupak okončan na ispravan način.
II. Vanjski provoz - Posebne odredbe
Članak 105. (prim ena postupka provoza na područ u treće države)
(1) Postupak vanjskog provoza primjenjuje se na robu koja pro azi kroz područje treće države samo ako:
a) je takva mogućnost predviđena međunarodnim ugovorom, i i
b) se prijevoz kroz tu državu odvija pod pokrićem jedinstvene prijevozne isprave sastav jene na carinskom području Repub ike Hrvatske.
(2) U s učaju iz stavka 1. točke b) ovoga č anka postupak na teritoriju treće države se obustav ja.
Članak 106. (polagan e amstva)
(1) G avni je obveznik dužan po ožiti jamstvo radi osiguranja p aćanja duga koji bi mogao nastati za tu robu, osim ako, suk adno carinskim propisima, jamstvo nije potrebno po agati.
(2) Jamstvo može biti: a) pojedinačno jamstvo koje se odnosi na jedan provoz, i i b) zajedničko jamstvo koje se odnosi na više provoznih postupaka ako je Carinska uprava -
Središnji ured g avnom obvezniku odobri a korištenje takvog jamstva.
(3) Odobrenje iz stavka 2. točke b) ovoga č anka može se dati samo osobama koje: – imaju sjedište u Repub ici Hrvatskoj, – su redovni korisnici postupaka provoza u Repub ici Hrvatskoj i koje Carinskoj upravi dokažu da
su nedvojbeno pouzdane osobe koje ispunjavaju svoje obveze vezane uz te postupke, i – nisu teže krši e i i nisu ponav ja e kršenje carinskih i i poreznih propisa.
(4) Osobama koje ispunjavaju dodatne kriterije pouzdanosti, može se odobriti korištenje zajedničkog jamstva u smanjenom iznosu jamstvene svote, i i os obođenje od obveze po aganja jamstva. Dodatni kriteriji uk jučuju:
a) pravi nu uporabu postupaka provoza u Repub ici Hrvatskoj tijekom prethodnog razdob ja, b) suradnju s Carinskom upravom, i c) u vezi sa os obođenjem od po aganja jamstva, podatke o dobrom financijskom stanju dovo jnom
za ispunjavanje obveza tih osoba.
(5) V ada Repub ike Hrvatske propisat će uvjete i postupak davanja odobrenja iz stavka 3. i 4. ovoga č anka.
(6) Os obođenje od po aganja jamstva, odobreno suk adno odredbama stavka 4. ovoga č anka, ne može se koristiti za robu za koju V ada Repub ike Hrvatske propiše da predstav ja povećan rizik.
(7) U sk adu s odredbama stavka 4. ovoga č anka, V ada Repub ike Hrvatske može privremeno zabraniti korištenje zajedničkog jamstva u smanjenom iznosu, u postupku vanjskog provoza, kao iznimnu mjeru u posebnim oko nostima.
(8) U sk adu s odredbama stavka 4. ovoga č anka, V ada Repub ike Hrvatske može privremeno zabraniti korištenje zajedničkog jamstva u postupku vanjskog provoza, za robe za koju se ustanovi o da su bi e predmet ve ike prijevare.
Članak 106.a (sluča evi u ko ima se ne polaže amstvo)
(1) Po aganje jamstva nije potrebno u s učaju prijevoza:
a) zrakom,
b) morem i rijekama,
c) cjevovodima,
d) hrvatskim že jeznicama.
(2) U s učajevima iz stavka 1. ovoga č anka prijevoznik je g avni obveznik.
(3) Jamstvo se, osim u s učajevima koje treba utvrditi po potrebi u sk adu s postupkom odbora, ne treba po ožiti za prijevoz:
a) zrakom,
b) rijekom Rajnom i vodenim putovima Rajne,
c) cjevovodima,
d) koji obav jaju že jeznička društva država č anica.
(4) U sk adu s postupkom odbora određuju se s učajevi u kojima je moguće ne zahtijevati po aganje jamstva u vezi s prijevozom robe na vodenim putovima koji nisu navedeni u stavku 3. točki b) ovoga č anka.
Članak 107. (glavni obveznik)
(1) G avni obveznik je korisnik postupka provoza i odgovoran je za:
a) predaju robe odredišnoj carinarnici u nepromijenjenu stanju i u propisanu roku te uz poštivanje mjera koje je carinarnica prihvati a radi osiguranja istovjetnosti robe, te
b) poštivanje odredaba koje se odnose na postupak provoza.
(2) Bez obzira na obveze g avnog obveznika iz stavka 1. ovoga č anka, prijevoznik i i osoba koja primi robu znajući da je ona u postupku provoza također je odgovoran za predaju robe odredišnoj carinarnici u nepromijenjenu stanju do propisanog roka i uz poštivanje mjera koje je carinarnica prihvati a za osiguranje istovjetnosti.
Članak 108. (provedbeni propisi, po ednostavn eni postupci)
(1) Provedbene propise za postupak provoza i iznimke od pravi a provedbe postupka donosi V ada Repub ike Hrvatske.
(2) Pod uvjetom da je zajamčena provedba mjera Zajednice koje se primjenjuju na robu:
a) države č anice imaju pravo bi atera nim i mu ti atera nim dogovorima među sobom uspostaviti pojednostav jene postupke u sk adu s kriterijima koje treba odrediti prema oko nostima i koji se primjenjuju na određene vrste robe i i određene tvrtke,
b) svaka država č anica ima pravo u određenim oko nostima uspostaviti pojednostav jene postupke za robu za koju nije predviđeno kretanje na teritoriju druge države č anice.
(3) O pojednostav jenim postupcima iz stavka 2. ovoga č anka potrebno je obavijestiti Europsku Komisiju.
III. Un tarnji provoz
Članak 109. (unutarn i provoz)
(1) Postupak unutarnjeg provoza prema uvjetima utvrđenima u stavcima 2., 3. i 4. ovoga č anka omogućava kretanje domaće robe od jedne do druge točke unutar carinskog područja Repub ike Hrvatske bez promjene njezina carinskog statusa pri pro azu kroz teritorij treće države. Ova odredba ne utječe na primjenu č anka 103. stavak 1. točka b) ovoga Zakona.
(2) Kretanje iz stavka 1. ovoga č anka može se odvijati:
a) u okviru postupka unutarnjeg provoza u Repub ici Hrvatskoj, pod uvjetom da je takva mogućnost predviđena međunarodnim sporazumom,
b) pod pokrićem TIR karneta (Konvencija TIR),
c) pod pokrićem ATA karneta (Konvencija ATA) koji se koristi kao isprava u postupku provoza,
d) pod pokrićem Rajnskog manifesta (č anak 9. Revidirane konvencije za p ovidbu na Rajni),
e) pod pokrićem obrasca 302 predviđenog Sjevernoat antskim ugovorom od 4. travnja 1949., i i
f) poštom (uk jučujući pakete).
(3) U s učaju iz stavka 2. točke a) ovoga č anka, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe č anka 104., 106., 106.a, 107. i 108. ovoga Zakona.
(4) U s učajevima iz stavka 2. točke b) do f) ovoga č anka, roba zadržava svoj carinski status samo ako je taj status ustanov jen pod uvjetima i u ob iku koje propisuje V ada Repub ike Hrvatske.
Članak 109.a (propisivan e uv eta pod ko ima se može kretati domaća roba)
(1) Uvjete pod kojima se domaća roba može kretati od jedne do druge točke na carinskom području Repub ike Hrvatske i privremeno izvan tog područja bez promjene svoga carinskog statusa, a da ne pod iježe carinskom postupku, utvrđuje V ada Repub ike Hrvatske.
Članak 109.b (prim ena postupka unutarn eg provoza)
(1) Postupak unutarnjeg provoza u Repub ici Hrvatskoj također se primjenjuje kada je carinskim propisima izričito predviđena njegova primjena.
C. POSTUPAK CARINSKOG SKLADIŠTENJA
Članak 110. (postupak carinskog skladišten a)
(1) Postupak carinskog sk adištenja može se odobriti za smještaj u carinsko sk adište:
a) strane robe, a da ona pritom ne pod iježe uvoznoj carini i trgovinskim mjerama, te
b) domaće robe namijenjene izvozu, koja smještajem u carinsko sk adište uživa primjenu mjera koje se suk adno posebnim propisima primjenjuju za izvoz te robe.
(2) Carinsko je sk adište svako mjesto koje odobri carinarnica i koje je pod carinskim nadzorom, tako da se roba može smjestiti u sk adu s propisanim uvjetima.
(3) V ada Repub ike Hrvatske propisat će s učajeve u kojima se roba iz stavka 1. ovoga č anka može staviti u postupak carinskog sk adištenja, a da se roba ne sk adišti u carinskome sk adištu.
Članak 111. (vrste carinskih skladišta, pos ednik i korisnik skladišta)
(1) Carinsko sk adište može biti javno sk adište i i privatno sk adište.
(2) Javno sk adište carinsko je sk adište u kojemu svaka osoba može sk adištiti robu. (3) Privatno sk adište carinsko je sk adište namijenjeno sk adištenju robe posjednika sk adišta.
(4) Posjednik sk adišta iz stavka 2. i 3. ovoga č anka je osoba kojoj je carinarnica odobri a vođenje carinskog sk adišta.
(5) Iznimno od prethodnog stavka carinsko sk adište može voditi i carinarnica.
(6) Korisnik sk adišta je osoba koja je dek aracijom obvezana staviti robu u postupak carinskog sk adištenja i i osoba na koju su prava i obveze te osobe prenesene.
Članak 112. (odobren e)
(1) Odobrenje za držanje carinskog sk adišta donosi se na osnovi zahtjeva koji sadrži podatke potrebne za dobivanje odobrenja, a prije svega pokazate ja koji dokazuju gospodarsku potrebu za sk adištenje.
(2) Odobrenje za držanje carinskog sk adišta može se izdati samo osobama sa sjedištem u Repub ici Hrvatskoj.
Članak 113. pos ednik skladišta)
(1) Posjednik carinskog sk adišta odgovoran je:
a) da se roba smještena u carinskome sk adištu ne uzima ispod carinskog nadzora,
b) za ispunjenje obveza koje proiz aze iz sk adištenja robe koja je obuhvaćena postupkom carinskog sk adištenja, i
c) za ispunjavanje posebnih uvjeta sadržanih u odobrenju za otvaranje carinskog sk adišta.
(2) Uz poštivanje odredaba č anka 100. ovoga Zakona, carinarnica može zahtijevati da posjednik sk adišta po oži osiguranje u svezi s obvezama iz prethodnog stavka.
Članak 114. korisnik skladišta)
(1) Iznimno od č anka 113. ovoga Zakona, u odobrenju za javno sk adište može se odrediti da je za obveze iz č anka 113. točke a) i i b) ovoga Zakona odgovoran isk jučivo korisnik sk adišta.
(2) Korisnik sk adišta u svakome je s učaju odgovoran za ispunjavanje obveza koje proiz aze iz stav janja robe u postupak carinskog sk adištenja.
Članak 115. (pri enos prava i obveza)
(1) Prava i obveze posjednika sk adišta mogu se uz sug asnost carinarnice prenijeti na drugu osobu.
Članak 116. (vođen e evidenci e)
(1) Posjednik carinskog sk adišta dužan je voditi evidenciju o robi koja se na azi u postupku carinskog sk adištenja.
(2) Roba koja je predmet postupka carinskog sk adištenja mora se upisati u evidenciju čim se unese u carinsko sk adište.
(3) Carinarnica može os oboditi posjednika sk adišta obveze vođenja evidencije iz stavka 1. ovog č anka ako je za ispunjenje obveza sadržanih u č anku 113. točkama a) i b) ovoga Zakona isk jučivo odgovoran korisnik sk adišta, a roba je smještena u carinsko sk adište na osnovi pisane dek aracije za redoviti postupak i i isprava iz č anka 88. stavka 1. točke b) ovoga Zakona.
Članak 117. (sm ešta u carinsko skladište robe ko a
ni e predmet postupka carinskog skladišten a)
(1) Kad postoji gospodarska potreba, a ne ugrožava se carinski nadzor, carinarnica može odobriti:
a) da se u prostorima carinskog sk adišta smjesti domaća roba koja nije obuhvaćena odredbom č anka 110. stavka 1. točke b) ovoga Zakona,
b) preradbu strane robe u prostorima carinskog sk adišta u okviru postupka unutarnje proizvodnje i suk adno uvjetima za provedbu toga postupka, te
c) preradbu strane robe u prostorima carinskog sk adišta u okviru postupka preradbe pod carinskim nadzorom i suk adno uvjetima za provedbu tog postupka.
(2) U s učajevima iz stavka 1. ovoga č anka roba neće biti predmet postupka carinskog sk adištenja.
(3) Carinarnica može tražiti da se o robi iz stavka 1. ovoga č anka vodi evidencija određena za robu u postupku carinskog sk adištenja suk adno č anku 116. ovoga Zakona.
Članak 118. (rok držan a robe u skladištu)
(1) Držanje robe u postupku carinskog sk adištenja vremenski nije ograničeno.
(2) U iznimnim s učajevima carinarnica može odrediti rok u kojemu korisnik mora za robu odrediti novi carinski dopušten postupak i i uporabu.
(3) Ministar financija može propisati posebne rokove za određene robe iz č anka 110. stavka 1. točke b) ovoga Zakona na koje se primjenjuju zaštitne mjere po joprivredne po itike.
Članak 119. (uobiča eni oblici rukovan a)
(1) Uvozna roba može biti predmet uobičajenih ob ika rukovanja koji se obav jaju sa svrhom da se roba očuva, pobo jša njezin izg ed i i tržišna kakvoća i i pripremi za tržište odnosno da jnju prodaju.
(2) V ada Repub ike Hrvatske može na prijed og ministra po joprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva propisati s učajeve u kojima je zabranjeno takvo rukovanje s robom na koju se primjenjuju zaštitne mjere po joprivredne po itike.
(3) Domaća roba iz č anka 110. stavka 1. točke b) ovoga Zakona stav jena u postupak carinskog sk adištenja koja je zaštićena mjerama po joprivredne po itike može biti predmet samo onih ob ika rukovanja koji su izričito predviđeni za tu robu.
(4) V ada Repub ike Hrvatske donosi popis uobičajenih ob ika rukovanja iz stavka 1. do 3. ovoga č anka.
(5) Ob ike rukovanja iz stavka 1. i 3. ovoga č anka mora prethodno odobriti carinarnica koja utvrđuje uvjete pod kojima se ti ob ici mogu obav jati.
Članak 120. (privremeno iznošen e robe)
(1) Ako to oko nosti pojedinog s učaja zahtijevaju, roba se može privremeno iznijeti iz carinskog sk adišta. Iznošenje robe mora carinarnica unaprijed odobriti te odrediti uvjete pod kojima se iznošenje može provesti.
(2) Za vrijeme dok nije u carinskome sk adištu, roba može biti predmet rukovanja iz č anka 119. ovoga Zakona suk adno uvjetima sadržanim u odobrenju.
Članak 121. (prem ešta robe)
(1) Carinarnica može odobriti premještaj robe iz jednog carinskog sk adišta u drugo carinsko sk adište.
Članak 122. (carinska vri ednost skladištene robe)
(1) Ako je za uvoznu robu u postupku carinskog sk adištenja nastao carinski dug, a carinska se vrijednost te robe teme ji na stvarno p aćenoj i i p ativoj cijeni koja uk jučuje trošak sk adištenja i održavanja robe dok se ona na azi u carinskom sk adištu, ti troškovi, ne uračunavaju se u carinsku vrijednost robe pod uvjetom da su prikazani odvojeno od stvarno p aćene cijene, odnosno cijene koju treba p atiti za tu robu.
(2) Kad je roba bi a predmet uobičajenih ob ika rukovanja suk adno č anku 119. ovoga Zakona, kod utvrđivanja visine carinskoga duga može se na zahtjev dek aranta prihvatiti vrsta robe, carinska vrijednost i ko ičina kakva je bi a u vrijeme kako je to navedeno u č anku 218. ovoga Zakona kao da roba nije bi a predmet rukovanja. V ada Repub ike Hrvatske može propisati s učajeve kada se ova odredba neće primjenjivati.
(3) Ako se uvozna roba pušta u s obodni promet suk adno č anku 88. stavku 1. točki c) ovoga Zakona, za primjenu č anka 218. ovoga Zakona, prihvatit će se vrsta, carinska vrijednost i ko ičina robe kakva je bi a u trenutku stav janja robe u postupak carinskog sk adištenja.
(4) Stavak 3. ovoga č anka primjenjuje se ako je vrijednost robe prihvaćena kao carinska vrijednost u trenutku stav janja robe u postupak carinskog sk adištenja, osim ako dek arant zahtijeva da se prihvati carinska vrijednost utvrđena u trenutku nastanka carinskoga duga.
(5) Stavak 3. ovoga č anka primjenjuje se ne isk jučujući naknadne provjere u smis u č anka 90. ovoga Zakona.
Članak 123. (domaća roba zaštićena m erama pol oprivredne politike)
(1) Domaća roba iz č anka 110. stavka 1. točke b) ovoga Zakona koja je zaštićena mjerama po joprivredne po itike, a bi a je stav jena u postupak carinskog sk adištenja, mora se izvesti i i joj se može odrediti neki drugi postupak i i uporaba koja je predviđena posebnim propisom.
D. POSTUPAK UNUTARNJE PROIZVODNJE
I. Općenito
Članak 124. (postupak unutarn e proizvodn e, definici e)
(1) Postupak unutarnje proizvodnje uz jednu i i više proizvodnih radnja može se, ne isk jučujući odredbe č anka 125. ovoga Zakona, odobriti za:
a) stranu robu namijenjenu ponovnom izvozu u ob iku dobivenih proizvoda, a da ta roba ne pod iježe p aćanju carine niti trgovinskim mjerama (sustav odgode),
b) stranu robu koja se pušta u s obodni promet uz p aćanje carine za koju se može odobriti povrat i i otpust carine ako se roba izveze iz carinskoga područja Repub ike Hrvatske u ob iku dobivenih proizvoda (sustav povrata).
(2) Izrazi koji se rabe u č ancima 124. do 137. ovoga Zakona imaju s jedeće značenje:
a) proizvodne su radnje:
- obradba robe, uk jučujući postav janje, sastav janje i ugradbu u drugu robu,
- preradba i doradba robe,
- popravak robe, uk jučujući obnav janje i osposob javanje,
- uporaba određene robe, koju propiše V ada Repub ike Hrvatske, koja ne postaje sastavni dio dobivenoga proizvoda, iako se pri tom u cije osti i i dje omice utroši, ako omogućuje i i o akšava proizvodnju tih proizvoda,
b) dobiveni proizvodi: svi proizvodi nasta i proizvodnim radnjama,
c) istovrijedna roba: domaća roba koja se upotreb java umjesto uvozne robe za izradbu dobivenih proizvoda; te
d) normativ: ko ičina i i postotak dobivenih proizvoda koji se u postupku proizvodnje dobiva iz određene ko ičine uvozne robe.
Članak 125. (uporaba istovri edne robe)
(1) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 2. ovoga č anka, uz primjenu mjera iz stavka 4. ovoga č anka, carinarnica može odobriti:
a) da se dobiveni proizvodi mogu proizvesti od istovrijedne robe,
b) da se dobiveni proizvodi proizvedeni od istovrijedne robe mogu izvesti iz Hrvatske prije uvoza uvozne robe.
(2) Istovrijedna roba mora biti jednake kakvoće, imati jednaka svojstva i istu tarifnu oznaku kao i uvozna roba. V ada Repub ike Hrvatske može propisati s učajeve u kojima se može dopustiti da istovrijedna roba bude na višem stupnju obrade nego uvozna roba.
(3) Kad se primjenjuje stavak 1. ovoga č anka, uvozna roba smatrat će se za carinske svrhe istovrijednom robom, a istovrijedna roba uvoznom robom.
(4) V ada Repub ike Hrvatske može propisati mjere kojima se zabranjuje, propisuju dodatni uvjeti i i se o akšava primjena stavka 1. ovoga č anka.
(5) Ako se dobiveni proizvodi proizvedeni iz istovrijedne robe izvoze iz Repub ike Hrvatske prije uvoza uvozne robe, a pod ijega i bi izvoznoj carini ako ne bi bi i izvezeni i i ponovno izvezeni u okviru postupka unutarnje proizvodnje korisnik odobrenja je dužan po ožiti osiguranje za p aćanje izvozne carine koja bi se nap ati a ne uveze i se uvozna roba u odobrenu roku.
Članak 125.a (prim ena postupka unutarn e proizvodn e na proizvode
dobivene od istovri edne robe)
(1) Postupak unutarnje proizvodnje u sustavu odgode također se primjenjuje i na proizvode dobivene od istovrijedne domaće robe umjesto uvozne robe kako bi istovjetni dobiveni proizvodi mog i ispuniti uvjete za os obođenje od p aćanja izvoznih carina kojima bi pod ijega i.
II. Donošenje odobrenja
Članak 126. (odobren e)
(1) Odobrenje donosi carinarnica na zahtjev osobe koja izvodi proizvodne radnje i i osobe koja organizira njihovo izvođenje.
(2) Odobrenje se može dati samo:
a) osobama sa sjedištem u Repub ici Hrvatskoj; u s učaju nekomercija nog uvoza odobrenje se može dati i osobama sa sjedištem i i prebiva ištem izvan Repub ike Hrvatske,
b) ako se uvozna roba može prepoznati u dobivenu proizvodu, osim u s učaju uporabe iz č anka 124. stavka 2. točke a) podtočke 4. ovoga Zakona, a u s učaju uporabe istovrijedne robe uz uvjete iz č anka 125. ovoga Zakona,
c) ako se postupkom unutarnje proizvodnje postižu povo jniji uvjeti za izvoz i i ponovni izvoz dobivenih proizvoda, a da pri tome nisu ugroženi osnovni interesi domaćih proizvođača s ičnih i i istih proizvoda (gospodarski uvjeti). V ada Repub ike Hrvatske može utvrditi s učajeve u kojima se gospodarski uvjeti smatraju ispunjenima.
III. Provedba post pka
Članak 127. (rok za izvoz ili ponovni izvoz robe, globalizaci a rokova,
provedbeni propis za posebne rokove)
(1) Carinarnica će odrediti rok u kojemu dobiveni proizvodi moraju biti izvezeni i i ponovno izvezeni i i u kojem se mora zahtijevati drugi carinski dopušten postupak i i uporaba. Kod određivanja roka mora se uzeti u obzir vrijeme potrebno za izvedbu proizvodnih radnja i prodaju dobivenih proizvoda.
(2) Rok počinje teći od dana kad se strana roba stavi u postupak unutarnje proizvodnje. Carinarnica može produ jiti rok na osnovi pravodobnog i opravdanog zahtjeva korisnika odobrenja. Radi pojednostav jenja može se odobriti da razdob je koje počinje unutar ka endarskog mjeseca i i tromjesečja završava na zadnji dan s jedećeg ka endarskog mjeseca odnosno tromjesečja.
(3) Kad se primjenjuje č anak 125. stavak 1. točka b) ovoga Zakona, carinarnica će odrediti rok u kojemu strana roba mora biti dek arirana za postupak. Taj će rok teći od dana prihvaćanja izvozne dek aracije za dobivene proizvode izrađene od odgovarajuće istovrijedne robe.
(4) V ada Repub ike Hrvatske može propisati posebne rokove za određene proizvodne radnje i i za određenu uvoznu robu.
Čanak 128. (normativ)
(1) Carinarnica će odrediti normativ proizvodnje i i, gdje je to prik adno, metodu za utvrđivanje normativa. Normativ se mora utvrditi na osnovi stvarnih oko nosti u kojima se izvodi i i se treba izvesti proizvodna radnja.
(2) Kada to oko nosti opravdavaju, a posebno kada se proizvodna radnja uobičajeno izvodi pod jasno određenim tehničkim uvjetima s robom bitno istovjetnih svojstava i završava proizvodnjom dobivenih proizvoda ujednačene kva itete, carinarnica može prihvatiti standardne normative određene na teme ju unaprijed provjerenih stvarnih podataka.
Članak 129. (provedbeni propis)
(1) V ada Repub ike Hrvatske može propisati s učajeve u kojima te uvjete pod kojima se smatra da su roba u nepromijenjenom stanju i i dobiveni proizvodi pušteni u s obodni promet.
Članak 130. (opće pravilo obračuna duga)
(1) Uz poštivanje odredaba č anka 131. ovoga Zakona u s učaju nastanka carinskoga duga svota duga utvrdit će se na osnovi propisa mjerodavnih za određivanje visine carine koji su važi i za uvoznu robu u vrijeme prihvaćanja dek aracije za stav janje te robe u postupak unutarnje proizvodnje.
(2) Ako je uvozna roba u vrijeme navedeno u stavku 1. ovoga č anka ispunjava a uvjete za povo jnije tarifno postupanje u okviru carinskih kvota i i p afona, ta roba ispunjava uvjete za svako povo jnije tarifno postupanje koje važi za istovjetnu robu u vrijeme prihvaćanja dek aracije za puštanje robe u s obodan promet.
Članak 131. (posebna pravila obračuna duga)
(1) Iznimno od č anka 130. ovoga Zakona, dobiveni proizvodi:
a) pod iježu uvoznim carinama koje su na njih primjenjive kada:
- su pušteni u s obodni promet i na aze se na popisu robe koji donosi V ada Repub ike Hrvatske, uko iko su razmjerni izvezenom dije u dobivenih proizvoda koji nisu obuhvaćeni tim popisom. Iznimno, korisnik odobrenja može tražiti da se carina za te proizvode obračuna na način iz č anka 130. ovoga Zakona,
- pod iježu davanjima utvrđenima u okviru po joprivredne po itike i kada to predviđaju odredbe koje donosi V ada Repub ike Hrvatske,
b) pod iježu uvoznim carinama izračunatima u sk adu s pravi ima koja se primjenjuju na dotični carinski postupak i i na s obodne zone i i s obodna sk adišta ako su bi i stav jeni u postupak s odgodom i i u s obodnu zonu i i s obodno sk adište. Iznimno:
- korisnik odobrenja može tražiti da se carina obračuna suk adno č anku 130. ovoga Zakona,
- u s učajevima kada je za dobivene proizvode određen neki od naprijed navedenih carinski dopuštenih postupanja i i uporaba, osim postupka preradbe pod carinskim nadzorom, obračunati iznos carine mora biti barem jednak iznosu izračunatom u sk adu s č ankom 130. ovoga Zakona,
c) mogu pod ijegati pravi ima koja uređuju određivanje carina utvrđenih u okviru postupka za preradbu pod carinskim nadzorom kada je uvozna roba mog a biti stav jena u taj postupak,
d) uživaju povo jnije tarifno postupanje jer su namijenjeni za posebnu uporabu ako je takvo postupanje predviđeno u s učaju istovjetne uvozne robe,
e) ne pod iježu p aćanju uvozne carine ako je takvo os obođenje od p aćanja carine suk adno č anku 187. ovoga zakona predviđeno za istovjetnu uvoznu robu.
IV. Proizvodne radnje izvan carinskoga podr čja Rep blike Hrvatske
Članak 132. (roba u postupku van ske proizvodn e, pravila obračuna carinskog duga)
(1) Dobiveni proizvodi i i roba u nepromijenjenu stanju, dje omice i i u cije osti, mogu se privremeno izvoziti radi da jnje proizvodnje izvan carinskoga područja Hrvatske uz odobrenje carinarnice, a u sk adu s uvjetima propisanim za postupak vanjske proizvodnje.
(2) Ako nastane carinski dug u svezi s ponovno uvezenim proizvodima, nap atit će se:
a) uvozna carina za dobivene proizvode i i robu u nepromijenjenu stanju iz stavka 1. ovoga č anka obračunana u sk adu s č ankom 130. i 131. ovoga Zakona, te
b) uvozna carina za proizvode ponovno uvezene nakon proizvodnje izvan carinskoga područja Hrvatske čiji će se iznos obračunati suk adno odredbama koje se odnose na postupak vanjske proizvodnje te pod istim uvjetima koji bi bi i primijenjeni da su proizvodi izvezeni po tome postupku bi i pušteni u s obodni promet prije izvoza.
V. Posebne odredbe s stava povrata carine
Članak 133. (sustav povrata)
(1) Sustav povrata carine može se primijeniti za svu robu, osim ako je u trenutku prihvaćanja dek aracije za puštanje robe u s obodni promet:
a) uvozna roba predmet ko ičinskih uvoznih ograničenja,
b) uvozna roba predmet carinske mjere u okviru kvota,
c) za uvoznu robu u okviru mjera po joprivredne po itike propisano podnošenje uvozne i i izvozne dozvo e i i certifikata,
d) d) za dobivene proizvode određena izvozna naknada i i druga naknada pri izvozu.
(2) Povrat uvoznih carina u okviru sustava povrata nije moguć ako u trenutku prihvaćanja izvozne carinske dek aracije za dobivene proizvode ti proizvodi pod iježu podnošenju uvozne i i izvozne dozvo e i i potvrde u okviru mjera po joprivredne po itike i i je za njih određena izvozna naknada i i druga naknada.
(3) Propisom donesenim po osnovi č anka 96. stavka 4. ovoga Zakona, mogu se odrediti robe na koje se ne primjenjuju odredbe stavka 1. i 2. ovoga č anka.
Članak 134. (popun avan e deklaraci e, prilagan e odobren a)
(1) Na dek araciji za puštanje robe u s obodni promet mora biti označeno da se primjenjuje sustav povrata carine, a mora sadržavati i pojedinosti iz danog odobrenja.
(2) Carinarnica može zahtijevati da se navedeno odobrenje pripoji dek araciji za puštanje u s obodni promet.
Članak 135. (odredbe ko e se ne prim en u u)
(1) U okviru sustava povrata carine ne primjenjuju se odredbe č anka 125. stavka 1. točke b) te stavka 3. i 5. istog č anka, č anka 125.a, č anka 127. stavka 3., č anka 129. i 130., č anka 131. točke a) druge podtočke i točke c) ovoga Zakona.
Članak 136. (što se ne smatra izvozom)
(1) Privremeni izvoz dobivenih proizvoda proveden suk adno č anku 132. stavku 1. ovoga Zakona neće se smatrati izvozom u smis u č anka 137. ovoga Zakona, osim ako se ti proizvodi ponovno ne uvezu u Repub iku Hrvatsku u propisanu roku.
Članak 137. (uv eti i način povrata ili otpusta uvozne carine)
(1) Korisnik odobrenja može zahtijevati povrat i i otpust uvozne carine ako carinarnici dokaže da je uvozna roba puštena u s obodan promet u okviru sustava povrata carine u ob iku dobivenih proizvoda i i robe u nepromijenjenu stanju:
a) izvezena i i
b) stav jena, s namjerom ponovnog izvoza, u provozni postupak, postupak carinskog sk adištenja, postupak privremenog uvoza i i postupak unutarnje proizvodnje (postupak odgode), i i u s obodnu zonu i i s obodno sk adište,
pod uvjetom da su ispunjeni svi osta i uvjeti za uporabu postupka.
(2) Radi određivanja carinski dopuštenog postupanja i i uporabe iz stavka 1. točke b) ovoga č anka dobiveni proizvodi i i roba u nepromijenjenu stanju smatraju se stranom robom.
(3) V ada Repub ike Hrvatske propisuje rok u kojem se može podnijeti zahtjev za povrat.
(4) Uz poštivanje odredaba č anka 131. stavka 1. točke b) ovoga Zakona, ako se dobiveni proizvodi i i roba u nepromijenjenu stanju stav jeni u carinski postupak i i u s obodnu zonu i i u s obodno sk adište suk adno stavku 1. ovoga č anka puste u s obodan promet, svota uvozne carine koja je vraćena i i otpuštena činit će svotu carinskoga duga.
(5) Za određivanje svote uvozne carine koju treba vratiti i i otpustiti na odgovarajući se način primjenjuje odredba č anka 131. stavak 1. točka a) podtočka 1. ovoga Zakona.
E. POSTUPAK PRERADBE POD CARINSKIM NADZOROM
Članak 138. (postupak preradbe pod carinskim nadzorom)
(1) U postupku preradbe pod carinskim nadzorom dopušta se uporaba strane robe na carinskome području Repub ike Hrvatske bez obračuna carine i i primjene trgovinskih mjera radi preradbe kojom se mijenja njezina vrsta i i stanje te da se proizvodi koji su rezu tat takve preradbe puste u s obodni promet uz obračun uvozne carine koja je za njih propisana.
(2) Takvi proizvodi nazivaju se prerađeni proizvodi.
Članak 139. (provedbeni propis)
(1) V ada Repub ike Hrvatske propisat će u kojim se s učajevima i pod kojim uvjetima može dopustiti postupak preradbe pod carinskim nadzorom.
Članak 140. (odobren e)
(1) Odobrenje za preradbu pod carinskim nadzorom donosi se na zahtjev osobe koja izvodi preradbu i i ju organizira.
Članak 141. (uv eti za izdavan e odobren a)
(1) Odobrenje se izdaje samo:
a) osobama sa sjedištem u Repub ici Hrvatskoj,
b) ako se uvozna roba može prepoznati u prerađenim proizvodima,
c) ako se robi pos ije preradbe ne može na gospodarstven način vratiti izg ed, sastav i i stanje koje je ima a prije stav janja u postupak,
d) ako uporaba postupka ne može dovesti do izbjegavanja pravi a o podrijet u i i ko ičinskih ograničenja koja važe za uvoznu robu,
e) ako uporaba toga postupka pomaže stvaranju i i održavanju prerađivačke dje atnosti u Repub ici Hrvatskoj, a ne ugrožava interese proizvođača s ične i i iste robe u Repub ici Hrvatskoj (gospodarski uvjeti). V ada Repub ike Hrvatske može utvrditi s učajeve u kojima se gospodarski uvjeti smatraju ispunjenima.
Članak 142. (prim ena drugih odredaba)
(1) Odredbe č anka 127. stavka 1., 2. i 4. te č anka 128. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju i u postupku preradbe pod carinskim nadzorom.
Članak 143. (određivan e carinskog duga)
(1) Ako nastane carinski dug u postupku preradbe robe pod carinskim nadzorom u svezi s robom u nepromijenjenu stanju i i za proizvode čija preradba nije dostig a stupanj predviđen u odobrenju, iznos carinskoga duga utvrdit će se na osnovi propisa mjerodavnih za određivanje visine carine koji su za uvoznu robu važi a u vrijeme prihvaćanja dek aracije kojom se robu stav ja u postupak prerade pod carinskim nadzorom.
Članak 144. (povlašteno tarifno postupan e)
(1) Ako je uvozna roba ispunjava a uvjete za pov ašteno tarifno postupanje kada je stav jena u postupak prerade pod carinskim nadzorom, a takvo se pov ašteno tarifno postupanje primjenjuje na proizvode istovjetne prerađenim proizvodima puštenima u s obodan promet, uvozne carine kojima pod iježu prerađeni proizvodi obračunavaju se po stopi carine koja važi u okviru takvog postupanja.
(2) Ako pov ašteno tarifno postupanje iz stavka 1. ovoga č anka u vezi s uvoznom robom pod iježe carinskim kvotama i i p afonima, primjena stope carine iz stavka 1. ovoga č anka u vezi s prerađenim proizvodima također pod iježe uvjetu da se navedeno pov ašteno tarifno postupanje primjenjuje na uvoznu robu u vrijeme prihvaćanja dek aracije za puštanje u s obodan promet. U tom se s učaju ko ičina uvozne robe koja je bi a stvarno upotrijeb jena u proizvodnji prerađenih proizvoda puštenih u s obodni promet otpisuje od carinskih kvota i i p afona na snazi u vrijeme prihvaćanja dek aracije za puštanje u s obodan promet, a ne otpisuju se ko ičine od carinskih kvota i i p afona otvorenih za proizvode koji su istovjetni prerađenim proizvodima.
F. POSTUPAK PRIVREMENOG UVOZA
Članak 145. (postupak privremenog uvoza)
(1) U postupku privremenog uvoza može se u carinskome području Repub ike Hrvatske dopustiti uporaba strane robe, s potpunim i i dje omičnim os obođenjem od p aćanja uvozne carine i izuzećem od trgovinskih mjera, koja je namijenjena ponovnomu izvozu u nepromijenjenu stanju, osim uobičajenog obezvređenja nasta og uporabom te robe.
Članak 146. (donošen e odobren a)
(1) Privremeni uvoz može se odobriti na zahtjev osobe koja upotreb java robu i i organizira njezinu uporabu.
Članak 147. (istov etnost robe)
(1) Carinarnica će odbiti zahtjev za odobrenje postupka privremenog uvoza ako nije moguće osigurati utvrđivanje istovjetnosti uvozne robe.
(2) Carinarnica može odobriti postupak privremenog uvoza i u s učajevima gdje nije moguće osigurati istovjetnost uvozne robe ako s obzirom na vrstu robe i i njezinu predviđenu uporabu nisu moguće z oporabe postupka.
Članak 148. (rok)
(1) Carinarnica određuje rok u kojemu se uvezena roba mora ponovno izvesti i i odobriti novo carinski dopušteno postupanje i i uporaba te robe. Rok mora biti dostatan za postizanje svrhe privremenog uvoza.
(2) Roba može ostati u postupku privremenog uvoza najviše 24 mjeseca, s tim da se provedbenim propisom iz č anka 149. ovoga Zakona mogu propisati posebni rokovi. Carinarnica može odrediti i kraće razdob je u sug asnosti s korisnikom odobrenja.
(3) Carinarnica može kad to opravdavaju iznimne oko nosti produ jiti rok određen suk adno stavku 1. i 2. ovoga č anka kako bi se ispuni a svrha odobrene uporabe.
Članak 149. (potpuno oslobođen e od plaćan a carine)
(1) V ada Repub ike Hrvatske propisat će s učajeve i posebne uvjete za primjenu postupka privremenog uvoza s potpunim os obođenjem od p aćanja uvozne carine.
Članak 150. (d elomično oslobođen e od uvozne carine)
(1) Primjena postupka privremenog uvoza s dje omičnim os obođenjem od uvozne carine odobrit će se za robu koja nije obuhvaćena odredbama propisa donesenim na osnovi č anka 149. ovoga Zakona i i ako je obuhvaćena, ne ispunjava sve propisane uvjete za privremeni uvoz s potpunim os obođenjem.
(2) V ada će propisati uvjete za provedbu postupka iz stavka 1. ovoga č anka, te popis robe za koju se ne može odobriti provedba toga postupka.
Članak 151. (obračun carine kod d elomičnog oslobođen a)
(1) Svota uvozne carine koja se p aća za robu u postupku privremenog uvoza s dje omičnim os obođenjem od p aćanja uvozne carine određuje se za svaki mjesec i i za dio mjeseca u kojem se roba na azi a u postupku u visini od 3% od svote carine koju bi treba o p atiti za robu kad bi ona bi a puštena u s obodni promet na dan prihvaćanja dek aracije za stav janje robe u postupak privremenog uvoza.
(2) Svota uvozne carine koja se nap aćuje ne smije prijeći svotu koju bi treba o p atiti da je roba bi a puštena u s obodni promet na dan kad je bi a stav jena u postupak privremenog uvoza, s tim da u tu svotu ne u aze pripadajuće kamate.
(3) Prijenos prava i obveza proizaš ih iz postupka privremenog uvoza prema č anku 102. ovoga Zakona ne znači da jednako os obođenje mora biti primijenjeno u svakome od razdob ja uporabe.
(4) Ako je prijenos iz stavka 3. ovoga č anka izvršen s dje omičnim os obođenjem za obje osobe koje imaju odobrenje za primjenu postupka tijekom istog mjeseca, prvi korisnik odobrenja mora podmiriti iznos uvozne carine za cije i mjesec.
Članak 152. (pravila obračuna carinskog duga)
(1) Ako nastane carinski dug za robu stav jenu u postupak privremenog uvoza, iznos duga određuje se na osnovi e emenata za obračun koji se primjenjuju na dan prihvaćanja dek aracije za stav janje robe u postupak privremenog uvoza. U s učajevima iz č anka 149. ovoga Zakona iznos duga za robu određuje se na osnovi propisa na dan nastanka carinskoga duga suk adno č anku 218. ovoga Zakona.
(2) Ako carinski dug za robu stav jenu u postupak privremenog uvoza s dje omičnim os obođenjem nastane iz drugih raz oga, a ne zbog stav janja robe u taj postupak, iznos duga odgovarat će raz ici između iznosa carine izračunane prema stavku 1. ovoga č anka i iznosa izračunatog prema č anku 151. ovoga Zakona.
Članak 152.a (privremeni izvoz robe)
brisan
G. POSTUPAK VANJSKE PROIZVODNJE
I. Opće odredbe
Članak 153. (postupak van ske proizvodn e)
(1) Ne isk jučujući odredbe č anka 162. do 167. i č anka 132. ovoga Zakona, postupak vanjske proizvodnje može se odobriti za domaću robu koja se privremeno izvozi iz carinskoga područja Repub ike
Hrvatske radi određenih proizvodnih radnja. Proizvodi koji nastanu tim radnjama mogu se pustiti u s obodni promet s potpunim i i dje omičnim os obođenjem od uvozne carine.
(2) Na privremeni izvoz domaće robe primjenjuju se izvozne carine, mjere trgovinske po itike i druge forma nosti predviđene za izvoz domaće robe iz carinskoga područja Repub ike Hrvatske.
(3) Izrazi koji se rabe u č ancima 153. do 167. ovoga Zakona imaju s jedeće značenje:
a) “privremeno izvezena roba“: roba stav jena u postupak vanjske proizvodnje,
b) „proizvodne radnje“: radnje navedene u č anku 124. stavku 2. točki a) prvoj, drugoj i trećoj podtočki ovoga Zakona,
c) „dobiveni proizvodi“: proizvodi nasta i takvim proizvodnim radnjama,
d) “normativ“: ko ičina i i postotak dobivenih proizvoda koji se u postupku proizvodnje dobiva iz određene ko ičine privremeno izvezene robe.
Članak 154. (ograničen a)
(1) Postupak vanjske proizvodnje nije dopušten za domaću robu:
a) čiji izvoz daje pravo na povrat i i otpust uvozne carine,
b) koja je prije izvoza bi a puštena u s obodni promet s potpunim os obođenjem od uvozne carine zbog svoje uporabe u posebne svrhe sve dok se primjenjuju uvjeti za odobravanje tog os obođenja, osim ako se proizvodna radnja odnosi na popravak,
c) čiji izvoz daje pravo na dodje u izvoznih naknada i i za koju se zbog izvoza, osim naknada, dodje juju druge financijske pogodnosti u okviru po joprivredne po itike.
(2) V ada Repub ike Hrvatske može propisati iznimke od s učajeva navedenih u stavku 1. točki b) ovoga č anka.
II. Donošenje odobrenja
Članak 155. (donošen e odobren a)
(1) Odobrenje za postupak vanjske proizvodnje donosi carinarnica na zahtjev osobe koja organizira izvođenje proizvodnih radnja.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga č anka odobrenje za postupak vanjske proizvodnje može se dati i osobi koja ne organizira izvođenje proizvodnih radnja ako se radi o robi hrvatskoga podrijet a u smis u pravi a o nepov aštenome podrijet u robe iz dije a II. pog av je 2. odje jak a) ovoga Zakona i ako se proizvodna radnja sastoji od ugrađivanja te robe u stranu robu koja će se u Repub iku Hrvatsku uvesti kao dobiven proizvod, pod uvjetom da uporaba toga postupka pomaže bo joj prodaji izvezene hrvatske robe te da uvoz dobivenoga proizvoda ne ugrožava osnovne interese hrvatskih proizvođača takvih proizvoda i i proizvoda s ičnih uvezenim dobivenim proizvodima.
(3) V ada Repub ike Hrvatske propisuje s učajeve i postupke za primjenu stavka 2. ovoga č anka.
Članak 156. (uv eti za izdavan e odobren a)
(1) Odobrenje se može dati samo:
a) osobama sa sjedištem u Repub ici Hrvatskoj,
b) ako je moguće utvrditi da su dobiveni proizvodi proizvedeni od privremeno izvezene robe, te
c) ako donošenje odobrenja ozbi jno ne ugrožava osnovne interese hrvatskih proizvođača (gospodarski uvjeti).
(2) V ada Repub ike Hrvatske može propisati u kojim se s učajevima može odstupiti od uvjeta iz stavka 1. točke b) ovoga č anka.
III. Provedba post pka
Članak 157. (rok)
(1) Carinarnica određuje rok u kojemu se dobiveni proizvodi moraju ponovno uvesti u carinsko područje Repub ike Hrvatske. Taj se rok može produ jiti na osnovi pravodobnog i opravdanog zahtjeva korisnika odobrenja.
(2) Carinarnica određuje normativ i i metodu za utvrđivanje normativa za izvoz i uvoz roba u postupku vanjske proizvodnje.
Članak 158. (uv eti za odobravan e potpunog ili d elomičnog oslobođen a od uvozne carine)
(1) Potpuno i i dje omično os obođenje od uvozne carine suk adno č anku 159. stavku 1. ovoga Zakona može se odobriti samo kad se dobiveni proizvodi dek ariraju za puštanje u s obodni promet u ime i i za račun:
a) korisnika odobrenja i i
b) druge osobe sa sjedištem u Repub ici Hrvatskoj koja ima sug asnost korisnika odobrenja, a ispunjeni su uvjeti iz odobrenja.
2) Neće se odobriti potpuno i i dje omično os obođenje od uvozne carine suk adno č anku 159. ovoga Zakona ako nije ispunjen neki od uvjeta i i neka od obveza u svezi s postupkom vanjske proizvodnje, osim ako se utvrdi da te manjkavosti bitno ne utječu na pravi nu provedbu postupka.
Članak 159. (način utvrđivan a potpunog ili d elomičnog oslobođen a od plaćan a carine)
(1) Potpuno i i dje omično os obođenje od uvozne carine propisano č ankom 153. stavkom 1. ovoga Zakona utvrđuje se tako da se od svote uvozne carine obračunane za dobivene proizvode koji se puštaju u
s obodni promet odbije svota uvozne carine koja bi se obračunava a na isti dan za privremeno izvezenu robu ako bi se ona uvozi a u Repub iku Hrvatsku iz zem je u kojoj je bi a predmet proizvodne radnje i i zem je u kojoj je bi a pos jednja radnja.
(2) Svota koja se odbija suk adno stavku 1. ovoga č anka izračunava se na osnovi ko ičine i vrste robe na dan prihvaćanja dek aracije za njezino stav janje u postupak vanjske proizvodnje i na osnovi osta ih e emenata za obračun koji važe za tu robu na dan prihvaćanja dek aracije za puštanje dobivenih proizvoda u s obodni promet.
(3) Vrijednost privremeno izvezene robe bit će ona koja je prihvaćena kod određivanja carinske vrijednosti dobivenih proizvoda prema č anku 38. stavku 1. točki b) podtočki 1. ovoga Zakona i i, ako se vrijednost ne može utvrditi na taj način, ona koja odgovara raz ici između carinske vrijednosti dobivenih proizvoda i proizvodnih troškova utvrđenih na objektivan način.
(4) Iznimno:
a) pri određivanju iznosa koji treba odbiti ne uzimaju se u obzir određena davanja koja utvrdi V ada Repub ike Hrvatske,
b) ako je privremeno izvezena roba prije stav janja u postupak vanjske proizvodnje bi a puštena u s obodan promet sa smanjenom stopom carine zbog njezine posebne uporabe, sve dok važe uvjeti za primjenu smanjene stope carine, svota koju treba odbiti bit će jednaka svoti uvozne carine koja je bi a nap aćena kad je roba puštena u s obodan promet.
(5) Ako bi privremeno izvezena roba kod puštanja u s obodan promet ispunjava a uvjete za smanjenu i i nu tu stopu carine zbog njezine posebne uporabe, ta će se stopa uzeti u obzir pod uvjetom da je roba bi a predmet radnji koje su u sk adu s takvom posebnom uporabom izvedene u zem ji u kojoj se odvija a proizvodna radnja i i pos jednja takva radnja.
(6) Ako dobiveni proizvodi ispunjavaju uvjete za primjenu mjera pov aštene carine iz č anka 20. stavka 2. točke d) ovoga Zakona te ako je ta mjera predviđena i za robu iste tarifne oznake kao i privremeno izvezena roba, stopa uvozne carine koja se uzima u obzir pri određivanju iznosa koji treba odbiti suk adno stavku 1. ovoga č anka je stopa koja bi se primijeni a kad bi privremeno izvezena roba ispunjava a uvjete pod kojima se može primijeniti ta pov aštena mjera.
(7) Ako međunarodni sporazum koji obvezuje Repub iku Hrvatsku propisuje os obođenje od uvozne carine za određene proizvode, odredbe ovoga č anka neće se primijeniti.
Članak 160. (popravak bez plaćan a)
(1) Ako je odobren postupak vanjske proizvodnje u svrhu popravka privremeno izvezene robe, roba može biti puštena u s obodni promet s potpunim os obođenjem od uvozne carine ako se carinarnici dokaže da je roba besp atno poprav jena zbog ugovorene i i zbog zakonom propisane jamstvene obveze i i zbog proizvodne mane.
(2) Stavak 1. ovoga č anka ne primjenjuje se kad je proizvodna mana bi a ustanov jena u vrijeme prvog puštanja robe u s obodni promet.
Članak 161. (popravak uz plaćan e)
(1) Ako je odobren postupak vanjske proizvodnje u svrhu popravka privremeno izvezene robe uz p aćanje popravka, roba se može dje omično os oboditi uvozne carine. Svota carine utvrdit će se na osnovi e emenata za obračun koji važe za dobivene proizvode na dan prihvaćanja dek aracije za njihovo puštanje u s obodni promet, pri čemu se za carinsku vrijednost prihvaća iznos jednak visini troškova popravka, pod uvjetom da ti troškovi predstav jaju jedino p aćanje korisnika odobrenja i da nisu pod utjecajem bi o kojeg ob ika povezanosti korisnika odobrenja i osobe koja je obavi a popravak.
(2) Iznimno od č anka 159. ovoga Zakona, V ada Repub ike Hrvatske može propisati s učajeve i posebne uvjete pod kojima se troškovi proizvodnje primjenjuju kao osnovica za obračun carinskog duga pri puštanju robe u s obodni promet nakon postupka vanjske proizvodnje.
IV. Vanjska proizvodnja z porab s stava zamjene
Članak 162. (sustav zam ene)
(1) Suk adno prethodnim odredbama i odredbama č anka 162. do 167. ovoga Zakona sustav zamjene dopušta da uvozni proizvod (u da jnjemu tekstu: nadomjesni proizvod) nadomjesti dobiveni proizvod.
(2) Carinarnica može odobriti primjenu sustava zamjene ako se proizvodna radnja odnosi na popravak domaće robe koja nije predmet posebnih propisa donesenih u okviru po joprivredne po itike.
(3) Odredbe koje se primjenjuju za dobivene proizvode važe i za nadomjesne proizvode, osim odredaba navedenih u č anku 167. ovoga Zakona.
(4) Carinarnica može odobriti da se pod određenim uvjetima nadomjesni proizvodi uvezu prije nego se izveze roba za koju je odobren postupak (prethodni uvoz). U tome s učaju mora se po ožiti osiguranje za pokriće svote uvozne carine za nadomjesni proizvod.
Članak 163. (nadom esni proizvod)
(1) Nadomjesni proizvodi moraju imati istu tarifnu oznaku, istu trgovačku kakvoću te iste tehničke značajke kao privremeno izvezena roba kada bi na njoj bio obav jen popravak.
(2) Ako je privremeno izvezena roba bi a rab jena prije izvoza, nadomjesni proizvodi moraju također biti rab jeni, a ne novi proizvodi.
(3) Carinarnica može dopustiti iznimke od stavka 2. ovoga č anka ako se nadomjesni proizvodi isporučuju besp atno na osnovi ugovorene i i zakonske jamstvene obveze i i zbog proizvodnog nedostatka.
Članak 164. (uv eti)
(1) Sustav zamjene može se odobriti samo kad je moguće provjeriti da nadomjesni proizvod ispunjava uvjete iz č anka 163. ovoga Zakona.
Članak 165. (rok za izvoz kod prethodnog uvoza)
(1) U s učaju prethodnog uvoza roba se mora izvesti u roku od dva mjeseca od dana kad je carinarnica prihvati a dek araciju za puštanje nadomjesnih proizvoda u s obodni promet.
(2) Međutim, ako to iznimne oko nosti opravdavaju, carinarnica može na osnovi pravodobnog zahtjeva korisnika odobrenja taj rok produ jiti za primjereno razdob je.
Članak 166. (svota ko a se odbi a u sluča u prethodnog uvoza)
(1) U s učaju prethodnog uvoza svota koja se odbija suk adno č anku 159. ovoga Zakona odredit će se na osnovi e emenata za obračun koji za privremeno izvezenu robu važe na dan prihvaćanja dek aracije kojom se roba stav ja u postupak vanjske proizvodnje.
Članak 167. (odredbe ko e se ne prim en u u)
(1) Odredbe č anka 155. stavka 2. i č anka 156. stavka 1. točke b) ovoga Zakona ne primjenjuju se u okviru sustava zamjene.
V. Ostale odredbe
Članak 168. (trgovinske m ere)
(1) U postupcima predviđenim u okviru vanjske proizvodnje primjenjuju se trgovinske mjere.
4. Postupak izvoza
Članak 169. (postupak izvoza)
(1) U izvoznome postupku odobrava se iznošenje domaće robe iz carinskoga područja Repub ike Hrvatske. U izvoznome postupku primjenjuju se izvozne forma nosti uk jučujući primjenu trgovinskih mjera i obračunava se izvozna carina ako je propisana.
(2) Sva domaća roba namijenjena izvozu mora se staviti u izvozni postupak, s iznimkom robe stav jene u postupak vanjske proizvodnje i i u provozni postupak suk adno č anku 109. ovoga Zakona.
(3) V ada Repub ike Hrvatske propisat će u kojim se s učajevima i pod kojim uvjetima ne podnosi izvozna dek aracija za robu koja napušta carinsko područje Repub ike Hrvatske.
(4) Izvozna se dek aracija podnosi kod carinarnice koja je odgovorna za nadzor nad područjem u kojemu izvoznik ima sjedište i i prebiva ište i i u kojoj je roba zapakirana i i utovarena za izvoz.
(5) V ada Repub ike Hrvatske može propisati iznimke od stavka 4. ovoga č anka.
Članak 170. (uv eti kod izvoza robe)
(1) Stav janje robe u postupak izvoza odobrava se pod uvjetom da se roba izveze iz carinskoga područja Repub ike Hrvatske u stanju u kojemu je bi a u trenutku prihvaćanja izvozne dek aracije.
Članak 170.a (privremeni izvoz robe)
(1) U postupku privremenog izvoza robe odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o postupku privremenog uvoza robe.
3. DRUGI OBLICI CARINS I DOPUŠTENOGA POSTUPANJA ILI UPORABE
1. Slobodne zone i slobodna skladišta
A. Općenito
Članak 171. (osnivan e, upravl an e i uv eti za obavl an e gospodarske d elatnosti)
(1) Osnivanje s obodnih zona i s obodnih sk adišta, uprav janje s obodnim zonama i s obodnim sk adištima te uvjeti za obav janje gospodarskih dje atnosti u s obodnim zonama i s obodnim sk adištima propisuju se posebnim zakonom.
Članak 172. (po am)
(1) S obodna zona i s obodno sk adište dije ovi su carinskoga područja i prostori u carinskome području odije jeni od osta oga carinskog područja gdje se:
a) za stranu robu smatra da nije u carinskome području Repub ike Hrvatske u svrhu nap ate uvozne carine i primjene trgovinskih mjera pri uvozu, uz uvjet da roba nije puštena u s obodni promet i i da nije stav jena u drugi carinski postupak i i uporabu, odnosno da nije trošena i i rab jena drukčije od uvjeta uređenih carinskim propisima, te
b) na domaću robu namijenjenu izvozu, za koju postoje posebni propisi na osnovi njezina smještaja u s obodnu zonu i i sk adište, primjenjuju se mjere koje bi se primijeni e pri izvozu takve robe.
Članak 173. (carinski nadzor)
(1) Područje s obodne zone i s obodnog sk adišta i njima neposredni pristupni prostor, uk jučujući i njihov u azni i iz azni prostor, pod carinskim su nadzorom.
(2) Roba, prijevozna sredstva i osobe koje u aze i i napuštaju područje s obodne zone i i s obodnog sk adišta pod carinskim su nadzorom i mogu biti podvrgnuti carinskomu preg edu. U azak u s obodnu zonu i i s obodno sk adište može se zabraniti osobama koje ne pružaju sva jamstva koja su potrebna suk adno pravi ima propisanim ovim Zakonom.
(3) Carinarnica može preg edati robu i provesti druge mjere carinskog nadzora nad robom koja u azi, zadržava se i i iz azi iz s obodne zone i i s obodnog sk adišta.
(4) Izgradnja bi o koje zgrade u s obodnoj zoni pod iježe obvezi prethodnog odobravanja od strane nad ežne carinarnice.
B. Smještaj robe slobodnoj zoni ili slobodnome skladišt
Članak 174. (unos robe u slobodnu zonu)
(1) U s obodnu zonu i i s obodno sk adište može se unositi strana i domaća roba. Carinarnica može zahtijevati da roba koja predstav ja opasnost i i koja može oštetiti drugu robu, i i koja zbog nekih drugih raz oga zahtijeva posebne uvjete, bude smještena u prostorima koji su posebno oprem jeni za primitak takve robe.
(2) Domaću robu koja nije namijenjena izvozu i i proizvodnji u zoni korisnik može uz posebnu sug asnost carinarnice usk adištiti u s obodnoj zoni i i s obodnome sk adištu odvojeno od druge robe. Carinarnica neće dopustiti sk adištenje takve robe ako bi to oteža o nadzor nad pos ovanjem u zoni i i sk adištu. Za domaću robu koju korisnik sk adišti u s obodnoj zoni i i s obodnome sk adištu mora se voditi evidencija.
(3) Roba koja je izravno unesena u s obodnu zonu i i s obodno sk adište kako je to navedeno u č anku 50. stavku 1. točki b) ovoga Zakona prijav juje se carinarnici na osnovi prijevozne isprave.
(4) Roba za koju se u askom u s obodnu zonu i i s obodno sk adište okončava koji drugi carinski postupak smješta se u s obodnu zonu i i s obodno sk adište na osnovi isprave kojom se okončava prethodni postupak.
(5) Domaća roba smješta se u s obodnu zonu i i s obodno sk adište na osnovi računa i i druge isprave koja sadrži sve podatke potrebne za evidenciju o robi u s obodnoj zoni i i s obodnome sk adištu.
(6) Ov aštena carinarnica može zahtijevati posebno obavještavanje za robu koja pod iježe p aćanju izvozne carine i i primjeni drugih mjera gospodarske po itike.
(7) Na zahtjev sudionika odgovarajućega carinskog postupka i i drugih zainteresiranih osoba ov aštena carinarnica potvrđuje ima i roba smještena u s obodnoj zoni i i s obodnome sk adištu status domaće i i strane robe.
C. Post panje sa stranom robom slobodnoj zoni i slobodnom skladišt
Članak 175. (rok)
(1) Smještaj robe u s obodnoj zoni i i s obodnome sk adištu nije vremenski ograničen.
(2) Za određenu robu iz č anka 172. točke b) ovoga Zakona mogu se propisati posebni rokovi.
Članak 176. (d elatnosti u zoni)
(1) Strana roba smještena u s obodnoj zoni i i u s obodnome sk adištu može se:
a) pustiti u s obodni promet prema uvjetima propisanim za taj postupak i prema č anku 181. ovoga Zakona,
b) bez posebnog odobrenja ov aštene carinarnice podvrgnuti uobičajenim postupcima očuvanja i pobo jšanja njezinih uporabnih i trgovačkih svojstava radi pripreme za prodaju (č anak 119.),
c) staviti u postupak unutarnje proizvodnje pod uvjetima propisanim za taj postupak,
d) pustiti u postupak preradbe pod carinskim nadzorom pod uvjetima propisanim za taj postupak,
e) privremeno uvesti pod za to propisanim uvjetima i postupku,
f) ustupiti u korist države prema č anku 185. ovoga Zakona, te
g) uništiti i na drugi način učiniti nepodobnom za bi o kakvu uporabu pod uvjetom da se na propisan način podnesu carinarnici svi podaci za koje carinarnica ocijeni da su potrebni.
(2) Roba se može staviti u jedan od postupaka iz točaka c), d) i i e) stavka 1. ovoga č anka na osnovi odobrenja carinarnice i u sk adu s propisima za te postupke.
(3) Odobrenje iz stavka 2. ovoga č anka može se dati samo korisniku s obodne zone.
Članak 177. (domaća roba obuhvaćena m erama pol oprivredne politike)
(1) Domaća roba iz č anka 172. točke b) ovoga Zakona koja je obuhvaćena posebnim mjerama po joprivredne po itike može se u s obodnoj zoni i i u s obodnome sk adištu podvrgnuti samo takvim postupcima koji su za takvu robu č ankom 119. stavkom 2. ovoga Zakona izričito dopušteni. Ti postupci mogu se poduzimati bez posebna odobrenja.
Članak 178. (posebni uv eti)
(1) Roba smještena u s obodnoj zoni i i u s obodnome sk adištu na koju se ne primjenjuju č anci 176. i 177. ovoga Zakona ne smije se tijekom tog smještaja trošiti i i rabiti.
Članak 179. (evidenci a)
(1) Osoba koja u s obodnoj zoni i i u s obodnome sk adištu obav ja dje atnost sk adištenja, dorade i i prerade i i kupnje i i prodaje robe mora voditi evidenciju o robi na način koji odobri carinarnica.
(2) Roba se upisuje u evidenciju osobe čim je donesena u prostor te osobe. Evidencije moraju omogućiti carinarnici prepoznavanje robe i praćenje njezina kretanja.
(3) Kada se roba pretovaruje u s obodnoj zoni, evidencija koja se odnosi na tu aktivnost mora se dati na raspo aganje carinarnici. Kratkotrajno sk adištenje robe u vezi s pretovarom smatra se sastavnim dije om pretovara. U sk adu s č ancima 49.a do 49.c. i č ancima 186.a do 186.d ovoga Zakona sigurnosna skraćena dek aracija se podnosi za robu koja se u s obodnu zonu izravno unosi iz drugih dije ova carinskog područja Repub ike Hrvatske i i se iznosi iz s obodne zone izravno napuštajući carinsko područje Repub ike Hrvatske.
(4) Evidencija iz stavka 1. ovoga č anka vodi se krono oški, prema podacima iz isprava koje pri izvozu i i uvozu prate robu te na osnovi normativa utroška materija a i proizvodnje robe.
(5) V ada Repub ike Hrvatske propisat će način vođenja evidencija iz stavka 1. ovoga č anka te način provedbe mjera carinskog nadzora u s obodnoj zoni i i u s obodnome sk adištu.
D. Iznošenje robe iz slobodne zone ili slobodnog skladišta
Članak 180. (iznošen e robe)
(1) Roba koja se iznosi iz s obodne zone i i s obodnog sk adišta može biti:
- izvezena i i ponovno izvezena iz carinskoga područja Repub ike Hrvatske i i
- unesena u drugi dio carinskoga područja Repub ike Hrvatske.
(2) Odredbe dije a III. ovoga Zakona, s iznimkom č anka 60. do 65. ako se radi o domaćoj robi, primjenjuju se i pri iznosu robe u preosta i dio carinskoga područja Repub ike Hrvatske, osim robe koja s obodnu zonu napušta morskim i i zračnim putem bez stav janja u provozni i i neki drugi carinski postupak.
Članak 181. (carinska vri ednost i obračun carinskog duga)
(1) Ako nastane carinski dug za stranu robu koja se iz s obodne zone i i s obodnog sk adišta unosi u preosta i dio carinskoga područja Repub ike Hrvatske, a carinska se vrijednost utvrđuje na osnovi stvarno p aćene cijene, odnosno cijene koju za tu robu treba p atiti, koja uk jučuje troškove sk adištenja i održavanja robe dok ostaje u s obodnoj zoni i i s obodnom sk adištu, ti troškovi ne uračunavaju se u carinsku vrijednost ako su iskazani odvojeno od stvarno p aćene cijene, odnosno cijene koju za robu treba p atiti.
(2) Ako unosom u drugi dio carinskoga područja nastane carinski dug za proizvod koji je u s obodnoj zoni dobiven u postupku unutarnje proizvodnje, svota duga utvrdit će se na osnovi vrijednosti uvozne robe sadržane u dobivenim proizvodima.
(3) Ako je roba bi a predmetom rukovanja iz č anka 119. stavka 1. ovoga Zakona dek arant može zahtijevati, ako je takvo rukovanje carinarnica odobri a suk adno č anku 119. stavku 5. ovoga Zakona, da se visina carinskoga duga utvrdi na osnovi vrste robe, carinske vrijednosti i ko ičine robe, na osnovi koje bi se svota utvrdi a suk adno č anku 218. ovoga Zakona da roba nije bi a predmet rukovanja.
(4) V ada Repub ike Hrvatske propisat će s učajeve u kojima se neće primjenjivati stavak 3. ovoga č anka.
Članak 182. (postupan e sa domaćom robom ko a podli eže m erama pol oprivredne politike)
(1) Domaća roba iz č anka 172. točke b) ovoga Zakona koja pod iježe mjerama po joprivredne po itike može se staviti u neki od postupaka i i uporaba ako unosom u s obodnu zonu i i s obodno sk adište ispunjava uvjete propisane za izvoz takve robe.
(2) Ako se roba iz stavka 1. ovoga č anka vrati u preosta i dio carinskog područja Repub ike Hrvatske, i i ako u roku propisanom suk adno č anku 175. stavak 2. ovog Zakona, nije odobreno neko od postupanja i i uporabe iz stavka 1. ovog č anka, carinarnica će poduzeti mjere suk adno važećim propisima koji uređuju posebna područja koja se odnose na nepoštivanje određenog postupanja i i uporabe.
Članak 183. (dokaz o statusu robe)
(1) U s učaju unosa i i ponovnog unosa robe s područja s obodne zone i i s obodnog sk adišta u drugi dio hrvatskoga carinskog područja i i ako se roba stav ja u carinski postupak, potvrda iz č anka 174. stavka 7. ovoga Zakona može se upotrijebiti kao dokaz carinskog statusa kao domaće i i strane robe.
(2) Kad se za robu ne može potvrdom i i na drugi način dokazati njezin status kao domaće i i strane robe, ona će se smatrati:
- domaćom, što se tiče p aćanja izvoznih pristojba, dobivanja izvoznih dozvo a (certifikata) i primjene propisanih trgovinskih mjera kod izvoza, te
- stranom, u svim osta im s učajevima.
Članak 184. (prim ena propisa)
(1) Carinarnica nadzire primjenu pravi a koja se odnose na izvoz, vanjsku proizvodnju, ponovni izvoz, postupke s odgodom i i unutarnji provozni postupak, kao i odredbe dije a V. ovoga Zakona, kada roba napušta carinsko područje Repub ike Hrvatske iz s obodne zone i i s obodnog sk adišta.
2. Ponovni izvoz, uništenje i ustupanje robe u korist države
Članak 185. (ponovni izvoz, uništen e i ustupan e robe)
(1) Strana roba može se:
- ponovno izvesti iz carinskoga područja Repub ike Hrvatske,
- uništiti, te
- ustupiti u korist države.
(2) Kod ponovnog izvoza, kad je to potrebno, na odgovarajući se način primjenjuju propisane forma nosti za izvoz robe, uk jučujući i primjenu trgovinskih mjera.
(3) V ada će propisati s učajeve u kojima se za stranu robu stav jenu u postupak s odgodom neće primjenjivati trgovinske mjere pri izvozu iz Repub ike Hrvatske.
(4) O namjeri ponovnog izvoza i i uništenja robe prethodno se mora obavijestiti carinarnica. Carinarnica će zabraniti ponovni izvoz ako to propisuju forma nosti i i mjere navedene u stavku 2. ovoga č anka. Ako se roba koja je stav jena u postupak s gospodarskim učinkom ponovno izvozi, za nju treba podnijeti dek araciju u sk adu s č ancima 71. do 90. ovoga Zakona. U tim s učajevima primijenit će se č anak 169. stavak 3. do 5. ovoga Zakona.
(5) V ada će donijeti propis o tome u kojim se s učajevima i na koji način roba može ustupiti u korist države.
(6) Uništenjem i i ustupanjem robe ne smiju nastati troškovi na teret države.
(7) Za otpad i ostatke nasta e uništenjem odredit će se carinski dopušteno postupanje i i uporaba propisana za stranu robu.
(8) Otpad i ostaci ostaju pod carinskim nadzorom suk adno č anku 49. stavku 2. ovoga Zakona.
V. ROBA OJA NAPUŠTA CARINS O PODRUČJE REPUBLI E HRVATS E
Članak 186. (roba ko a napušta carinsko područ e)
(1) Roba koja napušta carinsko područje Repub ike Hrvatske pod carinskim je nadzorom i može se preg edati u sk adu s propisima. Roba će napustiti područje Repub ike Hrvatske putem, na način i u roku koji odredi carinarnica.
Članak 186.a (podnošen e carinske deklaraci e i sigurnosne skraćene deklaraci e)
(1) Za robu koja napušta carinsko područje Repub ike Hrvatske podnosi se carinska dek aracija, a u s učaju da se, suk adno carinskim propisima, ne zahtijeva podnošenje carinske dek aracije, podnosi se sigurnosna skraćena dek aracija.
(2) Odredba stavka 1. ovoga č anka ne primjenjuje se na robu koja se na azi na prijevoznim sredstvima koja samo pro aze hrvatskim teritorija nim morem i i zračnim prostorom bez zaustav janja na carinskom području Repub ike Hrvatske.
(3) Uz uvažavanje posebnih oko nosti, za pojedine vrste gospodarskih subjekata, pojedine vrste prometa robom i načine prijevoza, kao i u s učaju da međunarodni sporazumi predviđaju posebne sigurnosne postupke, V ada Repub ike Hrvatske propisat će:
- rokove u kojima se izvoznoj carinskoj ispostavi, prije iznošenja robe iz carinskog područja Repub ike Hrvatske, podnosi carinska dek aracija i i sigurnosna skraćena dek aracija,
- iznimke od propisanih rokova za podnošenje carinske dek aracije i i sigurnosne skraćene dek aracije,
- uvjete pod kojima je moguće primijeniti iznimke od obveze podnošenja sigurnosne skraćene dek aracije za robu koja napušta carinsko područje Repub ike Hrvatske te
- s učajeve i uvjete u kojima nije potrebno podnošenje carinske dek aracije niti sigurnosne skraćene dek aracije za robu koja napušta carinsko područje Repub ike Hrvatske.
Članak 186.b (carinska deklaraci e za robu ko a napušta carinsko područ e)
(1) Ako se suk adno carinskim propisima zahtijeva podnošenje carinske dek aracije za određivanje carinski dopuštenog postupanja i i uporabe robe koja napušta carinsko područje Repub ike Hrvatske, prije iznošenja robe iz carinskog područja Repub ike Hrvatske izvoznoj carinskoj ispostavi se podnosi carinska dek aracija.
(2) Ako je izvozna carinska ispostava raz ičita od iz azne carinske ispostave, podatke sadržane u carinskoj dek araciji iz stavka 1. ovoga č anka izvozna carinska ispostava e ektroničkim putem odmah dostav ja i i stav ja na raspo aganje iz aznoj carinskoj ispostavi.
(3) Carinska dek aracija iz stavka 1. ovoga č anka sadrži najmanje one podatke koji su potrebni za sigurnosnu skraćenu dek araciju u smis u č anka 186.d stavka 5. ovoga Zakona.
(4) Ako carinska dek aracija iz stavka 1. ovoga č anka nije podnesena e ektroničkom razmjenom podataka, nad ežna carinarnica primjenjuje jednaku razinu carinskih provjera koje se teme je na ana izi rizika kao i u s učaju uporabe metoda automatske obrade podataka.
Članak 186.c (sigurnosna skraćena deklaraci a za robu ko a napušta carinsko područ e)
(1) Ako za robu koja napušta carinsko područje Repub ike Hrvatske nije određeno carinski dopušteno postupanje i i uporaba za koju se zahtijeva podnošenje carinske dek aracije, prije iznošenja robe iz carinskog područja Repub ike Hrvatske izvoznoj carinskoj ispostavi se podnosi sigurnosna skraćena dek aracija.
(2) Uz odobrenje nad ežne carinarnice carinska dek aracija iz stavka 1. ovoga č anka se može podnijeti carinskoj ispostavi raz ičitoj od izvozne carinske ispostave. U tom s učaju carinska ispostava raz ičita od izvozne carinske ispostave je dužna podatke sadržane u sigurnosnoj skraćenoj dek araciji e ektroničkim putem odmah dostaviti i i staviti na raspo aganje iz aznoj carinskoj ispostavi.
(3) Pod uvjetom da je carinarnici omogućen pristup podacima iz sigurnosne skraćene dek aracije u računa nom sustavu gospodarskog subjekta, umjesto obveze podnošenja sigurnosne skraćene dek aracije nad ežna carinarnica može odobriti podnošenje obavijesti.
Članak 186.d (sadrža i oblik sigurnosne skraćene deklaraci e, podnositel )
(1) Sigurnosna skraćena dek aracija se podnosi e ektroničkom razmjenom podataka. Uporabu sustava e ektroničke razmjene podataka za podnošenje sigurnosne skraćene dek aracije odobrava Carinska uprava. Pod uvjetom da sadrže sve potrebne pojedinosti, u svrhu podnošenja sigurnosne skraćene dek aracije mogu se koristiti trgovinske, učke i i prijevozne informacije.
(2) Iznimno i pod uvjetom primjene jednake razine carinskih provjera koje se teme je na ana izi rizika, kao i u s učaju uporabe metoda automatske obrade podataka, carinarnica može prihvatiti podnošenje sigurnosne skraćene dek aracije u pisanom ob iku.
(3) Sigurnosnu skraćenu dek araciju podnosi:
a) osoba koja iznosi robu iz carinskog područja Repub ike Hrvatske i i osoba koja preuzima odgovornost za prijevoz robe iz carinskog područja Repub ike Hrvatske i i
b) svaka osoba koja carinarnici može podnijeti i i omogućiti podnošenje robe i i
c) zastupnik jedne od osoba navedenih u točkama a) i b) ovoga stavka.
(4) Na zahtjev osoba iz stavka 3. ovoga č anka carinarnica može dopustiti ispravak jednoga i i više podataka u podnesenoj sigurnosnoj skraćenoj dek araciji. Ispravak se, međutim, neće dopustiti nakon što carinarnica:
- obavijesti osobu koja je podnije a sigurnosnu skraćenu dek araciju da namjerava preg edati robu, i i
- utvrdi da su podaci navedeni u sigurnosnoj skraćenoj dek araciji netočni, i i
- odobri da jnje kretanje robe.
(5) V ada Repub ike Hrvatske propisuje uvjete pod kojima se primjenjuju odredbe o podnošenju sigurnosne skraćene dek aracije te, uzimajući u obzir primjenjive međunarodne standarde i trgovinsku praksu, ob ik i sadržaj sigurnosne skraćene dek aracije koja obuhvaća podatke neophodne za ana izu rizika i pravi nu provedbu carinskog nadzora u prvom redu za sigurnosno re evantne svrhe.
VI. POVLAŠTENI POSTUPCI
1. Oslobođenje od plaćanja carine
Članak 187. (oslobođen a)
(1) Od p aćanja carine pri uvozu os obođena je:
1) roba za koju je međunarodnim ugovorom koji obvezuje Repub iku Hrvatsku predviđeno os obođenje od p aćanja carine,
2) osobna prt jaga, te roba nekomercija ne naravi koju putnici unose sa sobom iz inozemstva u propisanoj vrsti, vrijednosti i ko ičini,
3) roba sadržana u poši jkama koje besp atno ša ju fizičke osobe iz inozemstva fizičkim osobama u Repub ici Hrvatskoj pod uvjetom da te poši jke nisu komercija ne naravi i da odgovaraju propisanoj vrsti, ko ičini i vrijednosti,
4) od ikovanja i priznanja dobivena u okviru međunarodnih događaja, te darovi prim jeni u okviru međunarodnih odnosa,
5) roba koja zadovo java osnovne judske potrebe, kao što su hrana, ijekovi, odjeća, obuća, poste jina, higijenske potrepštine i s ično, koju radi besp atne podje e ugroženim osobama i žrtvama prirodnih i drugih katastrofa uvoze registrirane humanitarne i dobrotvorne organizacije i ustanove. Od p aćanja carine os obođena je i oprema koja se besp atno iz inozemstva ša je navedenim organizacijama i ustanovama u svrhu zadovo javanja njihovih operativnih potreba i ostvarivanja njihovih humanitarnih ci jeva. Os obođenje od p aćanja carine ne odnosi se na a koho i a koho na pića, duhanske proizvode, te motorna vozi a osim vozi a prve pomoći. Os obođenje će se odobriti samo onim organizacijama i ustanovama čije knjigovodstvene evidencije i provedba postupka omogućuju Carinskoj upravi provjeru pos ovanja,
6) predmeti koji su posebno izrađeni i pri agođeni za osobnu uporabu, obrazovanje, ku turnu, socija nu, profesiona nu i drugu rehabi itaciju s ijepih, s abovidnih, g uhih, dija iziranih, te menta no i i fizički hendikepiranih osoba, kada ih uvoze hendikepirane osobe neposredno za svoje osobne potrebe, odnosno ustanove i i organizacije registrirane za pružanje pomoći i rehabi itaciju takvih osoba. Os obođenje od p aćanja carine odnosi se i na rezervne dije ove, komponente i pribor posebno namijenjene predmetima koji se uvoze, kao i a at za njihovo održavanje, kontro u i i popravak,
7) žigovi, robne marke, patenti, mode i, nacrti i prateća dokumentacija, te obrasci za priznavanje izuma, patenata, inovacija i s ično, koji se dostav jaju nad ežnim tije ima za zaštitu autorskih prava i i industrijskog i komercija nog v asništva,
8) razni dokumenti, isprave, obrasci, tiskanice, brošure, zapisi, te pismovne poši jke, čije vrste i namjenu će propisati V ada Repub ike Hrvatske,
9) p odovi po jodje stva, ratarstva, stočarstva, šumarstva, ribogojstva i pče arstva dobiveni na posjedima koje držav jani Repub ike Hrvatske, koji žive u pograničnom području, posjeduju u pograničnom području susjedne države, sjeme, umjetna gnojiva i proizvodi za obrađivanje zem je i uroda tih posjeda, te prip od i drugi proizvodi koje dobiju od stoke koju imaju na tim posjedima zbog po jodje skih radova, ispaše i i zimovanja,
10) oprema za prevenciju i gašenje požara koja se ne proizvodi u Repub ici Hrvatskoj i nije predmet kooperacije hrvatskih proizvođača opreme i strojeva za prevenciju i gašenje požara,
11) predmeti kućanstva koje pri prese jenju u Repub iku Hrvatsku uvoze fizičke osobe koje su prethodno u drugoj zem ji boravi e neprekidno najmanje 12 mjeseci. Predmeti su mora i biti u v asništvu odnosne osobe i korišteni prije prese jenja najmanje šest mjeseci, a uvoz se može obaviti u razdob ju od 12 mjeseci od dana prese jenja. Rok uvoza može se u izvanrednim s učajevima produ jiti,
12) predmeti gospodarskoga inventara koje radi nastavka obustav jene poduzetničke dje atnosti zbog prese jenja u Repub iku Hrvatsku uvoze fizičke osobe, koje su u zem ji prethodnoga boravka obav ja e takvu dje atnost najmanje 12 mjeseci. Uvoz se može obaviti u roku od 12 mjeseci od dana prestanka obav janja dje atnosti u zem ji prethodnoga boravka,
13) predmeti koje su hrvatski i strani držav jani s uobičajenim boravištem u Repub ici Hrvatskoj nas ijedi i u inozemstvu,
14) roba koja se koristi za obnovu, održavanje i restauriranje zaštićenih spomenika ku ture, a na teme ju miš jenja Ministarstva ku ture,
15) predmeti koji izravno s uže za obav janje obrazovne, znanstvene, ku turne i medicinske dje atnosti, te za potrebe znanstvenih i medicinskih istraživanja, a koji se ne proizvode u Repub ici Hrvatskoj,
16) predmeti koju u ob iku donacije iz trećih zema ja prime za obav janje svojih neprofitnih dje atnosti tije a državne uprave i oka ne samouprave, humanitarne, socija ne, znanstvene, ku turne, prosvjetne, zdravstvene, športske i vjerske ustanove i organizacije, a čije je obav janje uređeno posebnim propisima,
17) predmeti koje kao v astita dje a iz inozemstva unesu znanstvenici, književnici i umjetnici,
18) osobni automobi i koje u svrhu osobne uporabe uvoze inva idne osobe s 100% tje esnog oštećenja i i s najmanje 80% tje esnog oštećenja funkcije organa za kretanje, i to razmjerno postotku tje esnog oštećenja,
19) gorivo i mazivo sadržano u tvornički ugrađenim spremnicima cestovnih motornih vozi a i specija nim kontejnerima,
20) predmeti u vezi trgovinskih aktivnosti – uzorci za promicanje trgovine, predmeti namijenjeni ispitivanju, ana izi i testiranju, te pomoćni materija i za zaštitu robe i i skrb živih životinja tijekom transporta,
21) kovčezi s umr im osobama, urne s pepe om umr ih osoba, cvijeće, vijenci i drugi uobičajeni ukrasni pogrebni predmeti, te roba namijenjena gradnji, održavanju i i ukrašavanju grob ja i spomenika žrtvama rata na carinskom području Repub ike Hrvatske.
(2) Odredbe stavka 1. ovoga č anka o os obođenjima od p aćanja carine pri uvozu odgovarajuće se primjenjuju na os obođenja pri izvozu uko iko je za izvoz odnosne robe propisana izvozna carina.
(3) Roba puštena u s obodan promet uz os obođenje od p aćanja carine na teme ju stavka 1. ovoga č anka, pod carinskim je nadzorom, te se, izuzev uko iko iz same svrhe i načina uporabe odnosnih predmeta ne proiz azi neophodnost njihova davanja drugome na uporabu, ne smije prodavati i i otuđivati po drugoj osnovi, davati drugome na uporabu, za og, najam, rabiti u druge svrhe i i predati kao osiguranje za druge obveze, bez prethodne obavijesti nad ežnoj carinarnici i p aćanja carine, i to:
a) za predmete iz stavka 1. točke 11. i 12. ovoga č anka do isteka roka od 12 mjeseci od dana kada su pušteni u s obodan promet,
b) za osta e predmete iz stavka 1. ovoga č anka, osim za predmete iz točke 13. istoga stavka, do isteka roka od 5 godina od dana puštanja u s obodan promet, osim ako međunarodnim sporazumom i i drugim propisima nije utvrđen poseban rok.
(4) Predmeti sa kojima se postupa na način suprotnome iz stavka 3. ovoga č anka pod iježu p aćanju carine i drugih uvoznih davanja. Carinski dug nastaje suk adno č anku 207. ovoga Zakona, a naknadni obračun carine se obav ja:
a) u s učajevima u kojima je korisnik os obođenja podnio zahtjev za naknadni obračun primjenjuju se taksacijski e ementi za obračun carine i drugih uvoznih davanja prema propisima koji važe na dan kada je nad ežnoj carinarnici podnesen zahtjev, te
b) u s učajevima u kojima nije podnesen pravodobni zahtjev za naknadni obračun primjenjuju se taksacijski e ementi za obračun carine i drugih uvoznih davanja prema propisima koji su važi i na dan puštanja robe u s obodan promet.
(5) V ada Repub ike Hrvatske propisati će uvjete za ostvarivanje i postupak os obođenja od p aćanja carine, te ograničavanja g ede raspo aganja robom os obođenom od p aćanja carine suk adno stavcima 1. i 2. ovoga č anka.
2. Povrat robe
Članak 188. (povrat domaće robe)
(1) Domaća roba koja je bi a izvezena iz carinskoga područja Repub ike Hrvatske te se u roku od tri godine vraća u carinsko područje Repub ike Hrvatske i pušta u s obodni promet na zahtjev dek aranta biti će os obođena od p aćanja carine.
(2) Rok od tri godine može se produ jiti ako to zahtijevaju posebne oko nosti. Kad je roba koja se ponovno uvozi prije njezina izvoza iz carinskoga područja Repub ike Hrvatske bi a puštena u s obodni promet uz smanjenu i i nu tu stopu carine uz uvjet uporabe u posebne svrhe, izuzeće od carine iz ovoga č anka odobrit će se jedino ako se roba ponovno uvozi u istu svrhu.
(3) Ako se roba ne uvozi ponovno u istu svrhu, carinska svota koja bi se obračuna a za tu robu umanjit će se za svotu carine p aćenu pri ikom prvoga puštanja u s obodni promet. Ako je svota prethodno p aćene carine veća od svote carine koju bi treba o p atiti pri ponovnome uvozu, povrat carine neće se odobriti.
(4) Os obođenje od uvozne carine prema stavku 1. ovoga č anka neće se odobriti u s učaju:
a) kad je roba izvezena iz carinskoga područja Repub ike Hrvatske u okviru postupka vanjske proizvodnje, osim ako je roba osta a u istome stanju u kakvu je izvezena,
b) ako je roba pod ijega a mjerama koje su uvjetova e njezin izvoz u drugu zem ju; V ada Repub ike Hrvatske može propisati oko nosti i uvjete pod kojima je moguće odstupiti od te odredbe.
Članak 189. (uv et uvoza robe u istom stan u, odstupan e)
(1) Os obođenje od p aćanja carine prema č anku 188. ovoga Zakona odobrit će se za robu koja se ponovno uvozi u istome stanju u kojemu je izvezena. V ada će propisati pod kojim je oko nostima i uvjetima moguće odstupiti od te odredbe.
Članak 190. (roba sa postupka unutarn e proizvodn e)
(1) Odredbe č anka 188. i 189. ovoga Zakona na odgovarajući će se način primijeniti na dobivene proizvode prvotno izvezene i i naknadno ponovno izvezene nakon postupka unutarnje proizvodnje.
(2) Svota carine odredit će se na osnovi propisa za postupak unutarnje proizvodnje, pri čemu će se dan ponovnog izvoza smatrati danom puštanja u s obodni promet.
3. Proizvodi morskog ribolova i drugi morski proizvodi
Članak 191. (oslobođen e za morske proizvode)
(1) Uzimajući u obzir odredbe č anka 24. stavka 2. točke f) ovoga Zakona, s jedeći proizvodi os obođeni su od p aćanja carine kad se puštaju u s obodni promet:
a) proizvodi morskog ribo ova i drugi morski proizvodi koji su bi i u ov jeni u teritorija nome moru drugih država na brodovima registriranim i i upisanim u brodski registar Repub ike Hrvatske i koji p ove pod zastavom Repub ike Hrvatske, te
b) proizvodi dobiveni od proizvoda iz točke (a) na brodovima tvornicama koji ispunjaju uvjete iz te točke.
VII. CARINS I DUG I OBRAČUN CARINE
1. Osiguranje za namirenje carinskoga duga
Članak 192. (polagan e osiguran a za namiren e duga)
(1) Ako carinarnica u sk adu s carinskim propisima zahtjeva po aganje osiguranja za namirenje carinskog duga i drugih davanja predviđenih posebnim propisima, kao što su porez na dodanu vrijednost i posebni porezi, osiguranje je dužan po ožiti dužnik i i osoba koja može postati odgovorna za taj dug. Osiguranje za namirenje carinskog duga uk jučuje i osiguranje namirenja davanja koje je Carinska uprava po posebnim propisima obavezna nap aćivati pri ikom uvoza i izvoza robe.
(2) Carinarnica će zahtijevati po aganje samo jednoga osiguranja u odnosu na određenu robu i i određenu dek araciju. Osiguranje po oženo za određenu dek araciju vrijediti će za svu robu obuhvaćenu i i puštenu prema toj dek araciji.
(3) Carinarnica može odobriti da umjesto osobe obvezane na davanje osiguranja osiguranje po oži treća osoba.
(4) Po aganje osiguranja neće se zahtijevati od tije a državne uprave.
(5) V ada Repub ike Hrvatske može propisati druge s učajeve u kojima se neće zahtijevati po aganje osiguranja, i i u kojima će se odobriti po aganje osiguranja u smanjenom iznosu.
Članak 193. (drugi sluča evi davan a osiguran a)
(1) Ako prema carinskim propisima davanje osiguranja nije obvezatno, carinarnica je ov aštena zahtijevati davanje osiguranja ako ocijeni da pravodobno namirenje carinskoga duga i i carinskoga duga koji bi mogao nastati nije sigurno.
(2) Umjesto osiguranja iz stavka 1. ovoga č anka carinarnica može od osoba navedenih u č anku 192. stavku 1. ovoga Zakona zahtijevati podnošenje pisane izjave u vezi s namirenjem njihovih zakonskih obveza.
(3) Osiguranje prema stavku 1. ovoga č anka može se zahtijevati:
- u trenutku primjene propisa kojima se zahtijeva davanje osiguranja, te
- u svakome idućem trenutku ako carinarnica utvrdi da carinski dug koji je nastao i i bi mogao nastati neće biti namiren u propisanome roku.
Članak 194. (za edničko osiguran e)
(1) Na zahtjev osoba iz č anka 192. stavka 1. i 3. ovoga Zakona Središnji ured Carinske uprave može odobriti da se za dva i i više postupaka u svezi s kojima je carinski dug nastao i i bi mogao nastati da zajedničko osiguranje.
(2) V ada Repub ike Hrvatske propisuje uvjete i postupak po aganja osiguranja iz stavka 1. ovoga č anka.
Članak 195. (visina osiguran a)
(1) Ako je davanje osiguranja prema carinskim propisima obvezatno, uz poštivanje posebnih odredaba carinskih propisa koje se odnose na postupak provoza, Carinska uprava utvrđuje osiguranje u visini koja odgovara:
- točnoj svoti carinskoga duga i i dugova za koje se osiguranje daje, ako se ta svota u trenutku u kojemu se davanje osiguranja zahtijeva može bez dvojbe odrediti, te
- najvišoj svoti carinskoga duga i i dugova koja je nasta a i i bi po ocjeni carinarnice mog a nastati, u drugim s učajevima.
(2) U s učaju zajedničkog osiguranja za više carinskih dugova čija visina tijekom osiguranog razdob ja pod iježe promjenama osiguranje se utvrđuje u svoti koja namirenje svote odnosnih carinskih dugova u svakome trenutku čini sigurnim.
(3) Ako carinarnica zahtijeva davanje osiguranja kad prema carinskim propisima davanje osiguranja za namirenje carinskoga duga nije obvezatno, svota osiguranja ne smije biti viša od svote utvrđene primjenom odredaba stavka 1. ovog č anka.
Članak 196. (vrste instrumenata osiguran a)
(1) Osiguranje se može dati:
- po aganjem gotovine u kunama i i
- jamstvom.
Članak 197. (polagan e gotovine i druga sredstva plaćan a)
(1) Gotovinsko osiguranje po aže se u naciona noj va uti (kunama).
(2) S po aganjem gotovine izjednačava se po aganje bi o kojeg drugog instrumenta koji se s obzirom na izdavate ja, uvjete i način njihove nap ate prihvaća kao sredstvo p aćanja u Repub ici Hrvatskoj.
(3) Ministar financija propisati će koji se instrumenti mogu prihvatiti kao sredstvo p aćanja, te uvjete i način po aganja gotovine i s njome izjednačenih instrumenata p aćanja.
Članak 198. ( amac)
(1) Jamac se mora pisano obvezati da će o dospje osti so idarno s carinskim dužnikom namiriti cje okupnu osiguranu svotu carinskoga duga, uk jučujući kamate i nasta e troškove u postupku nap ate nep aćenoga carinskog duga.
(2) Jamac može biti treća osoba sa sjedištem u Repub ici Hrvatskoj čije je osiguranje po ocjeni carinarnice prihvat jivo.
(3) Carinska uprava može odbiti jamca i i pred oženi ob ik osiguranja ako ocjeni da ne osigurava pravodobno namirenje carinskoga duga.
Članak 199. (izbor oblika osiguran a, odbi an e osiguran a)
(1) Osoba obvezna za davanje osiguranja s obodna je pri izboru ob ika osiguranja navedenih u č anku 196. ovoga Zakona.
(2) Carinska uprava može odbiti pred oženi ob ik osiguranja ako nije prik adan za odgovarajući carinski postupak.
Članak 200. (drugi oblici osiguran a, odbi an e osiguran a)
(1) V ada Repub ike Hrvatske može propisati i druge ob ike osiguranja od onih navedenih u č anku 196. ovoga Zakona.
(2) Uko iko je to predviđeno propisom iz stavka 1. ovoga č anka Carinska uprava može prihvatiti i druge ob ike osiguranja ako oni na istovrijedan način osiguravaju p aćanje carinskog duga.
(3) Carinska uprava će odbiti osiguranje koje pred oži dužnik ako smatra da takvo osiguranje ne osigurava sigurno p aćanje carinskog duga.
Članak 201. (dodatno ili novo osiguran e)
(1) Ako carinarnica utvrdi da dano osiguranje ne osigurava namirenje carinskoga duga u cije osti i i pravodobno, može zahtijevati da osoba iz č anka 192. stavka 1. ovoga Zakona da dodatno osiguranje i i da prethodno dano osiguranje zamijeni novim.
Članak 202. (prestanak osiguran a)
(1) Osiguranje za namirenje carinskoga duga ne može prestati dok se carinski dug za koji je po oženo osiguranje ne ugasi i i ne nastupe oko nosti zbog kojih carinski dug više ne može nastati. Kada se carinski dug ugasi i i nastupe oko nosti zbog kojih carinski dug više ne može nastati odmah prestaje i osiguranje za namirenje toga carinskog duga.
(2) Ako se carinski dug ugasi dje omice i i može nastati samo u odnosu na dio osigurane svote, na zahtjev osobe u odgovarajućemu dije u prestaje i obveza po osnovi osiguranja, osim ako svota koja je u pitanju ne opravdava provedbu takvoga postupka.
Članak 203. (provedbeni propis)
(1) V ada Repub ike Hrvatske može propisati odstupanja od pojedinih odredaba ovoga pog av ja kad je to potrebno radi ispunjavanja obveza preuzetih pristupanjem odgovarajućim međunarodnim sporazumima.
2. Nastanak carinskoga duga
Članak 204. (nastanak carinskog duga)
(1) Uvozni carinski dug nastaje:
a) puštanjem robe u s obodni promet i i
b) stav janjem robe u postupak privremenog uvoza s dje omičnim os obođenjem od p aćanja carine.
(2) Carinski dug nastaje u trenutku prihvaćanja carinske dek aracije.
(3) Dužnik je dek arant. U s učaju neizravnog zastupanja dužnik je također i osoba za čiji je račun carinska dek aracija podnesena.
(4) Ako su u carinskoj dek araciji za jedan od postupaka navedenih u stavku 1. ovog č anka iskazani podaci koji su ima i za pos jedicu da propisana uvozna carina nije i i nije u cije osti obračunana i nap aćena, carinskim dužnikom smatra se i osoba koja je da a podatke iskazane u podnesenoj carinskoj dek araciji, a zna a je i i je prema oko nostima s učaja mora a znati da podaci nisu istiniti.
Članak 205. (carinski dug kod nezakonitog unosa robe)
(1) Uvozni carinski dug također nastaje: a) nezakonitim unosom robe u carinsko područje Repub ike Hrvatske,
b) nezakonitim unosom robe iz s obodne zone i i s obodnog sk adišta u osta i dio carinskoga područja Repub ike Hrvatske.
(2) U smis u ovoga č anka nezakonitim se smatra svaki unos robe uz nepoštivanje odredbi č anka 50. do 53. i č anka 180. stavka 1. podtočke 2. ovoga Zakona.
(3) Carinski dug nastaje u trenutku nezakonita unosa robe u carinsko područje Repub ike Hrvatske.
(4) Ako se svota carinskoga duga ne može točno odrediti, carinarnica će je odrediti na osnovi tarifne oznake robe čija je carina najveća u odgovarajućemu tarifnom broju.
(5) Dužnici su:
a) osoba koja je nezakonito unije a robu u carinsko područje, odnosno iz s obodne zone i i s obodnog sk adišta u osta i dio hrvatskoga carinskog područja,
b) osobe koje su sudje ova e u nezakonitome unosu robe, a zna e su i i su prema oko nostima s učaja mora e znati da je takav unos nezakonit, i
c) osobe koje su odnosnu robu stek e u v asništvo i i posjed premda su u trenutku stjecanja i i primitka robe zna e i i su prema oko nostima s učaja mora e znati da je roba nezakonito unesena u carinsko područje Repub ike Hrvatske, odnosno iz s obodne zone i i s obodnog sk adišta nezakonito unesena u osta i dio toga područja.
Članak 206. (carinski dug kod izuziman a robe ispod carinskog nadzora)
(1) Uvozni carinski dug nastaje nezakonitim izuzimanjem robe ispod carinskog nadzora.
(2) Carinski dug iz stavka 1. ovoga č anka nastaje u trenutku izuzimanja robe ispod carinskog nadzora.
(3) Ako se svota carinskoga duga ne može točno odrediti, carinarnica će je odrediti na osnovi tarifne oznake robe čija je carina najveća u odgovarajućemu tarifnom broju.
(4) Dužnici su:
a) osoba koja je izuze a robu ispod carinskog nadzora,
b) osobe koje su sudje ova e kod izuzimanja robe premda su prema oko nostima s učaja zna e i i su mora e znati da se radi o izuzimanju robe ispod carinskog nadzora,
c) osobe koje su takvu robu stek e i i primi e u posjed premda su u trenutku stjecanja odnosno primitka zna e i i su prema oko nostima s učaja mora e znati da se radi o robi izuzetoj ispod carinskog nadzora, te
d) osoba koja se mora pridržavati obveza koje proiz aze iz privremenog smještaja robe i i carinskoga postupka u koji je roba bi a stav jena.
Članak 207. (carinski dug zbog neispun avan a obveza ili uv eta)
(1) Uvozni carinski dug nastaje:
a) neispunjavanjem jedne od obveza koja za robu koja pod iježe uvoznim carinama proiz azi iz njezinog privremenog smještaja i i carinskog postupka u koji je roba stav jena,
b) neispunjavanjem jednog od uvjeta za stav janje robe u određeni carinski postupak i i za odobravanje smanjene i i nu te stope carine radi posebne uporabe robe,
u s učajevima raz ičitim od navedenih u č anku 206. ovoga Zakona, osim ako se utvrdi da navedeni propusti nisu bitno utjeca i na pravi nu provedbu privremenog smještaja i i određenog carinskog postupka.
(2) Carinski dug nastaje u trenutku kad prestane ispunjavanje obveze zbog čijeg neispunjenja nastaje carinski dug i i u trenutku kad je roba bi a stav jena u određeni carinski postupak ako se naknadno utvrdi da nije bio ispunjen jedan od propisanih uvjeta za njezino stav janje u taj postupak i i za odobrenje smanjene i i nu te stope carine radi uporabe robe za posebnu svrhu.
(3) Dužnik je osoba koja bi s obzirom na oko nosti s učaja mora a ispuniti propisane obveze koje proiz aze iz privremenog smještaja i i stav janja robe u odgovarajući carinski postupak i i koja je mora a ispuniti uvjete za stav janje robe u određeni carinski postupak.
Članak 208. (carinski dug zbog nepravilnog postupan a ili uporabe robe u slobodno zoni)
(1) Uvozni carinski dug za robu nastaje njezinom potrošnjom i i uporabom u s obodnoj zoni i i s obodnome sk adištu pod uvjetima i i na način koji nisu u sk adu s propisima.
(2) Roba koja u s obodnoj zoni i i s obodnome sk adištu nestane i njezin nestanak nije moguće carinarnici na prihvat jiv način objasniti smatrat će se kao da je bi a potrošena i i rab jena protivno propisanim uvjetima.
(3) Carinski dug iz stavka 1. ovoga č anka nastaje u trenutku kad se roba potroši i i prvi put upotrijebi pod uvjetima i i na način koji nije suk adan propisima.
(4) Dužnik je osoba koja je potroši a i i upotrijebi a robu, kao i sve osobe koje su u toj potrošnji i i uporabi sudje ova e premda su zna e i i su prema oko nostima s učaja mora e znati da se roba troši i i upotreb java pod uvjetima koji nisu u sk adu s propisima.
(5) Ako carinski dug nastane u svezi s robom koja je nesta a u s obodnoj zoni i i s obodnome sk adištu, a nije moguće utvrditi dužnika suk adno stavku 4. ovog č anka, za p aćanje carinskoga duga obvezna je osoba koja je prema saznanju carinarnice bi a pos jednji posjednik robe.
Članak 209. (kada carinski dug ne nasta e)
(1) Iznimno od odredbi č anka 205. i č anka 207. stavka 1. podtočke a) ovoga Zakona, carinski dug za određenu robu neće nastati ako osoba dokaže da obveze koje proiz aze iz:
a) odredaba č anka 50. do 53. ovoga Zakona te č anka 180. stavka 1. podtočke 2. ovoga Zakona,
b) privremenog smještaja te robe, i i
c) primjene carinskog postupka u koji je ta roba bi a stav jena,
nisu bi e ispunjene zbog potpunog uništenja i i nepovratnog gubitka robe, do čega je doš o us ijed naravi same robe, nepredviđenih oko nosti, više si e i i uz odobrenje carinarnice.
(2) Smatra se da je roba u smis u stavka 1. ovoga č anka nepovratno izgub jena ako je neupotreb jiva za bi o koju osobu.
(3) Smatra se da carinski dug nije nastao za robu koja je pod uvjetom uporabe u posebne svrhe puštena u s obodni promet uz smanjenu i i nu tu stopu carine ako je ta roba uz odobrenje carinarnice izvezena i i ponovno izvezena.
Članak 210. (pravila za otpatke i ostatke u postupku posebne uporabe robe)
(1) Ako suk adno č anku 209. stavku 1. ovoga Zakona nije nastao carinski dug za robu koja je pod uvjetom uporabe u posebne svrhe puštena u s obodni promet uz smanjenu i i nu tu stopu carine, otpaci i ostaci koji nastanu pri uništenju takve robe smatraju se stranom robom.
Članak 211. (pravila za robu u postupku posebne uporabe)
(1) Ako je suk adno č anku 206. i 207. ovoga Zakona carinski dug nastao u svezi s robom koja je radi njezine uporabe u posebne svrhe bi a puštena u s obodni promet uz smanjenu stopu carine, svota p aćena kod puštanja robe u s obodni promet odbija se od svote nasta oga carinskog duga.
(2) Odredbe stavka 1. ovoga č anka na odgovarajući se način primjenjuju i u s učaju kad carinski dug nastane u vezi s ostacima i i otpacima koji preostanu nakon uništenja takve robe.
Članak 212. (nastanak izvoznog duga kada e podnesena izvozna deklaraci a)
(1) Izvozni carinski dug nastaje kad se roba pod ožna p aćanju izvozne carine nakon podnošenja izvozne carinske dek aracije izveze iz hrvatskoga carinskog područja.
(2) Izvozni carinski dug nastaje u trenutku prihvaćanja carinske dek aracije.
(3) Dužnik je dek arant. U s učaju neizravnog zastupanja dužnik je također i osoba za čiji je račun carinska dek aracija podnesena.
Članak 213. (nastanak izvoznog duga kada ni e podnesena izvozna deklaraci a)
(1) Izvozni carinski dug nastaje također iznosom robe koja pod iježe p aćanju izvozne carine iz carinskoga područja Repub ike Hrvatske premda za nju nije podnesena carinska dek aracija.
(2) Izvozni carinski dug nastaje u trenutku kad roba stvarno napusti carinsko područje Repub ike Hrvatske.
(3) Dužnik je:
a) osoba koja je iznije a robu iz carinskoga područja Repub ike Hrvatske, te
b) osobe koje su sudje ova e u iznošenju robe premda su zna e i i su prema oko nostima s učaja mora e znati da carinska dek aracija, iako je mora a biti, nije podnesena.
Članak 214. (drugi sluča evi nastanka izvoznog duga)
(1) Izvozni carinski dug nastaje nepridržavanjem uvjeta pod kojima je dopušteno da roba napusti carinsko područje Repub ike Hrvatske uz potpuno i i dje omično os obođenje od p aćanja izvoznih carina.
(2) Dug nastaje u trenutku prispijeća robe do zem je odredišta raz ičite od one koja je bi a određena kod napuštanja carinskog područja Repub ike Hrvatske uz potpuno i i dje omično os obođenje od p aćanja izvoznih carina, i i, ako carinarnica ne može odrediti taj trenutak, istekom roka određenog za podnošenje dokaza o ispunjenju uvjeta pod kojima je os obođenje odobreno.
(3) Dužnik je dek arant. U s učaju neizravnog zastupanja dužnik je također i osoba za čiji je račun carinska dek aracija podnesena.
Članak 215. (carinski dug za robu ko a podli eže m erama zabrane ili ograničen a)
(1) Carinski dug u smis u č anka 204. do 208. i 212. do 214. ovoga Zakona nastaje i za robu koja pod iježe mjerama zabrane i i ograničenja pri uvozu i i izvozu bi o koje vrste.
(2) Iznimno, carinski dug ne nastaje ako se u carinsko područje Repub ike Hrvatske protupropisno uveze krivotvoreni novac te opojne droge i i psihotropne tvari koje ne u aze u gospodarske tokove, odnosno koje s obzirom na primjenu u medicinske i i znanstvene svrhe pod iježu strogom nadzoru ov aštenih tije a.
(3) U svrhu kaznenih propisa za dje a protivna carinskim propisima smatra se da je carinski dug nastao u s učajevima kad kazneno pravo predviđa da je carina osnova za izricanje kazne i i da je postojanje carinskoga duga osnova za pokretanje kaznenoga postupka.
Članak 216. (carinski dug za robu za ko u e propisano povol ni e tarifno postupan e
ili oslobođen a od plaćan a carine)
(1) Ako je carinskim propisima predviđeno povo jnije tarifno postupanje s robom zbog njezine prirode i i uporabe u posebne svrhe i i potpuno i i dje omično os obođenje od uvoznih i i izvoznih carina teme jem č anaka 22., 94., 153. i i 187. do 190. ovog Zakona, takvo povo jnije postupanje i i os obođenje
također se primjenjuje u s učajevima kada je carinski dug nastao teme jem č anka 205. do 208., 213. i i 214. ovog Zakona, pod uvjetima da korisnik odobrenja za povo jnije postupanje i i os obođenje nije postupao prijevarno i i s grubim nemarom te ako podnese dokaze o ispunjavanju osta ih uvjeta za primjenu povo jnijeg postupanja i i os obođenja.
Članak 217. (solidarna odgovornost)
(1) Ako je više osoba odgovorno za p aćanje carinskoga duga, za p aćanje su odgovorne so idarno.
Članak 218. (vri eme nastanka carinskog duga)
(1) Ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, svota uvozne i i izvozne carine koju za određenu robu va ja obračunati, osim iznimke iz stavka 2. ovoga č anka, utvrđuje se prema propisima za određivanje visine carine, koji su za odnosnu robu važi i na dan nastanka carinskoga duga.
(2) Ako nije moguće točno odrediti trenutak u kojemu je carinski dug nastao, za određenje osnove za obračun carinskoga duga mjerodavan je onaj trenutak kad ov aštena carinarnica utvrdi da se roba na azi u oko nostima koje uvjetuju nastanak carinskoga duga.
(3) Ako carinarnica na teme ju poznatih joj oko nosti utvrdi da je carinski dug nastao prije nastupa trenutka iz stavka 2. ovoga č anka, svota pripadajuće uvozne i i izvozne carine utvrđuje se prema osnovama koje su za odnosnu robu vrijedi e u najranijemu trenutku u kojemu je na teme ju dostupnih podataka moguće utvrditi postojanje carinskoga duga.
Članak 219. (m esto nastanka carinskog duga)
(1) Carinski dug nastaje u mjestu u kojemu su nastupi e činjenične oko nosti koje uvjetuju njegov nastanak.
(2) Ako se ne može utvrditi mjesto u smis u stavka 1. ovog č anka, smatra se da je carinski dug nastao u mjestu u kojemu je prema na azu carinarnice roba bi a u oko nostima koje uvjetuju nastanak carinskoga duga.
(3) U s učajevima kad carinski postupak za određenu robu nije okončan, a mjesto nastanka carinskog duga ne može se utvrditi teme jem odredaba stavka 1. i 2. ovoga č anka, smatra se da je carinski dug nastao u mjestu:
- u kojemu je dotična roba bi a stav jena u određeni carinski postupak i i
- u kojemu je u okviru carinskoga postupka roba unesena u carinsko područje Repub ike Hrvatske.
(4) Ako carinarnica na teme ju poznatih joj oko nosti zak juči da je carinski dug već bio nastao dok se roba na azi a u kojemu drugom mjestu, smatra se da je carinski dug nastao u mjestu u kojemu se roba g edajući unatrag na azi a u najranijemu trenutku u kojemu se može utvrditi postojanje carinskoga duga.
(5) Carinarnica iz č anka 221. stavka 1. ovoga Zakona je carinarnica države č anice u kojoj carinski dug nastaje i i se smatra da je nastao u sk adu s ovim č ankom.
(6) Ako carinarnica ustanovi da je carinski dug nastao prema č anku 205. ovoga Zakona u nekoj drugoj državi č anici, a iznos tog duga je manji od 5.000 EUR-a, smatra se da je dug nastao u državi č anici u kojoj je dug ustanov jen.
Članak 220. (zabrana povrata carine ili izuzeća od carine)
(1) Ako sporazumi sk op jeni između Repub ike Hrvatske i drugih zema ja predviđaju odobravanje povo jnijeg tarifnog postupanja pri uvozu robe hrvatskog podrijet a u te zem je, u smis u tih sporazuma, pod uvjetom da je roba dobivena u postupku unutarnje proizvodnje, roba koja nije podrijet om iz Repub ike Hrvatske i i zem je sa kojom je sk op jen sporazum, a sadržana je u toj robi s podrijet om, pod iježe p aćanju uvoznih carina. Uvozni carinski dug nastaje potvrđivanjem isprava koje su potrebne za dobivanje takvog povo jnijeg tarifnog postupanja u drugoj zem ji.
(2) Trenutkom nastanka carinskog duga iz stavka 1. ovoga č anka smatra se trenutak prihvaćanja izvozne carinske dek aracije za dotičnu robu.
(3) Dužnik je dek arant. U s učaju neizravnog zastupanja dužnik je također i osoba za čiji je račun carinska dek aracija podnesena.
(4) Carinska svota koja odgovara tomu carinskom dugu određuje se na isti način kao da se radi o carinskome dugu koji bi nastao da je u tome trenutku podnesena carinska dek aracija za puštanje navedene robe podrijet om iz treće zem je u s obodni promet s namjerom završetka postupka unutarnje proizvodnje.
3. Naplata svote carinskog d ga
a) Unošenje evidencije (knjiženje) i obavještavanje d žnika o svoti carine
Članak 221. (kn ižen e duga)
(1) Svaku svotu uvozne i i izvozne carine proizaš e iz carinskog duga (u da jnjem tekstu: svota carine), carinarnica mora odmah čim dobije potrebne podatke obračunati i unijeti u računovodstvene i i druge odgovarajuće evidencije (knjiženje).
(2) Stavak 1. ovoga č anka neće se primijeniti:
a) ako je privremeno uvedena antidampinška i i kompenzacijska pristojba,
b) kad je zakonski određena svota uvozne carine veća od svote utvrđene na osnovi obvezujućeg miš jenja,
c) ako je svota carine niža od svote carine propisane suk adno stavku 5. ovoga č anka.
(3) Carinarnica može otpisati dug u s učajevima iz č anka 225. stavka 4. ovoga Zakona ako nije mog a obavijestiti dužnika o iznosu duga do isteka propisanih rokova.
(4) Ministar financija donijet će provedbeni propis o načinu i postupcima knjiženja.
(5) V ada Repub ike Hrvatske može propisati svotu carine koja se neće knjižiti.
Članak 222. (rokovi kn ižen a duga)
(1) Ako je carinski dug nastao zbog prihvaćanja carinske dek aracije za robu stav jenu u neki od postupaka, osim u postupak za privremeni uvoz s dje omičnim os obođenjem od p aćanja uvozne carine, i i zbog bi o koje radnje koja ima učinak jednak prihvaćanju takve dek aracije, dug će se proknjižiti bez od aganja, a najkasnije idući radni dan nakon puštanja robe.
(2) Pod uvjetom da je p aćanje osigurano, ukupna svota carinskog duga za robu puštenu istoj osobi u razdob ju koje odredi carinarnica, a koje ne može biti du je od 31 dana, može se proknjižiti odjednom na kraju isteka tog razdob ja. Knjiženje se mora provesti najkasnije 5 dana nakon isteka odobrenog razdob ja.
(3) Kada je propisano da roba može biti puštena prije nego su uvjeti za određenje iznosa nasta oga carinskog duga i i obveze za namirenje carinskog duga ispunjene, tada će se dug knjižiti najkasnije dva dana nakon što svota carinskog duga bude obračunata i i obveza njezinoga namirenja konačno utvrđena.
(4) Ako se carinski dug odnosi na privremene antidampinške i i kompenzacijske carine, carina će se proknjižiti najkasnije 2 mjeseca nakon objav jivanja propisa o uvođenju antidampinških i i kompenzacijskih carina.
(5) Ako je carinski dug nastao pod uvjetima drukčijim od onih iz stavka 1. i 2. ovoga č anka, svota duga proknjižit će se u roku od 2 dana od dana kad je carinarnica u mogućnosti:
a) izračunati svotu davanja, i
b) utvrditi dužnika.
Članak 223. (produžen e rokova kn ižen a)
(1) Rokovi za knjiženje propisani u č anku 222. ovoga Zakona mogu se produ jiti, ako posebne oko nosti onemogućuju carinarnicu da knjiženje provede u propisanom roku. Produ jeni rokovi ne smiju biti du ji od 14 dana.
(2) Rokovi iz stavka 1. ovoga č anka ne primjenjuju se u s učaju nepredviđenih oko nosti i i više si e.
Članak 224. (naknadno kn ižen e)
(1) Kad svota davanja proiziš a iz carinskoga duga nije proknjižena u sk adu sa č ankom 222. i 223. ovoga Zakona i i je proknjižena u nižemu iznosu od zakonski dugovanog, svota davanja i i njezin preosta i dio proknjižit će se u roku od dva dana od dana kada carinarnica to utvrdi i bude u mogućnosti izračunati zakonski dugovani iznos i utvrditi dužnika (naknadno knjiženje). Ti rokovi mogu se produ jiti u sk adu sa č ankom 223. ovoga Zakona
(2) Osim s učajeva iz stavka 2., 3. i 5. č anka 221. ovoga Zakona, naknadno knjiženje neće se provesti:
a) ako je od uka o tome, da se davanja ne proknjiže i i da se proknjiže u iznosu manjem od zakonski dugovanih, donesena na teme ju naknadno poništenih akata,
b) ako iznos zakonski dugovanih davanja nije proknjižen us ijed pogreške carinskih tije a koju osoba odgovorna za p aćanje, postupajući u dobroj vjeri i u sk adu s važećim odredbama o carinskim dek aracijama, nije mog a otkriti;
Kada je pov ašteno podrijet o robe ustanov jeno na teme ju sustava administrativne suradnje koji uk jučuje tije a treće zem je, izdavanje potvrde od strane tih tije a koja se pokaže nepravi nom, predstav ja pogrešku koja se nije mog a otkriti u smis u odredaba ove točke;
Izdavanje nepravi ne potvrde, međutim, ne predstav ja pogrešku ako se potvrda teme ji na netočnom prikazu činjenica koje je dao izvoznik, osim ako je nedvojbeno da su tije a koja su izda a potvrdu zna a i i treba a znati da roba ne zadovo java propisane uvjete za pov ašteno postupanje;
Odgovorna osoba može se pozvati na dobru vjeru uko iko može dokazati da je u obav janju odnosnog trgovinskog pos a s dužnom pažnjom poduze a potrebne mjere kako bi osigura a ispunjavanje svih uvjeta za pov ašteno postupanje;
Odgovorna osoba se, međutim, ne može pozivati na dobru vjeru, ako je u S užbenom istu Repub ike Hrvatske objav jena obavijest o postojanju osnove za sumnju u pravi nu primjenu mjera pov aštenog postupanja u zem ji korisnici.
c) ako je iznos davanja manji od iznosa za koji je V ada Repub ike Hrvatske propisa a da se neće naknadno knjižiti.
Članak 225. (obav eštavan e dužnika o dugu)
(1) Nakon što se svota davanja proknjiži, dužnika se na primjeren način obavještava o svoti davanja.
(2) Ako je svota davanja koju treba p atiti navedena u carinskoj dek araciji, carinarnica neće o svoti davanja posebno obavijestiti dužnika i smatrat će se da je puštanjem robe dužnik obaviješten, osim ako navedeni iznos ne odgovara iznosu koji je obračuna a carinarnica. Pri primjeni č anka 222. stavka 2. ovoga Zakona, carinarnica također posebno ne obavještava dužnika, te se puštanje robe smatra obavještavanjem dužnika o proknjiženoj svoti.
(3) Ako se iznos naveden u dek araciji ne podudara s iznosom koji je obračuna a carinarnica, carinarnica na primjeren način obavještava dužnika o svoti davanja.
(4) Obavještavanje dužnika o dugu neće se provoditi nakon isteka roka od tri godine računajući od isteka godine u kojoj je dug nastao. U s učaju podnošenja ža be u smis u č anka 8. ovoga Zakona, ovaj rok ne teče za vrijeme trajanja ža benog postupka.
(5) Ako je carinski dug pos jedica radnje koja je bi a kažnjiva u trenutku kada je bi a počinjena, dužnik može, pod uvjetima utvrđenim carinskim propisima, biti obaviješten o dugu i nakon isteka roka iz stavka 4. ovoga č anka.
b) Rokovi i post pci za plaćanje d ga
Članak 226. (rokovi za plaćan e duga, produl en e rokova, obustava naplate)
(1) Iznos duga priopćen u sk adu s č ankom 225. ovoga Zakona dužnici moraju p atiti u s jedećim rokovima:
a) ako osoba nema pravo na pogodnosti p aćanja utvrđene u č ancima 227.a do 227.g ovoga Zakona, p aćanje se mora izvršiti u propisanom roku;
Ovaj rok, ne dovodeći u pitanje odredbe č anka 8. stavka 2. ovoga Zakona, ne smije biti du ji od deset dana nakon obavještavanja dužnika o iznosu duga, a u s učaju zbirnog knjiženja pod uvjetima iz č anka 222. stavka 2. ovoga Zakona, rok za p aćanje ne može biti du ji od onog koji bi dužnik dobio da mu je odobrena odgoda p aćanja.
Produ jenje roka se odobrava po s užbenoj dužnosti, ako se ustanovi da je dužnik prekasno obaviješten o dugu da bi mogao izvršiti p aćanje u propisanom roku.
Carinska uprava također može, na zahtjev dužnika, odobriti produ jenje roka ako iznos duga proiz azi iz postupka naknadne nap ate. Produ jenja roka, ne dovodeći u pitanje odredbe č anka 227.f točka a) ovoga Zakona, ne mogu biti du ja od vremena koje je dužniku potrebno radi poduzimanja odgovarajućih mjera za ispunjavanje svoje obveze;
b) ako osoba ima pravo na pogodnosti p aćanja utvrđene u č ancima 227.a do 227.g ovoga Zakona, p aćanje se mora izvršiti najkasnije do isteka roka i i rokova određenih u okviru tih pogodnosti.
(2) V ada Repub ike Hrvatske može propisati s učajeve i uvjete pod kojima će se obustaviti obveza dužnika za p aćanje duga ako je:
a) podnesen zahtjev za otpust duga u sk adu s č ancima 232., 234. i 235. ovoga Zakona,
b) roba zap ijenjena s namjerom da se oduzme u sk adu s č ankom 230. stavkom 1. točkom c) podtočkom 2. i i točkom d) ovoga Zakona, i i
c) dug nastao suk adno č anku 206. ovoga Zakona i ima više dužnika.
Članak 227. (valuta i način plaćan a)
(1) P aćanje može biti obav jeno u domaćoj va uti u gotovini i i kojim drugim sredstvom p aćanja u sk adu s propisima. P aćanje se također može izvršiti usk ađivanjem potražnog sa da u sk adu sa posebnim propisima.
Članak 227.a (odgoda plaćan a)
(1) Ako se iznos duga koji neka osoba mora p atiti odnosi na robu dek ariranu za carinski postupak koji za sobom pov ači obvezu p aćanja tog duga, Carinska uprava, pod uvjetima propisanim u č ancima 227.b, 227.c i 227.d ovoga Zakona, na zahtjev te osobe može odobriti odgodu p aćanja tog iznosa.
Članak 227.b (polagan e osiguran a i obveza podmiren a troškova)
(1) Odobravanje odgode p aćanja uvjetuje se po aganjem osiguranja od strane podnosite ja zahtjeva.
(2) Ako u postupku odobravanja odgode p aćanja za Carinsku upravu nastanu dodatni troškovi, te troškove snosi podnosite j zahtjeva.
Članak 227.c (postupci kod odgode)
(1) Carinska uprava od učuje koji se od s jedećih postupaka mora primijeniti pri odobravanju odgode p aćanja:
a) odvojeno za svaki iznos duga proknjižen pod uvjetima utvrđenim u č anku 222. stavku 1. i i u č anku 224. stavku 1. ovoga Zakona, i i
b) skupno za sve iznose duga proknjižene pod uvjetima utvrđenima u č anku 222. stavku 1. ovoga Zakona tijekom razdob ja kojeg odredi Carinska uprava i koje ne smije biti du je od 31 dan, i i
c) skupno za sve iznose duga proknjižene odjednom u sk adu s č ankom 222. stavkom 2. ovoga Zakona.
Članak 227.d (računan e rokova)
(1) Rok odgode p aćanja je 30 dana, a računa se na s jedeći način: a) ako se p aćanje odgađa u sk adu s č ankom 227.c točkom a) ovoga Zakona, rok se računa od dana
koji s ijedi nakon dana knjiženja iznosa davanja od strane Carinske uprave;
Kada se primjenjuje č anak 223. ovoga Zakona, rok od 30 dana izračunat na opisani način smanjuje se za broj dana koji odgovara prekoračenju od dva dana potrebna za knjiženje tog iznosa;
b) ako se p aćanje odgađa u sk adu s č ankom 227.c točkom b) ovoga Zakona, rok se računa od dana koji s ijedi nakon dana isteka razdob ja kumu iranja. Rok se smanjuje za broj dana koji odgovara po ovici broja dana u razdob ju kumu iranja;
c) ako se p aćanje odgađa u sk adu s č ankom 227.c točkom c) ovoga Zakona, rok se računa od dana koji s ijedi nakon dana isteka razdob ja tijekom kojega je dotična roba puštena. Rok se smanjuje za broj dana koji odgovara po ovici broja dana u tom razdob ju.
(2) Ako je broj dana u razdob jima iz stavka 1. točke b) i c) ovoga č anka neparan, broj dana koji se oduzima od tridesetodnevnog razdob ja na teme ju stavka 1. točke b) i c) ovoga č anka jednak je po ovici s jedećeg nižeg parnog broja.
(3) Ako su razdob ja iz stavka 1. točke b) i c) ovoga č anka ka endarski tjedan i i ka endarski mjesec, Carinska uprava radi pojednostav jenja može predvidjeti da se iznos davanja za koja je odobrena odgoda p aćanja p ati na s jedeći način:
a) ako je razdob je ka endarski tjedan, u petak četvrtog tjedna koji s ijedi tom ka endarskom tjednu,
b) ako je razdob je ka endarski mjesec, najkasnije šesnaesti dan u mjesecu koji s ijedi taj ka endarski mjesec.
Članak 227.e (posebni sluča evi odgode)
(1) Odgoda p aćanja ne može se odobriti za iznose davanja koji su, iako se odnose na robu stav jenu u carinski postupak s obvezom p aćanja tih davanja, proknjiženi u sk adu s važećim odredbama o prihvaćanju nepotpunih dek aracija, jer dek arant po isteku određenog roka nije pružio podatke potrebne za konačno određivanje carinske vrijednosti i i nije podnio druge podatke i i isprave koji su nedostaja i kod prihvaćanja nepotpune dek aracije.
(2) Odgoda p aćanja može se odobriti i u s učajevima iz stavka 1. ovoga č anka ako se iznos davanja koji treba p atiti proknjiži prije isteka tridesetodnevnog razdob ja od dana knjiženja prvobitno nap aćenog iznosa, i i ako nije bi o knjiženja, od dana prihvaćanja dek aracije koja se odnosi na dotičnu robu. Odgoda p aćanja odobrena pod takvim uvjetima ne smije trajati du je od dana isteka razdob ja koje je na teme ju č anka 227.d ovoga Zakona odobreno za prvobitno utvrđeni iznos davanja, i i bi bi o odobreno da je zakonski dugovani iznos bio proknjižen pri podnošenju carinske dek aracije za dotičnu robu.
Članak 227.f (uv eti za druge pogodnosti plaćan a)
(1) Carinska uprava može dužniku, osim odgode p aćanja, odobriti druge pogodnosti p aćanja, pod s jedećim uvjetima:
a) odobravanje pogodnosti p aćanja uvjetuje se po aganjem osiguranja, s time da se može odustati od zahtjeva za osiguranjem ako bi takav zahtjev zbog po ožaja dužnika prouzročio ozbi jne gospodarske i i socija ne poteškoće,
b) na iznos davanja za koja je odobrena pogodnost obračunava se kamata u sk adu sa propisima o nap ati kamata, s time da se može odustati od nap ate kamata ako bi to dužniku prouzroči o ozbi jne gospodarske i i socija ne poteškoće.
Članak 227.g (plaćan e pri e isteka roka)
(1) Bez obzira na to kakva je pogodnost p aćanja odobrena dužniku, dužnik može u svakom s učaju prije isteka odobrenog roka za p aćanje p atiti cije i i i dio iznosa davanja.
Članak 228. (provedbeni propis za naplatu u gotovini)
(1) Ministar financija propisat će u kojim s učajevima carinarnica može carinski dug nap atiti u gotovini.
(2) Svotu duga može umjesto dužnika p atiti treća osoba.
Članak 229. (prisilna naplata, prvenstvo naplate carinskog duga,
propisivan e svote carine i kamata ko a se ne naplaću e)
(1) Ako svota duga nije p aćena u propisanom roku:
a) carinarnica će poduzeti sve zakonski propisane mogućnosti, uk jučujući i prisi nu ovrhu radi osiguranja p aćanja toga iznosa, s time da V ada Repub ike Hrvatske može propisati posebne odredbe za jamce u okviru provoznog postupka,
b) obračunat će se zatezne kamate na svotu duga suk adno propisima o zateznoj kamati.
(2) Banke i druge osobe ov aštene za obav janje pos ova p atnog prometa dužne su na oge carinskog dužnika za up atu carinskog duga provoditi prije svih drugih obveza carinskog dužnika.
(3) V ada Repub ike Hrvatske može propisati svotu carine i kamata koja se neće prisi no nap aćivati.
4. Gašenje carinskoga duga
Članak 230. (načini gašen a duga)
(1) Uz poštivanje propisa koji se odnose na zastaru duga i i nep aćanje duga u s učajevima pravno utvrđene nesposobnosti p aćanja dužnika, carinski dug bit će ugašen:
a) p aćanjem svote duga,
b) otpustom svote duga,
c) ako je za robu dek ariranu u carinski postupak za koji nastaje obveza p aćanja carine:
- carinska dek aracija poništena,
- roba prije puštanja bi a zadržana i istodobno i i naknadno oduzeta, uništena po na ogu carinarnice, uništena i i ustup jena u korist države prema č anku 185. ovoga Zakona i i uništena i i nepovratno izgub jena kao pos jedica vrste robe i i nepredvidivih oko nosti i i više si e;
d) ako je roba za koju je carinski dug nastao prema č anku 205. ovoga Zakona zadržana zbog nezakonita unosa i istodobno i i naknadno oduzeta.
(2) U s učaju zap jene i oduzimanja robe smatrat će se da carinski dug nije ugašen ako je prema kaznenomu zakonu carinski dug pod oga za utvrđivanje prekršajne kazne i i je postojanje carinskoga duga pod oga za pokretanje kaznenoga postupka.
(3) Carinski dug nastao prema č anku 220. ovoga Zakona bit će ugašen kad se ponište sve forma nosti učinjene radi stjecanja prava na pov aštenu carinu kako je to navedeno u č anku 220. ovoga Zakona.
Članak 230.a (zastara)
(1) Pravo na nap atu duga zastarijeva u roku tri godine računajući od isteka godine u kojoj je dug nastao.
(2) Tijek zastare prekida se svakom s užbenom radnjom Carinske uprave i drugih nad ežnih tije a usmjerenom na utvrđivanje i i nap atu duga koja je dužniku stav jena na znanje, kao i svakom radnjom poduzetom radi utvrđivanja kaznene i prekršajne odgovornosti.
(3) Nakon poduzetih radnji iz stavka 2. ovoga č anka zastarni rok počinje ponovno teći.
(4) Pravo na nap atu duga u svakom s učaju zastarjeva nakon isteka šest godina računajući od isteka godine u kojoj je dug nastao.
5. Povrat i otpust carinskoga duga
Članak 231. (definici e)
(1) Izrazi koji se rabe u ovom pog av ju:
a) povrat: potpun i i dje omičan povrat p aćenoga izvoznog i i uvoznog duga,
b) otpust: od uka o odustajanju od nap ate cije oga duga i i dije a duga i i od uke kojima se utvrđuje neosnovanost knjiženja cije oga uvoznog i i izvoznog duga koji nije p aćen i i njegova dije a.
Članak 232. (uv eti i način povrata i otpusta duga)
(1) Uvozni i i izvozni dug vratiti će se do iznosa za koji se dokaže da u trenutku p aćanja nije bio utvrđen u sk adu sa zakonom i i je uknjižen protivno č anku 224. stavku 2. ovoga Zakona
(2) Uvozni i i izvozni dug otpustit će se do iznosa za koji se dokaže da u trenutku knjiženja nije bio zakonski uteme jen i i je uknjižen protivno č anku 224. stavku 2. ovoga Zakona.
(3) Povrat i i otpust neće se odobriti kad su činjenice koje su dove e do p aćanja i i knjiženja svote koja nije zakonski uteme jena rezu tat prijevarnog postupanja određene osobe.
(4) Uvozni i i izvozni dug bit će vraćen i i otpušten nakon podnošenja zahtjeva carinarnici u roku od tri godine od dana kad je o svoti duga obaviješten dužnik. Rok će se produ jiti ako osoba pruži dokaze da je bi a spriječena podnijeti zahtjev u navedenu roku zbog nepredviđenih oko nosti i i više si e.
(5) Carinarnica će vratiti i i otpustiti dug po s užbenoj dužnosti ako u roku od tri godine od dana kad je o svoti duga obaviješten dužnik utvrdi nepravi nosti iz stavka 1. i 2. ovoga č anka.
Članak 233. (povrat ili otpust kod poništavan a deklaraci e)
(1) Uvozne i i izvozne carine bit će vraćene ako je carinska dek aracija poništena, a carine p aćene. Povrat će biti odobren na teme ju zahtjeva podnesenog u rokovima propisanim za podnošenje zahtjeva za poništavanje carinskih dek aracija
Članak 234. (povrat ili otpust za robu s nedostatkom)
(1) Uvozni dug bit će vraćen i i otpušten u svoti za koju se dokaže da je knjižena za robu koja je puštena u odgovarajući carinski postupak, a uvoznik je vratio robu zbog toga što je u trenutku prihvaćanja carinske dek aracije ima a nedostatke i i nije odgovara a uvjetima utvrđenim ugovorom teme jem kojeg je roba uvezena.
(2) Robom s nedostatkom u smis u stavka 1. ovoga č anka smatra se i roba koja je bi a oštećena prije puštanja dek arantu.
(3) Povrat i i otpust uvoznoga duga odobrit će se pod uvjetom:
a) da roba nije bi a upotreb javana, osim ako je početna uporaba bi a nužna da bi se utvrdi i nedostaci robe i i njezina neusk ađenost s odredbama ugovora,
b) da je roba izvezena iz carinskoga područja Repub ike Hrvatske.
(4) Na zahtjev stranke carinarnica će dopustiti da roba bude uništena i i da radi ponovnog izvoza bude stav jena u postupak provoza, postupak sk adištenja, u s obodnu zonu i i s obodno sk adište umjesto da bude izvezena. U svrhu stav janja robe u jedan od navedenih carinskih postupaka i i uporaba smatrat će se da roba ima status strane robe.
(5) Uvozni dug neće se vratiti i i otpustiti za robu koja je prije nego što je puštena u s obodni promet bi a privremeno uvezena radi ispitivanja, osim ako se ne utvrdi da takvim ispitivanjem¸ nije bi o moguće ustanoviti činjenicu da roba ima nedostatke i i da ne odgovara uvjetima iz ugovora.
(6) Uvozni dug bit će vraćen i i otpušten iz raz oga navedenih u stavku 1. ovog č anka ako stranka podnese zahtjev carinarnici u roku od 12 mjeseci od dana kad je o svoti toga duga obaviješten dužnik.
(7) Carinarnica može produ jiti rok iz opravdanih i pravodobno navedenih raz oga.
Članak 235. (drugi sluča evi povrata ili otpusta)
(1) V ada Repub ike Hrvatske može propisati i druge s učajeve povrata i i otpusta uvoznoga i i izvoznoga duga, osim onih navedenih u č anku 232., 233. i 234. ovoga Zakona, koji se ne mogu pripisati prijevarnim namjerama i i gruboj nemarnosti carinskoga dužnika i i drugih sudionika u odgovarajućemu carinskom postupku te posebne uvjete i postupak ostvarivanja povrata i i otpusta carine.
(2) Povrat i i otpust carinskoga duga iz raz oga navedenih u stavku 1. ovoga č anka odobrit će se na zahtjev dek aranta podnesen carinarnici u roku od 12 mjeseci od dana kad je dužnik obaviješten o dugu. Carinarnica može produ jiti rok u iznimnim i opravdanim s učajevima.
Članak 236. (propisivan e iznosa ko i se neće vratiti ili otpustiti)
(1) Uvozne i i izvozne carine bit će vraćene i i otpuštene pod uvjetima utvrđenim u ovom pog av ju samo ako je iznos koji treba vratiti i i otpustiti veći od iznosa kojeg utvrdi V ada Repub ike Hrvatske.
Članak 237. (kamata kod povrata duga)
(1) Ako carinarnica vrati svotu uvozne i i izvozne carine, uk jučujući i svotu kamate odnosno zatezne kamate koje je obračuna a pri ikom nap ate, obračunati će i p atiti kamatu suk adno propisima o zateznoj kamati.
Članak 238. (vraćan e kamata i obveza plaćan a prvotnog duga)
(1) Ako je carinski dug nezakonito i i greškom otpušten i i vraćen, dužnik je obvezan p atiti prvotni dug. Kamata će se obračunati i nap atiti suk adno propisima o zateznoj kamati.
VIII. AZNENE ODREDBE
Članak 239. (carinski prekrša i - droga, oruž e, opasni otpad)
brisan
Članak 240. (carinski prekrša i – unošen e/iznošen e izvan graničnog pri elaza,
zaštićene vrste, skrivena roba, kulturna dobra)
(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 1.000.000,00 kuna kazniti će se za prekršaj pravna osoba, a novčanom kaznom od 3.000,00 do 100.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi kao i fizička osoba:
1) ako unese i i iznese, odnosno pokuša unijeti i i iznijeti robu u carinsko područje odnosno iz carinskog područja, izvan graničnoga prije aza i i preko graničnog prije aza u vrijeme kad granični prije az nije otvoren,
2) ako na skriven način unese i i iznese, odnosno pokuša unijeti i i iznijeti robu preko graničnog prije aza,
3) ako unese i i iznese, odnosno pokuša unijeti u carinsko područje i i iznijeti iz carinskog područja zaštićene životinje, g jive i bi jke, kao i njihove dije ove i i derivate bez odgovarajućih dopuštenja i suprotno uvjetima i načinu propisanim ovim Zakonom, te međunarodnim ugovorima i i sporazumima kojima je pristupi a Repub ika Hrvatska,
4) ako ne prijavi ku turna i i prirodna dobra koja iznosi iz carinskoga područja i i unosi u carinsko područje.
(2) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 900.000,00 kuna kazniti će se i fizička osoba obrtnik i osoba koja obav ja drugu samosta nu dje atnost ako je prekršaj iz stavka 1. ovoga č anka počini a u vezi s obav janjem njezina obrta i i druge samosta ne dje atnosti.
Članak 241. (carinski prekrša i)
(1) Novčanom kaznom od 3.000,00 do 900.000,00 kuna kazniti će se za prekršaj pravna osoba, a novčanom kaznom od 1.000,00 do 100.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi kao i fizička osoba:
1) ako pri ikom u aska u carinsko područje i i iz aska iz carinskog područja ne prijavi robu i i pokuša bez prijave prenijeti robu preko carinske crte (č anak 49. stavak 1.),
2) ako pri ikom u aska u carinsko područje i i iz aska iz carinskog područja ne podnese carinsku dek araciju za robu i i dio robe koja je komercija ne naravi, i i koja je predmet zabrana i i ograničenja pri uvozu i i izvozu (č anak 71. st. 1.),
3) ako unese i i iznese, odnosno pokuša unijeti i i iznijeti preko graničnog prije aza vozi o na kojemu su krivotvoreni identifikacijski brojevi šasije i i na koji su stav jene nepripadajuće registarske oznake, i i ako za vozi o podnese krivotvorene i i nepripadajuće prometne isprave,
4) ako istovari i i pretovari robu bez odobrenja carinarnice i i na mjestu koje nije za to određeno i i odobreno (č anak 58.),
5) ako robom u privremenom smještaju raspo aže protivno uvjetima koje je odobri a carinarnica (č anak 63. stavak 1. i č anak 64.),
6) ako ne obavijesti carinarnicu o činjenicama koje su nasta e nakon donošenja odobrenja za carinski postupak s odgodom i i za carinski postupak s gospodarskim učinkom (č anak 99. stavak 2.),
7) ako prije isteka propisanog roka robu puštenu u s obodan promet uz os obođenje od p aćanja carine proda, otuđi po drugom osnovu, dade drugom na uporabu, za og, najam, rabi u druge svrhe i i preda kao osiguranje za druge obveze, a da prethodno ne podmiri carinski dug (č anak 187. stavak 1.),
8) ako robom puštenom u s obodni promet uz smanjenu i i nu tu stopu carine zbog svoje uporabe u posebne svrhe raspo aže protivno svrsi zbog koje je odobreno povo jnije tarifno postupanje (č anak 22. i 94.),
9) ako odredišnoj carinarnici, u provoznome postupku, ne preda svu robu i i dio robe i pripadajuće isprave i i robu preda u promijenjenu stanju (č anak 104. i 107.),
10) ako ne preveze unesenu robu putem i na način koji je odredi a carinarnica (č anak 50. stavak 1.),
11) ako postupa sa robom kao da ispunjava uvjete za privremeni uvoz a to postupanje je protivno uvjetima za privremeni uvoz robe propisanim odredbama ovoga Zakona i i Konvencijom o privremenom uvozu,
12) ako ne postupa u sk adu s uvjetima i obvezama propisanima ovim Zakonom i i određenima odobrenjem carinarnice, za carinski postupak s odgodom i carinski postupak s gospodarskim učinkom (č anak 99.),
13) ako u carinskoj dek araciji neistinito, netočno i i nepotpuno navede ko ičinu, kakvoću, vrstu, tarifnu oznaku, vrijednost i i podrijet o robe, i i ne navede svu robu, pa je zbog toga carinski dug obračunat i i p aćen u svoti manjoj od propisane (č anak 71. stavak 1. i č anak 74.),
14) ako podnese ispravu u svezi s provedbom carinskog postupka odnosno drugog carinski dopuštenog postupanja i i uporabe robe u kojoj je navedena druga ko ičina, vrsta, kakvoća i i podrijet o robe (č anak 71. stavak 1., č anak 74. i 186.),
15) ako u carinskoj dek araciji netočno navede iznos carinskog duga, pa je zbog toga carinski dug obračunat i i p aćen u svoti manjoj od propisane (č anak 71. stavak 1. i č anak 74.),
16) ako neistinitim prikazivanjem činjenica ostvari i i pokuša ostvariti potpuno i i dje omično os obođenje od p aćanja carinskog duga (č anak 160., 187. i 188.),
17) ako raspo aže robom prije nego što je carinarnica pusti u zahtijevani carinski postupak,
18) ako sa robom puštenom od strane carinarnice, raspo aže protivno uvjetima odobrenog postupka,
19) ako ne osigura carinska obi ježja od oštećenja odnosno uništenja i i ih uk oni, ošteti i i uništi s robe i i prijevoznog sredstva bez odobrenja carinarnice (č anak 84. stavak 2.),
20) ako robu čiji je uvoz zabranjen ne iznese iz carinskoga područja u roku koji je odredi a carinarnica,
21) ako onemogućuje carinski nadzor nad pos ovanjem u s obodnoj zoni i i s obodnome sk adištu (č anak 173.),
22) ako u s obodnoj zoni i i s obodnom sk adištu obav ja dje atnost suprotno odredbama ovoga zakona i i bez sug asnosti carinarnice (č anak 176. do 178.),
23) ako neistinitim prikazivanjem činjenica ostvari i i pokuša ostvariti povrat i i otpust carinskoga duga (č anak 232. do 235.).
(2) Novčanom kaznom od 3.000,00 do 700.000,00 kuna kazniti će se i fizička osoba obrtnik i osoba koja obav ja drugu samosta nu dje atnost ako je prekršaj iz stavka 1. ovoga č anka počini a u vezi s obav janjem njezina obrta i i druge samosta ne dje atnosti.
Članak 242. (carinski prekrša i)
(1) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 100.000,00 kuna kazniti će se za prekršaj pravna osoba, a novčanom kaznom od 500,00 do 20.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi kao i fizička osoba:
1) ako robu i pripadajuće isprave u provoznome postupku ne preda u određenu roku odredišnoj carinarnici (č anak 104. i 107.),
2) ako privremeno uvezenu i i privremeno izvezenu robu u određenu roku ponovno ne izveze i i uveze i i ne zatraži drugi carinski dopušten postupak i i uporabu (č anak 148.),
3) ako robu u postupku unutarnje proizvodnje u određenu roku ne izveze i i ponovno izveze i i ne zatraži drugi carinski dopušten postupak i i uporabu (č anak 127.),
4) ako u postupku unutarnje proizvodnje i u postupku preradbe pod carinskim nadzorom u propisanu roku ne podnese obrazac za završetak postupka,
5) ako ne podnese i i pravodobno ne podnese skraćenu dek araciju (č anak 55.),
6) ako ne pruži isprave, podatke i i objašnjenja potrebna carinskoj s užbi za provedbu carinskih i drugih propisa,
7) ako ne čuva isprave i i podatke suk adno rokovima određenim ovim Zakonom (č anak 17.),
8) ako ne podnese dek araciju za carinski dopušteno postupanje i i uporabu suk adno rokovima određenim ovim Zakonom (č anak 60. i 61.),
9) ako ne podnese dopunsku dek araciju u propisanu roku (č anak 88. stavak 3.),
10) ako ne vodi i i neuredno vodi evidenciju propisanu i i određenu odobrenjem Carinske uprave za određeni carinski postupak i i drugi ob ik carinski dopuštenoga postupanja s robom,
11) ako robu u postupku vanjske proizvodnje u određenu roku ponovno ne uveze i i ne zatraži drugi carinski dopušteni postupak i i uporabu (č anak 157.),
12) ako robu u postupku vanjske proizvodnje u sustavu zamjene uz prethodni uvoz nadomjesnih proizvoda ne izveze u propisanu roku (č anak 165.).
(2) Novčanom kaznom od 1.000,00 do 50.000,00 kuna kazniti će se i fizička osoba obrtnik i osoba koja obav ja drugu samosta nu dje atnost ako je prekršaj počini a u vezi s obav janjem njezina obrta i i druge samosta ne dje atnosti.
Članak 243. (odgovornost drugih osoba)
(1) Pravna i odgovorna osoba u pravnoj osobi te fizička osoba kod koje se zatekne u posjedu roba, odnosno koja kupi, proda, preda drugom, primi na dar, prikrije, primi na čuvanje i i na prijevoz, upotrijebi i i primi po bi o kojoj drugoj osnovi robu za koju zna i i je prema oko nostima s učaja mog a znati da je riječ o robi koja je predmet prekršaja iz č anka 240. i 241. ovog Zakona, kaznit će se kao da je sama počini a prekršaj, istom kaznom koja je propisana za počinite ja prekršaja.
(2) Novčanom kaznom iz č anka 240. stavka 2. i č anka 241. stavka 2. ovoga Zakona, kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga č anka i fizička osoba obrtnik i osoba koja obav ja drugu samosta nu dje atnost ako je prekršaj počini a u vezi s obav janjem njezina obrta i i druge samosta ne dje atnosti.
Članak 244. (mandatna kazna)
(1) Novčanom kaznom od 500,00 kuna može se kazniti na mjestu počinjenja prekršaja fizička osoba koja počini prekršaj iz č anka 241. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, ako se radi o robi do vrijednosti 5.000,00 kuna, kao i fizička osoba koja počini prekršaj iz č anka 242. stavak 1. točka 1. ovoga Zakona.
(2) Novčanu kaznu iz stavka 1. ovoga č anka izriče i nap aćuje ov ašteni carinski s užbenik. Ako počinite j prekršaja odbije odmah p atiti kaznu, protiv njega se pokreće redoviti prekršajni postupak.
Članak 245. (oduziman e robe)
(1) Roba koja je predmet prekršaja iz č anka 240., č anka 241. stavka 1. točke 2) i č anka 243. u svezi s č ankom 240. i č ankom 241. stavak 1. točkom 2) ovoga Zakona, oduzet će se.
(2) Roba koja je predmet prekršaja iz stavka 1. i stavka 2. ovoga č anka, oduzeti će se i u s učaju ako nije u v asništvu počinite ja prekršaja.
(3) Prijevozno i i prijenosno sredstvo iskorišteno za prijevoz odnosno prijenos robe koja je predmet prekršaja iz č anka 240. ovoga Zakona, oduzeti će se ako je vrijednost robe predmeta prekršaja veća od 1/3 vrijednosti prijenosnog i i prijevoznog sredstva.
(4) Prijevozno i i prijenosno sredstvo iz stavka 3. ovoga č anka u koje je ugrađen poseban prostor za skrivanje robe, a koji je iskorišten za prijevoz robe koja je predmet prekršaja, oduzeti će se bez obzira na vrijednost robe.
(5) Prijevozno i i prijenosno sredstvo iz stavka 3. i 4. ovoga č anka oduzeti će se i u s učaju kada nije u v asništvu počinite ja prekršaja.
(6) Primjena odredaba ovoga č anka ne utječe na prava trećih osoba za naknadu štete od počinite ja prekršaja.
Članak 246. (oduziman e robe od malol etnika, nepoznate i nedostupne osobe)
brisan
Članak 247. (postupan e kada roba ko a se mora oduzeti ni e pronađena)
(1) Ako se roba za koju je propisano oduzimanje ne pronađe, carinarnica mora od počinite ja prekršaja nap atiti njezinu carinsku vrijednost i provesti postupak nap ate uvozne carine u sk adu s propisima o nastanku carinskoga duga.
(2) Smatrat će se da roba nije pronađena ako se iz bi o kojih raz oga ne može oduzeti od počinite ja prekršaja i i od njezina posjednika.
(3) Za vrijednost nepronađene robe i carinskoga duga počinite ji prekršaja odgovaraju so idarno.
Članak 248. (oduziman e pri evoznog sredstva)
brisan
Članak 249. (postupak do okončan a prekrša nog postupka za robu za ko u e propisano oduziman e)
(1) Roba koja je predmet carinskoga prekršaja za koji je propisano oduzimanje robe zadržat će se pod carinskim nadzorom do okončanja prekršajnoga postupka.
(2) Carinarnica može u opravdanim s učajevima uz po aganje jamstva u visini vrijednosti robe zadržanu robu ostaviti kod dotične osobe, uz upozorenje da robu ne smije upotrijebiti, prodati i i na drugi način raspo agati njome.
(3) Pri ikom zadržavanja robe sastav ja se zapisnik koji između osta og sadržava iscrpan opis robe. Primjerak tog zapisnika sa potvrdom o primitku predmetne robe carinarnica će uručiti osobi koja je preda a robu, odnosno od koje je roba preuzeta.
(4) Carinarnica može do okončanja carinskoga postupka također zadržati robu koja nije navedena u stavku 1. ovoga č anka ako postoji opravdana sumnja da je roba bi a upotrijeb jena i i namijenjena za izvršenje prekršaja, odnosno da je nabav jena carinskim prekršajem i i da je dobivena u zamjenu za robu nabav jenu carinskim prekršajem.
(5) Ako zadržavanje robe nije više potrebno radi da jnjega postupka, robu treba vratiti osobi od koje je bi a oduzeta.
(6) Carinarnica može zadržati robu suk adno stavku 1. i stavku 4. ovog č anka bez obzira na prava trećih osoba.
Članak 250. (zastara vođen a prekrša nog postupka)
(1) Postupak za carinski prekršaj ne može se pokrenuti kad proteknu tri godine od dana počinjenja prekršaja.
(2) Zastara se prekida svakom postupovnom radnjom nad ežnog tije a koja se poduzima radi prekršajnog progona počinite ja zbog počinjenog prekršaja.
(3) Nakon svakog prekida zastara počinje ponovno teći.
(4) Postupak za carinski prekršaj ne može se pokrenuti niti da je voditi nakon isteka šest godina od dana kada je prekršaj počinjen.
Članak 250.a (zastara izvršen a prekrša nih sankci a)
(1) Izrečene prekršajne sankcije ne mogu biti izvršene ako od dana pravomoćnosti od uke o prekršaju proteknu tri godine, a zastara počinje teći kada je počinite j prekršaja primio pravomoćnu od uku urednom dostavom, odnosno od dana kada je prvostupanjska od uka posta a pravomoćna.
(2) Zastara izvršenja ne teče za vrijeme za koje se prema zakonu izvršenje prekršajnih sankcija ne može započeti i i nastaviti.
(3) Zastara izvršenja prekršajnih sankcija prekida se svakom radnjom nad ežnog tije a poduzetom radi izvršenja.
(4) Nakon svakog prekida zastara počinje teći ponovno.
(5) Zastara izvršenja prekršajnih sankcija nastupa u svakom s učaju protekom roka od šest godina od dana pravomoćnosti od uke o prekršaju.
Članak 251. (vraćan e oduzete robe)
(1) Za robu koja je oduzeta pravomoćnom od ukom carinskog i i pravosudnog tije a carinarnica može na zahtjev v asnika robe i i počinite ja prekršaja u opravdanim s učajevima v asniku robe i i počinite ju prekršaja dozvo iti otkup, suk adno odredbama ovoga Zakona i propisima donesenim na osnovu ovoga Zakona.
Članak 252. (uplata kazne u obrocima)
(1) Vijeće za prekršaje koje vodi prekršajni postupak u prvome stupnju pri ikom izricanja novčane kazne može u opravdanim s učajevima dopustiti da se izrečena novčana kazna up aćuje u obrocima, a i rok otp ate ne može biti du ji od jedne godine.
(2) Ako okriv jeni u roku ne p ati jedan od odobrenih obroka, bez od aganja će se pristupiti nap ati cje okupnog nenap aćenog iznosa izrečene novčane kazne.
Članak 253. (prihod od proda e oduzete robe)
(1) Nap aćene svote novčanih kazna i svote dobivene prodajom oduzete robe i i svote nap aćene na ime vrijednosti takve robe nakon odbitka troškova prihod su državnog proračuna.
IX. PRODAJA ROBE
Članak 254. ( proda a robe)
(1) Roba oduzeta u prekršajnome postupku i roba koju carinarnica može oduzeti odnosno prodati prema drugim odredbama ovog zakona iz ožit će se prodaji.
(2) Životinje, hranu i drugu ako pokvar jivu robu iz stavka 1. ovoga č anka carinarnica može odmah i neposredno prodati.
(3) V ada Repub ike Hrvatske propisati će uvjete i postupak prikup janja, čuvanja i prodaje oduzete robe iz stavka 1. i 2. ovoga č anka kao i strane robe koja je suk adno carinskim propisima ustup jena u korist države.
Članak 255. (drugi načini raspolagan a s robom)
(1) Ako se roba iz č anka 254. ovoga Zakona ne može prodati, odnosno upotrijebiti zbog zdravstvenih, veterinarskih, fitopato oških, sigurnosnih i i drugih raz oga propisanih posebnim propisima, carinarnica će njome raspo agati, odnosno pitanje te robe riješiti suk adno posebnim propisima.
Članak 256. (raspoređivan e sredstava ostvarenih proda om)
(1) Sredstva ostvarena prodajom robe moraju se najprije rasporediti tako da se nap ati carina, porezi i druga davanja koja se obračunavaju pri ikom uvoza robe, zatim troškovi postupka, pa troškovi smještaja, te novčane kazne izrečene suk adno carinskim propisima. Ostatak sredstava prihod je državnoga proračuna.
Članak 257. (provedbeni propis - drugi načini raspolagan a robom)
(1) Osim prodaje, roba iz č anka 254. ovoga Zakona može se besp atno ustupiti i i se s njom može raspo agati na drugi način uz uvjete i na način koje propiše V ada Repub ike Hrvatske.
X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 258. (carinske povlastice)
(1) Prava iz rješenja i drugih upravnih akata u svezi s os obađanjem od p aćanja carine i i drugih carinskih pov astica koje su donije a mjerodavna tije a, a nisu i i nisu u cije osti iskorištena do dana početka primjene ovoga Zakona, mogu se iskoristiti u rokovima naznačenim u tim aktima.
(2) Ako je za robu uvezenu uz carinsku pov asticu prema propisima koji danom početka primjene ovoga Zakona prestaju važiti bi a za određeno razdob je predviđena zabrana otuđenja, davanja drugomu na uporabu i i uporaba robe u druge svrhe, a ne u one zbog kojih je carinska pov astica odobrena, odgovarajuće odredbe tih propisa koje se odnose na razdob je zabrane raspo aganja, primjenjuju se i nakon početka
primjene ovoga Zakona pa do isteka tim propisima utvrđenog razdob ja zabrane otuđenja, davanja na uporabu i i uporabe robe u druge svrhe. Carina će se obračunati suk adno č anku 187. ovoga Zakona.
Članak 259. (vođen e upravnog postupka)
(1) Upravni postupci koji su započeti prije početka primjene ovoga Zakona okončat će se po propisima koji su vrijedi i do početka primjene ovoga Zakona.
Članak 260. (prekrša ni postupci)
(1) Svi prekršajni postupci koji su započeti prije početka primjene ovoga Zakona okončat će se po odredbama ovoga Zakona ako je to povo jnije za počinite ja prekršaja.
(2) Svi prekršajni postupci koji su započeti prije početka primjene ovoga Zakona za prekršajna dje a koja nisu propisana ovim Zakonom obustavit će se.
Članak 261. (privremeni uvoz robe)
(1) Za robu koja je bi a privremeno uvezena prije početka primjene ovoga Zakona i za koju postoji obveza p aćanja carine suk adno č anku 291. prijašnjeg zakona carina će se obračunati i p atiti prema propisima koji su važi i do dana početka primjene ovoga Zakona.
Članak 262. (skladišta)
(1) Carinska sk adišta, že jezničkocarinska sk adišta, carinska smjestišta, konsignacijska sk adišta, specija izirana sk adišta strane robe i robe domaće proizvodnje te centra na sk adišta osnovana prema propisima koji danom početka primjene ovoga Zakona prestaju važiti nastav jaju pos ovanje kao carinska sk adišta prema odredbama ovoga Zakona, uz uvjet da posjednik sk adišta u roku od šest mjeseci od dana početka primjene ovoga Zakona ishodi rješenje o osnivanju i pos ovanju carinskog sk adišta prema ovomu Zakonu.
(2) Zahtjev za otvaranje carinskog sk adišta prema ovomu Zakonu može se podnijeti i prije dana početka primjene ovoga Zakona, s tim da se rješenje ov aštene carinarnice primjenjuje od dana početka primjene ovoga Zakona.
(3) Ako posjednik sk adišta ne ishodi rješenje carinarnice iz stavka 1. ovoga č anka, odnosno ako carinarnica utvrdi da posjednik ne ispunjava ovim Zakonom propisane uvjete za osnivanje i vođenje pos ovanja carinskog sk adišta, ov aštena carinarnica donijet će rješenje o prestanku pos ovanja carinskog i drugih sk adišta iz stavka 1. ovoga č anka.
Članak 263. (provedbeni propisi - donošen e)
(1) Propisi za provedbu ovoga Zakona donijet će se u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. ovoga č anka odgovarajući se primjenjuju propisi doneseni na teme ju zakona koji danom početka primjene ovoga Zakona prestaju važiti.
Članak 264. (propisi ko i presta u važiti)
(1) Danom početka primjene ovoga Zakona prestaje važiti:
1. Carinski zakon („Narodne novine“, br. 53A/91., 33/92., 106/93., 92/94. i 62/99.),
2. u Zakonu o s obodnim zonama („Narodne novine“, br. 44/96), č anci 27.-32., te 34. i 35.,
3. u Zakonu o područjima posebne državne skrbi („Narodne novine“, br. 44/96 i 57/96) č anak 17., te
4. u Zakonu o vatrogastvu („Narodne novine“, br. 58/96 i 87/96) č anak 40a.
(2) Danom početka primjene ovoga Zakona u Zakonu o obrani („Narodne novine“, br. 74/93 i 57/96) u č anku 182. stavak 2. riječ: „carine“ briše se.
Članak 265. (početak prim ene)
(1) Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“ i primjenjuje se od 1. siječnja 2000.
(2) Iznimno, odredbe pog av ja 3. Vrijednost robe u carinske svrhe (č anci 29. - 48.), te druge odredbe ovog Zakona u dije u potrebitom za njihovu primjenu, primjenjuju se od 1. istopada 1999. godine.
ZA ON O IZMJENAMA I DOPUNAMA CARINS OG ZA ONA
(„Narodne novine“, br. 140/05)
Članak 113. (početak prim ene)
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, a primjenjuje se od 1. siječnja 2006. godine, s tim da se:
- odredbe č anka 103. do 106., č anka 106.a stavak 1. i 2., č anka 107. do 109., kao i odredbe č anka 192. do 203. Zakona, u dije u što se odnosi na provozni postupak, primjenjuju do dana stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije o zajedničkom provoznom postupku od 20. svibnja 1987. godine i Konvencije o pojednostavnjenju forma nosti u robnom prometu od 20. svibnja 1987. godine odnosno do dana pristupanja Repub ike Hrvatske Europskoj uniji,
- od dana stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije o zajedničkom provoznom postupku od 20. svibnja 1987. godine i Konvencije o pojednostavnjenju forma nosti u robnom prometu od 20. svibnja 1987. godine odnosno od dana pristupanja Repub ike Hrvatske Europskoj uniji, prestaju primjenjivati
važeće odredbe iz stavka 1. ovoga č anka, a počinju se primjenjivati odredbe č anka 106.a stavak 3. i 4., č anka 108. stavka 2. i 3. i č anka 219. stavka 5. i 6. Zakona, te odredbe Konvencije o zajedničkom provoznom postupku od 20. svibnja 1987. godine i Konvencije o pojednostavnjenju forma nosti u robnom prometu od 20. svibnja 1987. godine kao i odredbe osta ih carinskih propisa Europske unije u dije u što se odnosi na provozni postupak.
ZA ON O IZMJENAMA I DOPUNAMA CARINS OG ZA ONA
(„Narodne novine“, br. 138/06)
Članak 112. U Zakonu o izmjenama i dopunama Carinskog zakona ("Narodne novine", br. 140/05) u č anku
113. iza riječi: „2006. godine“ zarez se zamjenjuje točkom, a ostatak teksta odredbe briše se.
Članak 113. (početak prim ene)
Ovaj Zakon stupa na snagu 1. siječnja 2007. godine, s tim da: - odredba č anka 103. stavak 2. točka e) iz č anka 53. ovoga Zakona i odredba č anka 109. stavak 2.
točka e) iz č anka 55. ovoga Zakona stupaju na snagu danom stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Sjevernoat antskog ugovora od 4. travnja 1949. godine,
- odredbe č anka 106.a stavak 1. i 2. Carinskog zakona („Narodne novine“, br. 78/99., 117/99., 73/00., 92/01., 47/03. i 140/05.) prestaju važiti danom stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije o zajedničkom provoznom postupku i Konvencije o pojednostavnjenju forma nosti u robnom prometu,
- odredbe č anka 106.a stavak 3. i 4., 108. stavak 2. i 3. i 219. stavak 5. i 6. Carinskog zakona („Narodne novine“, br. 78/99., 117/99., 73/00., 92/01., 47/03. i 140/05.) stupaju na snagu danom stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije o zajedničkom provoznom postupku i Konvencije o pojednostavnjenju forma nosti u robnom prometu.