Croatie

ZAKON O PATENTU

ZAKONI O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O

PATENTU*/**/***/****/*****

NN 173/2003, 31.10.2003. (u primjeni 01.01.2004.) *NN 87/2005, 18.07.2005. (u primjeni od 18.07.2005.)

**NN 76/2007, 23.07.2007. (u promjeni od 31.07.2007.) ***NN 30/2009, 09. 03. 2009. (u primjeni od 17. 03. 2009.)

****NN 128/2010, 17. 11. 2010. (u primjeni od 25. 11. 2010.) *****NN 49/2011, 29. 04. 2011. (u primjeni od 07. 05. 2011.)

Zagreb, svibanj 2011.

3

I. OPĆE ODREDBE

Članak l. (1) Ovaj Zakon uređuje sustav zaštite izuma paten-

tom i konsenzualnim patentom. (2) Na konsenzualni patent na odgovarajući će se

način primijeniti odredbe ovoga Zakona, osim ako je drugačije izričito propisano.

Članak 2. Patent je isključivo pravo koje štiti nositelja patenta

u pogledu gospodarskog iskorištavanja izuma.

Članak 3. Strane pravne i fizičke osobe koje nemaju sjedište,

odnosno prebivalište ili uobičajeno boravište na teritoriju Republike Hrvatske uživaju zaštitu predviđenu ovim Zakonom, ako to proizlazi iz međunarodnih ugovora koji obvezuju Republiku Hrvatsku ili iz primjene načela uzajamnosti.

Članak 4. Pravnu ili fizičku osobu koja nema sjedište, odnosno

prebivalište ili uobičajeno boravište na teritoriju Repu- blike Hrvatske, u postupku pred Državnim zavodom za intelektualno vlasništvo (u daljnjem tekstu: Zavod) mora zastupati zastupnik upisan u Registar zastupnika pri Zavodu.

II. PREDMET ZAŠTITE PATENTOM

PATENTIBILNI IZUM

Članak 5. (1) Patent se priznaje za svaki izum iz bilo kojeg

područja tehnike koji je nov, ima inventivnu razinu i koji se može industrijski primijeniti.

(2)Prema uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, patent se priznaje i za izum koji se odnosi na:

1. proizvod koji se sastoji od biološkog materijala ili koji sadržava biološki materijal,

2. postupak kojim je taj biološki materijal proizve- den, prerađen ili upotrijebljen,

3. biološki materijal izoliran iz prirodnog okruženja ili proizveden tehničkim postupkom, čak i ako se ranije nalazio u prirodi.

(3) Biološki materijal iz stavka 2. ovoga članka je bilo koji materijal koji sadrži genetičku informaciju i koji se može razmnožavati sam ili se može razmnožavati u biološkom sustavu.

(4) Prema uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, izum koji se odnosi na biljke ili životinje smatrat će se paten- tibilnim ako njegova tehnička izvedivost nije ograničena

na određenu biljnu ili životinjsku vrstu i ako postupak ostvarivanja izuma nije bitno biološki.

(5) Postupak za dobivanje biljaka ili životinja iz stavka 4. ovoga članka bitno je biološki ako se u cije- losti sastoji od prirodnih postupaka kao što su križanje ili selekcija.

(6) Ne smatraju se izumima u smislu stavka 1. ovoga članka, osobito:

1. otkrića, znanstvene teorije i matematičke me- tode,

2. estetske tvorevine, 3. pravila, upute i metode za izvođenje umnih akti-

vnosti, igara ili za obavljanje poslova, 4. prikazivanje informacija i 5. računalni programi.

IZUZECI OD PATENTIBILNOSTI

Članak 6. Iz zaštite patentom izuzeti su: 1. izumi životinjskih i biljnih vrsta i bitno bioloških

postupaka za dobivanje biljaka ili životinja, osim izuma nebioloških i mikrobioloških postupaka i proizvoda do- bivenih tim postupcima kako je propisano člankom 5. stavkom 4. ovoga Zakona. Pri čemu se, u smislu ovoga Zakona, pod mikrobiološkim postupkom podrazumijeva bilo koji postupak koji uključuje ili koji se provodi na mik- robiološkom materijalu ili čiji je proizvod mikrobiološki materijal,

2. ljudsko tijelo, razni stupnjevi njegovog oblikova- nja i razvoja ili jednostavno otkriće jednog od njegovih elemenata, uključujući odsječak ili djelomični odsječak gena. Izum koji se odnosi na element izoliran iz ljudskog tijela ili proizveden tehničkim postupkom, uključujući odsječak ili djelomični odsječak gena može biti paten- tibilan, iako je strukturom jednak strukturi prirodnog elementa. Industrijska primjenljivost odsječka ili djelo- mičnog odsječka gena mora biti razotkrivena u prijavi patenta, kako je izvorno podnesena,

3. izumi koji se odnose na dijagnostičke ili kirur- ške postupke ili postupke liječenja koji se primjenjuju neposredno na ljudskom ili životinjskom tijelu, osim proizvoda, posebno tvari i smjesa koje se primjenjuju u navedenim postupcima.

Članak 7. (1) Neće se smatrati patentibilnima izumi čije bi

komercijalno iskorištavanje bilo protivno javnom poretku ili moralu.

(2) Izumima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se osobito:

1. postupci kloniranja ljudskih bića, 2. postupci za modificiranje genetičkog identiteta

zametne loze ljudskih bića, 3. uporaba ljudskih embrija u industrijske ili komer-

ZAKON O PATENTU

NN 173/2003 (u primjeni od 01.01.2004.)

4

cijalne svrhe i 4. postupci za modificiranje genetičkog identiteta

životinja koji bi vjerojatno uzrokovali njihovu patnju bez ikakve bitne medicinske koristi za čovjeka ili životinju, kao i životinje koje su rezultat takvih postupaka.

NOVOST IZUMA

Članak 8. (1) Izum je nov ako nije sadržan u stanju tehnike. (2) Pod stanjem tehnike razumijeva se sve što je

učinjeno pristupačnim javnosti u svijetu, pisanim ili usmenim putem, uporabom ili na bilo koji drugi način prije datuma podnošenja prijave patenta.

(3) U stanje tehnike uključen je i sadržaj svih pri- java patenata koje imaju učinak u Republici Hrvatskoj, onakvih kako su podnesene, koje imaju raniji datum podnošenja od datuma prijave iz stavka 2. ovoga član- ka, i javnosti su učinjene pristupačnim tek na datum podnošenja prijave patenta ili nakon toga, objavom na način predviđen ovim Zakonom.

(4) Odredbe stavka 1. do 3. ovoga članka ne isklju- čuju mogućnost zaštite patentom tvari ili smjesa sadrža- nih u stanju tehnike, koje se primjenjuju u postupcima iz članka 6. stavak 3. ovoga Zakona, pod uvjetom da njihova primjena u navedenim postupcima nije sadržana u stanju tehnike.

RAZOTKRIVANJE IZUMA BEZ ŠTETNIH POSLJEDICA

Članak 9. Također, novim se smatra izum koji je najviše šest

mjeseci prije datuma podnošenja prijave patenta bio sadržan u stanju tehnike zbog, ili kao posljedica:

1. očite zlouporabe u odnosu na podnositelja prijave patenta ili njegova pravnoga prednika ili,

2. izlaganja na službenoj ili službeno priznatoj izlož- bi u skladu s Konvencijom o međunarodnim izložbama potpisanoj u Parizu 22. studenoga 1928. i revidiranoj posljednji put 30. studenoga 1972., pod uvjetom da podnositelj naznači u prijavi patenta prilikom njezina podnošenja da je izum bio izložen i najkasnije u roku od 4 mjeseca od datuma podnošenja prijave podnese odgovarajuću potvrdu o izlaganju izuma.

INVENTIVNA RAZINA

Članak 10. (1) Izum ima inventivnu razinu ako za stručnu osobu

iz odgovarajućega područja ne proizlazi, na očigledan način, iz stanja tehnike.

(2) Pri ispitivanju ima li izum inventivnu razinu, ne uzima se u obzir sadržaj prijava iz članka 8. stavka 3. ovoga Zakona.

INDUSTRIJSKA PRIMJENLJIVOST

Članak 11. Izum je industrijski primjenljiv ako se njegov pre-

dmet može proizvesti ili upotrijebiti u bilo kojoj grani industrije, uključujući i poljoprivredu.

III. PRAVO NA STJECANJE PATENTA

OVLAŠTENICI ZA STJECANJE PATENTA ZA IZUM

Članak 12. (1) Pravo na stjecanje patenta ima izumitelj ili njegov

pravni sljednik. (2) Ako je izum stvoren zajedničkim radom dvaju ili

više izumitelja, izumiteljima ili njihovim pravnim sljedni- cima pripada zajedničko pravo na patent.

IZUMITELJ

Članak 13. (1) Izumitelj je osoba koja je stvorila izum svojim

stvaralačkim radom. (2) Izumiteljem se ne smatra osoba koja je u stva-

ranju izuma pružala samo tehničku pomoć. (3) Izumitelj ima moralno pravo biti naveden u svoj-

stvu izumitelja u prijavi patenta, svim ispravama koje se izdaju za priznanje patenta te u Registru prijava i Registru patenata.

(4) Moralno pravo izumitelja je neprenosivo.

PRAVNI SLJEDNIK IZUMITELJA

Članak 14. (1) Pravni sljednik izumitelja je fizička ili pravna

osoba koja pravo na stjecanje patenta ima na temelju zakona, pravnoga posla ili nasljeđivanja.

(2) Poslodavac se smatra pravnim sljednikom izu- mitelja kad mu na temelju zakona koji se primjenjuje ili ugovora o radu pripada pravo na stjecanje patenta za izum stvoren u okviru radnog odnosa izumitelja.

IV. POSTUPAK ZA PRIZNANJE PATENTA

1. Zajedničke odredbe o postupku

Članak 15. (1) Državni zavod za intelektualno vlasništvo (u

daljnjem tekstu: Zavod) provodi upravni postupak za pri- znanje patenta i konsenzualnog patenta i obavlja druge upravne i stručne poslove u pogledu zaštite izuma.

(2) Protiv upravnih akata koje donosi Zavod nije do- puštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor protiv tih akata u skladu sa Zakonom o upravnim sporovima

(3) Za pojedina pitanja iz postupka koja nisu uređe- na ovim Zakonom, primjenjivat će se Zakon o općem upravnom postupku.

PRISTOJBE I NAKNADE TROŠKOVA POSTUPKA

Članak 16. (1) Za stjecanje patenta i održavanje u vrijednosti

patenta plaćaju se upravne pristojbe i naknade troškova upravnoga postupka u skladu s posebnim propisima.

(2) Ako u postupku priznanja patenta, upravne pri- stojbe i naknade troškova upravnoga postupka ne budu plaćene, prijava patenta smatrat će se povučenom, a u slučaju neplaćanja upravnih pristojbi i naknada troško-

5

va upravnoga postupka održavanja patenta to pravo prestaje vrijediti.

2. Prijava patenta

POKRETANJE POSTUPKA ZA PRIZNANJE PATENTA

Članak 17. (1) Postupak za priznanje patenta pokreće se pod-

nošenjem Zavodu prijave patenta. (2) Način podnošenja prijave patenta utvrđuje se

pravilnikom kojeg, na prijedlog ravnatelja Zavoda, donosi ministar nadležan za rad Zavoda (u daljnjem tekstu: Pravilnik).

JEDINSTVO IZUMA

Članak 18. (1) Za svaki izum podnosi se posebna prijava

patenta. (2) Jednom prijavom patenta može se zahtijevati

priznanje patenta i za više izuma samo ako su ti izumi međusobno tako povezani da se njima ostvaruje jedin- stvena izumiteljska zamisao.

JEZIK I PISMO PRIJAVE PATENTA

Članak 19. (1) Prijava patenta mora biti sastavljena na hrvat-

skom jeziku i latiničnom pismu. (2) Ako je prijava sastavljena na stranom jeziku,

Zavodu se mora podnijeti prijevod prijave na hrvatski jezik.

SADRŽAJ PRIJAVE PATENTA

Članak 20. (1) Prijava patenta mora sadržavati: 1. zahtjev za priznanje patenta, 2. opis izuma, 3. jedan ili više zahtjeva za zaštitu izuma (u daljnjem

tekstu: patentni zahtjevi), 4. crteže na koje se pozivaju opis izuma i patentni

zahtjevi i 5. sažetak izuma. (2) Zahtjev za priznanje patenta sadržava: izričitu

naznaku da se zahtijeva priznanje patenta, naziv izu- ma koji izražava bit izuma te podatke o podnositelju prijave.

(3) Pisana izjava izumitelja kad ne želi biti naveden u prijavi mora se podnijeti Zavodu najkasnije u roku od četiri mjeseca od datuma podnošenja prijave.

(4) Izum se mora dovoljno jasno i detaljno otkriti u prijavi patenta tako da ga stručna osoba iz odgovara- jućega područja može izvesti.

(5) Ako se izum odnosi na živi biološki materijal koji se ne može opisati tako da se stručnoj osobi omogući njegovo izvođenje, uz prijavu se mora priložiti dokaz da je uzorak takva materijala pohranjen kod ovlašte- ne institucije najkasnije na datum podnošenja prijave

patenta. (6) Ovlaštenom institucijom iz stavka 5. ovoga član-

ka smatra se institucija koja zadovoljava uvjete propi- sane Budimpeštanskim sporazumom o međunarodnom priznavanju pohrane mikroorganizama, za potrebe patentnog postupka od 28. travnja 1977., revidiranog posljednji put 26. rujna 1980.

(7) Patentnim zahtjevima određuje se predmet čija se zaštita zahtijeva. Oni moraju biti jasni, sažeti i u cijelosti potkrijepljeni opisom izuma. Patentni zahtjevi mogu biti nezavisni i zavisni. Nezavisni patentni zahtjevi sadržavaju nova, bitna obilježja izuma. Zavisni patentni zahtjevi sadržavaju specifična obilježja izuma koji je određen u nezavisnom ili drugom zavisnom patentnom zahtjevu.

(8) Sažetak je kratak sadržaj biti izuma koji služi isključivo radi tehničkoga informiranja.

(9) Sadržaj i način sastavljanja pojedinih dijelova prijave patenta, kao i pojedinosti vezane uz pohranu živog biološkog materijala iz stavka 5. ovoga članka pobliže se utvrđuju Pravilnikom.

SADRŽAJ PRIJAVE PATENTA POTREBAN ZA PRIZNANJE DATUMA PODNOŠENJA

Članak 21. Za priznanje datuma podnošenja prijave patenta

potrebno je da prijava na taj datum sadržava: 1. izričitu naznaku da se zahtijeva priznanje pa-

tenta, 2. ime odnosno naziv i prebivalište odnosno poslov-

no sjedište podnositelja prijave i 3. opis izuma i jedan ili više patentnih zahtjeva, iako

taj opis i patentni zahtjevi ne zadovoljavaju sve uvjete propisane ovim Zakonom i Pravilnikom.

3. Pravo prvenstva

Članak 22. (1) Ako su isti izum stvorila dva ili više izumitelja

neovisno jedan o drugome, prvenstvo u pogledu prava na priznanje patenta ima podnositelj prijave s ranijim datumom podnošenja, pod uvjetom da je ta prijava objavljena u skladu sa člankom 35. ovoga Zakona.

(2) Prvenstvo vrijedi od datuma podnošenja prijave Zavodu, osim u slučaju kad su zadovoljeni uvjeti za priznanje prava prvenstva iz članka 23. i 24. ovoga Zakona.

UVJETI ZA PRIZNANJE PRAVA PRVENSTVA

Članak 23. (1) U skladu s odredbama članka 4. Pariške kon-

vencije za zaštitu industrijskog vlasništva (u daljnjem tekstu: Pariška konvencija), svakoj fizičkoj ili pravnoj osobi koja je u nekoj državi članici Pariške unije za za- štitu industrijskoga vlasništva (u daljnjem tekstu: Pariška unija) ili državi članici Svjetske trgovinske organizacije (u daljnjem tekstu: WTO) podnijela urednu prijavu za bilo koji oblik zaštite izuma, ili njezinu pravnom sljedniku, uživat će u Republici Hrvatskoj prvenstvo od datuma

6

podnošenja prve prijave državi članici Pariške unije ili članici WTO-a, pod uvjetom da je u roku od dvanaest mjeseci Zavodu podnesena prijava za isti izum i da je zahtijevano priznanje prava prvenstva.

(2) Urednom prijavom iz stavka 1. ovoga članka smatra se prijava čiji je datum podnošenja utvrđen u skladu s nacionalnim zakonodavstvom države članice Pariške unije ili članice WTO-a u kojoj je podnesena ili u skladu s međunarodnim ugovorom zaključenim između država članica, bez obzira na njezinu kasniju pravnu sudbinu.

(3) Kasnija prijava patenta koja je podnesena u istoj ili za istu državu smatrat će se prvom prijavom za po- trebe utvrđivanja prava prvenstva u onom dijelu koji se odnosi na predmet izuma prve prijave, ako je na datum podnošenja kasnije prijave prva prijava, koja je služila za utvrđivanje prava prvenstva povučena, odbijena ili odbačena prije nego što je postala dostupna javnosti i nije proizvela nikakve pravne učinke. Prva prijava pa- tenta ne može više služiti kao osnova za zahtijevanje prava prvenstva.

ZAHTJEV ZA PRIZNANJE PRAVA PRVENSTVA

Članak 24. Podnositelj prijave patenta koji se u Republici Hr-

vatskoj namjerava koristiti pravom prvenstva iz članka 23. ovoga Zakona dužan je Zavodu podnijeti:

1. zahtjev za priznanje prava prvenstva koji sadr- žava bitne podatke o prvoj prijavi čije se prvenstvo za- htijeva (broj i datum podnošenja prijave, državu članicu Pariške unije ili članicu WTO-a u kojoj je ili za koju je prijava podnesena), najkasnije do isteka roka od dva mjeseca od datuma podnošenja prijave u Republici Hrvatskoj i

2. prijepis prve prijave ovjeren od nadležnoga tijela države članice Pariške unije ili članice WTO-a u kojoj je ili za koju je prijava podnesena, najkasnije do isteka roka od tri mjeseca od datuma podnošenja zahtjeva za priznanje prava prvenstva, ili četiri mjeseca od datuma podnošenja prijave patenta u Republici Hrvatskoj, ili šesnaest mjeseci od najranijeg datuma zahtijevanih prvenstva, ovisno o tome koji od navedenih rokova ranije istječe.

ZAHTJEV ZA PRIZNANJE VIŠESTRUKOG PRAVA PRVENSTVA

Članak 25. Podnositelj prijave patenta može, uz uvjete iz članka

24. ovoga Zakona, zahtijevati priznanje višestrukog pra- va prvenstva na temelju većega broja ranije podnesenih prijava u jednoj ili više država članica Pariške unije ili članica WTO-a.

OBILJEŽJA IZUMA NA KOJE SE ODNOSI ZAHTJEV ZA PRIZNANJE PRAVA PRVENSTVA

Članak 26. (1) Zahtjev za priznanje prava prvenstva može se

odnositi samo na ona obilježja izuma koja su sadržana u prvoj prijavi ili prijavama čije se prvenstvo zahtijeva.

(2) Ako se pojedina obilježja izuma na koje se odnosi zahtjev za priznanje prava prvenstva ne nala- ze u patentnim zahtjevima sadržanim u prvoj prijavi, odnosno prijavama, pravo prvenstva će se priznati ukoliko se ta obilježja mogu utvrditi iz svih sastavnih dijelova prijave.

DATUM PRIZNATOGA PRAVA PRVENSTVA

Članak 27. Datum priznatoga prvenstva smatra se datumom

podnošenja prijave patenta Zavodu prilikom primjene odredaba članka 8. stavka 2. i 3. i članka 22. stavka 1. ovoga Zakona.

RAČUNANJE ROKOVA U SLUČAJU PRIZNANJA VIŠESTRUKOG PRAVA PRVENSTVA

Članak 28. Ako je zahtijevano višestruko pravo prvenstva,

rokovi koji prema ovom Zakonu počinju teći od datuma priznatoga prava prvenstva računaju se od najranijega datuma višestrukog prava prvenstva.

4. Tijek postupka od primitka do objave prijave patenta

ISPITIVANJE PRIJAVE PATENTA NAKON PRIMITKA

Članak 29. (1) Nakon primitka prijave patenta Zavod ispituje: 1. udovoljava li prijava uvjetima za priznanje datuma

podnošenja iz članka 21. ovoga Zakona, 2. je li plaćena upravna pristojba i naknada troškova

upravnoga postupka za podnošenje prijave, u skladu sa člankom 16. ovoga Zakona za podnošenje prijave,

3. je li podnesen prijevod prijave na hrvatski jezik, ako je prijava sastavljena na stranom jezik

4. jesu li podneseni crteži iz članka 20. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona,

5. zastupa li podnositelja prijave iz članka 4. ovo- ga Zakona, koji je fizička ili pravna osoba koja nema prebivalište, odnosno sjedište na području Republike Hrvatske, patentni zastupnik upisan u Registar zastup- nika pri Zavodu.

(2) Ako prijava ne udovoljava uvjetima za priznanje datuma podnošenja iz članka 21. ovoga Zakona, Zavod poziva podnositelja da u roku od dva mjeseca od dana primitka poziva ukloni nedostatke izričito navedene u pozivu.

(3) Ako podnositelj ne postupi u skladu s pozivom Zavoda u roku iz stavka 2. ovoga članka, prijava patenta se zaključkom odbacuje.

(4) Ako podnositelj ukloni nedostatke u roku iz stavka 2. ovoga članka, Zavod donosi zaključak kojim se datum primitka zahtijevanih ispravaka utvrđuje kao datum podnošenja prijave patenta.

(5) Kad se u prijavi patenta poziva na crteže koji nisu sadržani u prijavi, Zavod poziva podnositelja pri- jave da dostavi crteže u roku od dva mjeseca od dana primitka poziva, a ako podnositelj postupi po pozivu Zavoda, datumom podnošenja prijave smatrat će se

7

datum na koji Zavod zaprimi crteže. Ukoliko crteži ne budu dostavljeni, smatrat će se da se prijavitelj na njih nije ni pozvao.

(6) Zavod poziva podnositelja prijave koji nije platio upravnu pristojbu i naknadu troška upravnoga postupka ili dostavio prijevod prijave patenta na hrvatski jezik da te nedostatke ukloni u roku od dva mjeseca od dana primitka poziva.

(7) Na obrazloženi zahtjev podnositelja prijave Zavod može produljiti rokove propisane ovim člankom za razdoblje koje smatra opravdanim, ali ne više od tri mjeseca.

(8) Ako podnositelj ne postupi po pozivu Zavoda iz stavka 6. ovoga članka, prijava patenta kojoj je utvr- đen datum podnošenja smatra se povučenom i Zavod donosi zaključak o obustavi postupka za priznanje patenta.

UPIS PRIJAVE U REGISTAR PRIJAVA PATENATA

Članak 30. (1) Prijava patenta kojoj je zaključkom utvrđen da-

tum podnošenja upisuje se u Registar prijava patenata koji vodi Zavod.

(2) Sadržaj i način vođenja Registra prijava patenata utvrđuju se Pravilnikom.

SVJEDODŽBA O PRAVU PRVENSTVA

Članak 31. (1) Na zahtjev podnositelja prijave Zavod izdaje

svjedodžbu o pravu prvenstva koje je stečeno datu- mom podnošenja prijave patenta utvrđenim u skladu s odredbama članka 29. ovoga Zakona.

(2) Uvjeti i postupak izdavanja te sadržaj svjedodžbe iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se Pravilnikom.

PODJELA PRIJAVE PATENTA

Članak 32. (1) Podnositelj može sam ili na zahtjev Zavoda

podijeliti predmet prijave patenta kojoj je utvrđen da- tum podnošenja (prvobitna prijava) na dvije ili više prijava (izdvojena prijava) i na temelju svake od njih nastaviti samostalni postupak, o čemu Zavod donosi zaključak.

(2) Predmet zaštite izdvojene prijave ne smije izlaziti izvan sadržaja prvobitne prijave.

(3) Podjela prvobitne prijave patenta dopuštena je do donošenja rješenja o zahtjevu za priznanje pa- tenta.

(4) Izdvojena prijava zadržava datum podnošenja prvobitne prijave i, ako za to ima temelja u smislu odred- be članka 23. ovoga Zakona, uživa pravo prvenstvo prvobitne prijave patenta.

IZMJENE PRIJAVE PATENTA

Članak 33. Prijava patenta kojoj je utvrđen datum podnošenja

ne može se naknadno izmijeniti proširenjem predmeta čija se zaštita zahtijeva.

PRETPOSTAVKE ZA OBJAVU PRIJAVE PATENTA

Članak 34. (1) Ispitivanjem pretpostavki za objavu prijave

patenta utvrđuje se udovoljava li prijava sljedećim uvjetima:

1. sadržava li sve dijelove iz članka 20. ovoga Za- kona sastavljene na propisani način i potrebne priloge propisane ovim Zakonom,

2. je li naznačen izumitelj, 3. je li podnesen uredan zahtjev za priznanje prava

prvenstva u smislu članka 24. ovoga Zakona, ako je priznanje prava prvenstva zahtijevano,

4. je li prijava, na prvi pogled, u skladu s pravilom o jedinstvu izuma iz članka 18. ovoga Zakona,

5. je li predmet prijave izum koji se, na prvi pogled, može zaštititi patentom u smislu članka 5. stavka 6., te članka 6. i 7. ovoga Zakona,

(2) Ako se provedenim ispitivanjem utvrdi da nije udovoljeno uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, Zavod poziva podnositelja da u primjerenom roku ukloni nedo- statke izričito navedene u pozivu. Taj rok ne može biti kraći od dva mjeseca niti dulji od tri mjeseca od dana primitka poziva.

(3) Na obrazloženi zahtjev podnositelja prijave Zavod može produljiti rok iz stavka 2. ovoga članka za vrijeme koje smatra opravdanim.

(4) Ako podnositelj u određenom roku ne ukloni nedostatke iz stavka 1. ovoga članka, Zavod donosi zaključak o odbacivanju prijave patenta.

(5) Zavod donosi rješenje o odbijanju prijave patenta ako je prijava podnesena za izum za koji je, na prvi po- gled, utvrđeno da se ne može zaštititi patentom u smislu članka 5. stavak 6., te članka 6. i 7. ovoga Zakona.

(6) Zavod neće priznati pravo prvenstva, ako pod- nositelj ne postupi u skladu s pozivom iz stavka 2. ovoga članka u pogledu uređivanja zahtjeva za pravo prvenstva.

5. Objava prijave patenta

NAČIN I SADRŽAJ OBJAVE PRIJAVE PATENTA

Članak 35. (1) Prijava patenta, za koju je ispitivanjem utvrđe-

no da udovoljava svim uvjetima iz članka 34. ovoga Zakona, o čemu Zavod donosi zaključak, objavljuje se u službenom glasilu Zavoda nakon isteka osamnaest mjeseci od datuma podnošenja, odnosno od datuma priznatoga prvenstva, čime postaje dostupna javnosti.

(2) Prijava patenta iz stavka 1. ovoga članka može se objaviti na zahtjev podnositelja i prije isteka nave- denog roka, ali ne prije isteka roka od tri mjeseca od datuma podnošenja Zavodu.

(3) Prijava patenta koja je, unatoč tome što je bila povučena ili se smatrala povučenom, objavljena ili na koji drugi način učinjena dostupnom javnosti, ne ulazi u stanje tehnike.

(4) Sadržaj objave prijave patenta pobliže se utvr- đuje Pravilnikom.

8

6. Tijek postupka od objave prijave patenta do priznanja patenta

ZAHTJEV ZA PRIZNANJE PATENTA

Članak 36. (1) Podnositelj može, u roku od šest mjeseci od

datuma objave prijave patenta u službenom glasilu Zavoda podnijeti:

1. zahtjev za priznanje patenta provedbom postupka potpunog ispitivanja prijave patenta, ili

2. zahtjev za priznanje patenta na temelju podnese- nih rezultata potpunog ispitivanja prijave patenta, ili

3. zahtjev za priznanje patenta bez potpunog ispi- tivanja prijave patenta (konsenzualni patent).

(2) Ako u propisanom roku nije podnesen jedan od zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka ili plaćena upravna pristojba i naknada troška upravnoga postupka u skladu sa člankom 16. ovoga Zakona, prijava patenta smatra se povučenom i Zavod donosi zaključak o obustavi postupka za priznanje patenta.

(3) Sadržaj zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka po- bliže se utvrđuje Pravilnikom.

PRIZNANJE PATENTA NA TEMELJU PROVEDBE POSTUPKA POTPUNOGA ISPITIVANJA PRIJAVE

PATENTA

Članak 37. (1) Potpunim ispitivanjem prijave patenta utvrđuje

se udovoljava li izum svim uvjetima za priznanje paten- ta, tj. je li predmet prijave:

1. izum koji nije isključen iz zaštite patentom u skladu sa člankom 5. stavkom 6., te člankom 6. i 7. ovoga Zakona,

2. izum koji je u prijavi otkriven u skladu sa člankom 20. stavkom 4. ovoga Zakona,

3. izum koji je u skladu s pravilom o jedinstvu izuma iz članka 18. ovoga Zakona,

4. izum koji je nov u skladu sa člankom 8. i 9. ovoga Zakona, koji ima inventivnu razinu u skladu sa člankom 10. ovoga Zakona i koji je industrijski primjenljiv u skladu sa člankom 11. ovoga Zakona.

(2) Potpuno ispitivanje prijave patenta iz stavka 1. ovoga članka Zavod može provesti, u potpunosti ili djelomično, putem jednoga od državnih patentnih ureda drugih zemalja s kojima ima sklopljen ugovor o suradnji.

(3) Podnositelj koji je prijavu patenta za zaštitu istog izuma podnio i jednom od patentnih ureda drugih zemalja, može Zavodu dostaviti rezultate postupka potpunog ispitivanja provedenog od strane tog ureda, prevedene na hrvatski jezik.

PRIZNANJE PATENTA NA TEMELJU PODNESENIH REZULTATA POSTUPKA POTPUNOG ISPITIVANJA

Članak 38. (1) Zahtjev za priznanje patenta prihvaćanjem

rezultata potpunog ispitivanja u skladu sa člankom 36. stavkom 1. točkom 2. ovoga Zakona može se podnijeti samo ako je prijava patenta za isti izum prethodno pod-

nesena jednom ili većem broju patentnih ureda. (2) Uredi iz stavka 1. ovoga članka su državni i

međudržavni uredi koji na temelju članka 32. Ugovora o suradnji na području patenata imaju status ovlaštenoga tijela za međunarodno prethodno ispitivanje međunarod- nih prijava patenata i drugi uredi, s kojima u trenutku podnošenja zahtjeva iz članka 36. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona Zavod ima potpisan ugovor o suradnji.

Članak 39. (1) Podnositelj zahtjeva iz članka 36. stavka 1. točke

2. ovoga Zakona obvezan je uz zahtjev priložiti potpisa- nu izjavu da će dokaze o rezultatu postupka potpunoga ispitivanja provedenoga u jednom od ureda iz članka 38. ovoga Zakona dostaviti u roku od šest mjeseci od dana raspolaganja istim, a najkasnije pet godina od datuma podnošenja prijave izabranom uredu.

(2) Na temelju obrazloženog zahtjeva podnositelja prijave i priloženih dokaza, Zavod može rok iz stavka 1. ovoga članka produljiti najviše do tri mjeseca nakon okončanja postupka potpunoga ispitivanja.

(3) Ako podnositelj prijave u propisanom roku ne dostavi prijevod rezultata provedenoga postupka potpunog ispitivanja koji su Zavodu dostatni za dono- šenje rješenja povodom zahtjeva za priznanje patenta, prijava se smatra povučenom i Zavod donosi zaključak o obustavi postupka.

(4) Dokazi koji se prilažu zahtjevima iz ovoga članka pobliže se utvrđuju Pravilnikom.

Članak 40. (1) Zavod donosi rješenje o zahtjevu za priznanje

patenta na temelju uzimanja u obzir rezultata postupka potpunog ispitivanja uvjeta iz članka 37. stavka 1. ovoga Zakona i na temelju dodatnih ispitivanja.

(2) Dodatnim ispitivanjem prijave patenta utvrđuje se udovoljava li izum uvjetima za priznanje patenta, tj. je li predmet prijave:

1. izum za koji su dostavljeni dostatni dokazi za procjenu udovoljavanja svim uvjetima iz članka 37. stavka 1. ovoga Zakona,

2. izum koji je nov u odnosu na sve prijave patenta ranije podnesene Zavodu u skladu sa člankom 8. stav- kom 3. ovoga Zakona.

KONSENZUALNI PATENT

Članak 41. Konsenzualni patent priznaje se za izum čiji je

predmet zaštite patentibilan u skladu sa člankom 5. ovoga Zakona, čiji predmet zaštite nije izuzet od pa- tentibilnosti u skladu sa člankom 6. i 7. ovoga Zakona, i koji je industrijski primjenjiv u skladu sa člankom 11. ovoga Zakona.

Članak 42. (1) Zahtjev za priznanje konsenzualnog patenta iz

članka 36. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona objavljuje se u službenom glasilu Zavoda u roku od tri mjeseca od datuma podnošenja.

9

(2) Način i sadržaj objave iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se Pravilnikom.

PRIGOVOR NA PRIZNANJE KONSENZUALNOGA PATENTA

Članak 43. (1) Svaka fizička ili pravna osoba može u roku od

šest mjeseci nakon objave zahtjeva iz članka 42. ovoga Zakona Zavodu podnijeti prigovor protiv priznanja kon- senzualnoga patenta, ili zahtjev za provođenje postupka potpunog ispitivanja u skladu sa člankom 36. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona.

(2) Prigovoru ili zahtjevu za potpuno ispitivanje iz stavka 1. ovoga članka prilaže se dokaz o plaćenim troškovima upravnoga postupka za prigovor, koji iznosi jednu trećinu troškova upravnoga postupka potpunog ispitivanja, ili dokaz o plaćenoj naknadi troška za pro- vođenje upravnoga postupka potpunog ispitivanja, u skladu sa člankom 16. ovoga Zakona.

(3) Sadržaj prigovora iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se detaljnije Pravilnikom.

POSTUPAK POVODOM PRIGOVORA NA PRIZNANJE KONSENZUALNOGA PATENTA

Članak 44. Ako je podnesen prigovor protiv priznanja konsen-

zualnog patenta ili zahtjev za provođenje postupka potpunog ispitivanja i ako su za njih plaćene propisa- ne upravne pristojbe i naknade troškova upravnoga postupka, Zavod o tome bez odlaganja obavještava podnositelja zahtjeva za priznanje konsenzualnoga patenta.

Članak 45. (1) Podnositelj zahtjeva za priznanje konsenzual-

nog patenta može u roku od šest mjeseci od primitka obavijesti o prigovoru podnesenom u skladu sa član- kom 43. stavkom 1. ovoga Zakona podnijeti zahtjev za priznanje patenta provedbom postupka potpunoga ispitivanja u skladu sa člankom 36. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona, pri čemu je dužan platiti razliku između uplaćene upravne pristojbe za podnošenje prigovora i upravne pristojbe za provođenje postupka potpunog ispitivanja.

(2) Ako podnositelj zahtjeva za priznanje konsenzu- alnoga patenta ne postupi u skladu sa stavkom 1. ovoga članka Zavod zaključkom odbacuje prijavu patenta.

Članak 46. Svaka fizička ili pravna osoba može podnijeti zahtjev

za provedbu postupka potpunoga ispitivanja u skladu sa člankom 36. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona, za cijelo vrijeme trajanja konsenzualnoga patenta, a postupak se provodi u skladu sa člankom 37. stavkom 1. ovoga Zakona, pod uvjetom da je plaćena upravna pristojba i naknada troška upravnoga postupka u skladu sa člankom 16. ovoga Zakona.

RJEŠENJE O ODBIJANJU PATENTA

Članak 47. (1) Ako je utvrđeno da prijava patenta: 1. ne udovoljava svim uvjetima za priznanje patenta

iz članka 37. stavka 1. ovoga Zakona, ili 2. ne udovoljava uvjetima za priznanje patenta iz

članka 40. ovoga Zakona, ili 3. ne udovoljava uvjetima za priznanje konsenzu-

alnog patenta iz članka 41. ovoga Zakona, Zavod u pisanom obliku izvješćuje podnositelja pri-

jave o razlozima zbog kojih se patent ne može priznati i poziva ga da se u pisanom obliku izjasni o navedenim razlozima u roku koji ne može biti kraći od dva mjeseca niti dulji od četiri mjeseca od dana primitka poziva.

(2) Rok iz stavka 1. ovoga članka Zavod može pro- duljiti na obrazloženi zahtjev podnositelja prijave.

(3) Ako podnositelj prijave ne postupi u skladu s po- zivom iz stavka 1. ovoga članka, Zavod donosi rješenje o odbijanju patenta.

RJEŠENJE O PRIZNANJU PATENTA

Članak 48. (1) Ako je utvrđeno da prijava patenta: 1. udovoljava svim uvjetima za priznanje patenta iz

članka 37. stavka 1. ovoga Zakona ili, 2. udovoljava uvjetima za priznanje patenta iz član-

ka 40. ovoga Zakona ili 3. udovoljava uvjetima iz članka 41. za priznanje

konsenzualnog patenta, i ako nije podnesen prigovor u skladu sa člankom 43. ovoga Zakona,

ispunjeni su uvjeti za priznanje patenta, o čemu Zavod donosi rješenje.

(2) Zavod dostavlja podnositelju tekst prijave pa- tenta za koju namjerava priznati patent i poziva ga da u roku od 30 dana od dana primitka poziva podnese pisanu suglasnost na dostavljeni tekst.

(3) Ako podnositelj u roku iz stavka 2. ovoga članka ne postupi u skladu s pozivom, Zavod donosi rješenje o priznanju patenta kao da je suglasnost podnesena.

(4) Ako podnositelj prijave patenta pravodobno dostavi Zavodu pisanu izjavu da nije suglasan s prijed- logom iz stavka 2. ovoga članka, obvezan je navesti razloge i Zavodu dostaviti izmijenjeni tekst patentnih zahtjeva.

(5) Ako Zavod prihvati podnositeljeve razloge i izmijenjeni tekst patentnih zahtjeva iz stavka 4. ovoga članka, donosi rješenje o priznanju patenta prema tekstu patentnih zahtjeva koje je predložio podnositelj prijave patenta.

(6) Ako se razlozi koje podnositelj navodi ne mogu prihvatiti, Zavod će u pisanom obliku o tome detaljno izvijestiti podnositelja i donijeti rješenje o priznanju pa- tenta prema konačnom tekstu patentnih zahtjeva kakav je dostavljen na suglasnost.

(7) Zavod donosi rješenje iz stavka 3. i 5. ovoga članka pod uvjetom da su plaćene upravne pristojbe i naknade troškova upravnoga postupka u skladu sa

10

člankom 16. ovoga Zakona za: održavanje patenta, tiskanje objave patenta, izdavanje isprave o patentu i patentnoga spisa.

REGISTAR PATENATA

Članak 49. (1) Podaci iz rješenja o priznanju patenta, s datu-

mom donošenja rješenja, upisuju se u Registar patenata koji vodi Zavod.

(2) Podaci iz rješenja o odbijanju zahtjeva za prizna- nje patenta upisuju se u Registar prijava patenata.

(3) Sadržaj i način vođenja Registra patenata utvr- đuju se Pravilnikom.

ISPRAVA O PATENTU

Članak 50. (1) Nositelju patenta izdaje se isprava o priznatom

patentu, što je prije moguće, od datuma donošenja rješenja o priznanju patenta, a nositelju konsenzualnog patenta izdaje se isprava o priznatom konsenzualnom patentu.

(2) Sadržaj i oblik isprave iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se Pravilnikom.

OBJAVA PODATKA O PRIZNANJU PATENTA

Članak 51. (1) Podatak o priznanju patenta objavljuje se u pr-

vom idućem broju službenog glasila Zavoda, računajući od datuma donošenja rješenja o priznanju. Rješenje o priznanju patenta ima učinak od datuma objave podatka o priznanju.

(2) Sadržaj objave iz stavka 1. ovoga članka detalj- nije se utvrđuje Pravilnikom.

PATENTNI SPIS

Članak 52. (1) Nositelju patenta izdaje se Patentni spis što je

prije moguće, od datuma donošenja rješenja o priznanju patenta, koji se kod konsenzualnoga patenta označava nazivom »Spis konsenzualnoga patenta«.

(2) Sadržaj i oblik Patentnoga spisa i Spisa kon- senzualnog patenta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se Pravilnikom.

IZVADAK IZ REGISTRA

Članak 53. (1) Zavod izdaje na zahtjev svake fizičke ili pravne

osobe izvadak iz Registra prijava patenata i Registra patenata.

(2) Način izdavanja i sadržaj izvatka utvrđuje se Pravilnikom.

UPIS PROMJENA U REGISTRE

Članak 54. (1) Na zahtjev stranke za upis promjena u registru,

Zavod donosi rješenje o upisu u Registar patentnih prijava ili Registar patenata promjena koje nastupe

nakon podnošenja prijave ili nakon upisa rješenja o priznanju patenta, kao što su: licencija, prijenos prava, promjena naziva i/ili sjedišta podnositelja prijave ili nositelja patenta i drugo.

(2) Upisane promjene iz stavka 1. ovoga članka objavljuju se u službenom glasilu Zavoda.

(3) Postupak upisa promjena u Registre Zavoda i njihovo objavljivanje u službenom glasilu utvrđuje se Pravilnikom.

7. Informacijske usluge

Članak 55. (1) Zavod će svim pravnim ili fizičkim osobama

na njihov zahtjev učiniti dostupnima primjerke prijava patenata objavljenih u službenom glasilu Zavoda, kao i priznatih patenata.

(2) Zavod može prije objave prijave patenta u slu- žbenom glasilu zainteresiranoj pravnoj ili fizičkoj osobi učiniti dostupnima sljedeće podatke: broj prijave, datum podnošenja prijave odnosno u slučaju da je zatraženo pravo prvenstva broj, datum i naznaku države ili or- ganizacije kojoj je podnesena prva prijava, podatke o podnositelju prijave te naziv izuma.

(3) Zavod će na zahtjev zainteresirane pravne ili fizičke osobe pružati i druge informacijske usluge kao što je pretraživanje patentnih dokumenata iz određenog područja tehnike ili tehnologije.

(4) Način i opseg pružanja ovih usluga kao i nakna- da troškova uređuju se Pravilnikom.

ISPRAVLJANJE POGREŠAKA U DOKUMENTIMA

Članak 56. Jezične pogreške, pogreške u pisanju kao i druge

slične neispravnosti u dokumentima ispravit će se zaključkom na temelju pisanoga zahtjeva podnositelja prijave, odnosno nositelja patenta, ili po službenoj dužnosti.

8. Ponovna uspostava prava

Članak 57. (1) Ako je podnositelj prijave ili nositelj patenta,

unatoč dužnoj pažnji koju su zahtijevale okolnosti pro- pustio u roku propisanom ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona izvršiti neku radnju u postupku pred Zavodom čega je neposredna poslje- dica gubitak prava iz prijave patenta ili patenta, Zavod će dopustiti ponovnu uspostavu prava, pod uvjetom da podnositelj:

1. podnese prijedlog za ponovnu uspostavu prava i izvrši sve propuštene radnje u propisanom roku,

2. iznese okolnosti zbog kojih je bio spriječen u roku izvršiti propuštenu radnju,

3. uplati upravnu pristojbu i naknadu troškova u skladu sa člankom 16. ovoga Zakona.

(2) Prijedlog za ponovnu uspostavu prava podnosi se u roku od tri mjeseca računajući od dana kad je

11

prestao razlog koji je uzrokovao propuštanje, a ako je podnositelj kasnije saznao za propuštanje, onda od dana kad je to saznao.

(3) Nakon isteka godine dana od datuma propušta- nja roka prijedlog iz stavka 1. ovoga članka ne može se podnijeti.

(4) Zavod prethodno obavještava podnositelja pri- jedloga za ponovnu uspostavu prava o razlozima zbog kojih prijedlog namjerava odbiti, u cijelosti ili djelomično, te ga poziva da se u roku od dva mjeseca od dana primitka poziva izjasni o tim razlozima.

(5) Prijedlog za ponovnu uspostavu prava ne može se podnijeti zbog propuštanja roka za sljedeće radnje:

1. podnošenje prijedloga iz stavka 1. ovoga član- ka,

2. podnošenje zahtjeva za produljenje roka, 3. podnošenje zahtjeva iz članka 23. ovoga Zako-

na, 4. podnošenje jednog od zahtjeva iz članka 36.

ovoga Zakona, 5. podnošenje prigovora iz članka 43. stavka 1.

ovoga Zakona, 6. plaćanje upravne pristojbe i naknade troškova

za održavanje patenta, 7. dostavu prijevoda iz članka 29. stavka 1. točka

3. i članka 104. stavka 2. i 3. ovoga Zakona, 8. za sve radnje u postupcima pred Zavodom u

kojima sudjeluje više stranaka. (6) Svaka osoba koja je u dobroj vjeri iskorištavala

ili obavila stvarne i ozbiljne pripreme za iskorištavanje izuma koji je predmet objavljene prijave, u razdoblju između gubitka prava iz stavka 1. ovoga članka i objave podatka o prihvaćanju prijedloga za ponovnu usposta- vu prava, može bez naknade štete nastaviti s takvim iskorištavanjem, u svrhu vlastitog poslovanja i potreba vezanih uz takvo poslovanje.

(7) Sadržaj prijedloga, uvjeti i postupak po prijedlogu iz stavka 1. ovoga članka, kao i objava podatka o pono- vnoj uspostavi prava utvrđuju se Pravilnikom.

V. UČINCI PATENTA

ISKLJUČIVA PRAVA STEČENA PATENTOM

Članak 58. (1) Nositelj patenta ovlašten je za iskorištavanje

zaštićenog izuma. (2) Bez odobrenja nositelja patenta svakoj drugoj

osobi zabranjeno je: 1. izrađivati, nuditi na prodaju, prodavati, upotreblja-

vati, izvoziti ili uvoziti i skladištiti u te svrhe proizvod koji je izrađen prema izumu,

2. primjenjivati postupak koji je predmet izuma ili nuditi njegovu primjenu,

3. nuditi na prodaju, prodavati, upotrebljavati, izvozi- ti ili uvoziti i skladištiti u te svrhe proizvod koji je direktno dobiven postupkom koji je predmet izuma.

(3) Bez odobrenja nositelja patenta svakoj drugoj osobi zabranjeno je i nuđenje i isporučivanje proizvoda

(tvari, smjese, dijela uređaja) koji čini bitni element izu- ma osobama koje nisu ovlaštene za iskorištavanje toga izuma, ako je ponuđaču ili isporučitelju poznato ili mu je iz okolnosti slučaja moralo biti poznato da je taj proizvod namijenjen za stavljanje u funkciju tuđega izuma.

(4) Odredbe stavka 3. ovoga članka ne primjenjuju se ako je proizvod koji se nudi ili isporučuje uobiča- jen na tržištu, osim kad ponuđač ili isporučitelj potiče druge osobe na poduzimanje radnji iz stavka 2. ovoga članka.

(5) U nedostatku suprotnih dokaza, smatrat će se da je proizvod dobiven zaštićenim postupkom ako je pro- izvod nov ili ako postoji osnovana sumnja da je proizvod dobiven zaštićenim postupkom i da nositelj patenta nije bio u stanju, unatoč razumnom trudu, utvrditi postupak koji je stvarno korišten. Osnovana sumnja da je proizvod dobiven zaštićenim postupkom postoji osobito kad je zaštićeni postupak jedini poznati postupak.

ISKLJUČIVA PRAVA S OBZIROM NA PATENTE IZ PODRUČJA BIOTEHNOLOGIJE

Članak 59. (1) Ako je patentom zaštićen biološki materijal koji

sadrži posebna obilježja koja iz tog izuma proizlaze, isključiva prava iz članka 58. stavka 2. i 3. ovoga Za- kona odnosit će se i na bilo koji biološki materijal koji je izveden iz toga biološkog materijala rasplođivanjem ili umnožavanjem u istovjetnom ili različitom obliku s istovjetnim obilježjima.

(2) Ako je patentom zaštićen postupak koji omo- gućuje proizvodnju biološkog materijala koji sadrži posebna obilježja koja iz izuma proizlaze, isključiva prava iz članka 58. stavka 2. i 3. ovoga Zakona odnosit će se i na biološki materijal dobiven neposredno tim postupkom, kao i na bilo koji biološki materijal koji je izveden iz toga biološkog materijala rasplođivanjem ili umnožavanjem u istovjetnom ili različitom obliku s istovjetnim obilježjima.

(3) Ako je patentom zaštićen proizvod koji sadrži ili se sastoji od genetičke informacije, isključiva prava iz članka 58. stavka 2. i 3. ovoga Zakona odnosit će se i na cjelokupan materijal, osim ljudskog tijela, raznih stu- pnjeva njegovog oblikovanja i razvoja ili jednostavnog otkrića jednog od njegovih elemenata, uključujući od- sječak ili djelomični odsječak gena, u koji je taj proizvod ugrađen i u kojem je genetička informacija sadržana i obavlja svoju funkciju.

PRAVA IZ PRIJAVE PATENTA

Članak 60. (1) Objavom prijave u skladu sa člankom 35. ovoga

Zakona podnositelj prijave patenta stječe privremena prava na temelju kojih može zahtijevati naknadu štete od bilo koje treće strane koja je u vremenskom razdoblju između datuma objave prijave patenta i datuma objave podatka o priznanju patenta iskorištavala izum u suprot- nosti sa člankom 58. i 59. ovoga Zakona, što bi nakon priznanja patenta moglo biti zabranjeno.

(2) Prijava patenta koja je odbijena, odbačena, po-

12

vučena ili se smatra povučenom, ne proizvodi učinke propisane odredbom stavka 1. ovoga članka.

OPSEG ISKLJUČIVIH PRAVA

Članak 61. (1) Opseg isključivih prava nositelja patenta odre-

đen je patentnim zahtjevima koji su konačno prihvaćeni u postupku za priznanje patenta, pri čemu će opis i crteži služiti tumačenju patentnih zahtjeva. Pojmovi upotrijebljeni u patentnim zahtjevima nisu strogo ograničeni na doslovno značenje riječi niti će se opis i crteži uzimati u obzir samo u svrhu razjašnjavanja nejasnoća u patentnim zahtjevima. Patentne zahtjeve ne treba shvatiti niti kao upute da se opseg isključivih prava može protezati na ono što bi na temelju opisa i crteža stručnjak u području tehnike mogao zaključiti da je namjeravani opseg zaštite.

(2) U vremenskom razdoblju od datuma objave prijave patenta do priznanja patenta, opseg zaštite odre- đen je patentnim zahtjevima iz prijave patenta objav- ljene u skladu s ovim Zakonom, ali patentom, onakvim kakav je konačno priznat ili izmijenjen nakon provede- nog postupka poništaja u kojem je djelomično poništen, retroaktivno se određuju prava iz prijave patenta, pod uvjetom da opseg zaštite time nije proširen.

UGOVOR O LICENCIJI I PRIJENOS PRAVA

Članak 62. (1) Ugovorom o licenciji ustupa se pravo na iskori-

štavanje zaštićenoga izuma. (2) Patent može biti predmet prijenosa, potpunoga

i djelomičnoga. (3) Ugovor o licenciji te ugovor o prijenosu patenta

zaključuju se uz uvjete i na način koji su propisani Za- konom o obveznim odnosima.

(4) Za zaključivanje ugovora o licenciji ili ugovora o prijenosu zajedničkog patenta potreban je pristanak svih nositelja prava.

(5) Odredbe ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se i na zaključivanje ugovora o licenciji i ugovora o prijenosu prava iz prijave patenta.

VI. OGRANIČENJE UČINAKA PATENTA

IZUZECI OD ISKLJUČIVIH PRAVA

Članak 63. Isključivo pravo nositelja patenta na iskorištavanje

izuma ne odnosi se na: 1. radnje kojima se izum iskorištava u osobne i

nekomercijalne svrhe, 2. radnje koje se poduzimaju radi istraživanja i

razvoja te pokusa, koje se odnose na predmet zašti- ćenoga izuma, uključujući kada su te radnje potrebne za dobivanje registracije ili odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji je lijek namijenjen ljudima ili živo- tinjama, ili medicinski proizvod.

3. neposrednu i pojedinačnu pripremu lijeka u lje- karni na temelju pojedinačnoga liječničkog recepta i na postupke koji se odnose na tako pripremljeni lijek.

PRAVO RANIJEGA KORISNIKA

Članak 64. (1) Patent ne djeluje prema osobi koja je prije da-

tuma podnošenja ili prije datuma priznatog prvenstva prijave patenta, u dobroj vjeri, u Republici Hrvatskoj i u okviru svojih gospodarskih aktivnosti upotrebljavala ili izrađivala proizvod koji je predmet izuma ili je oba- vila stvarne i ozbiljne pripreme za takvo iskorištavanje izuma.

(2) Osoba iz stavka 1. ovoga članka ima pravo, bez odobrenja nositelja patenta, nastaviti s iskorištavanjem izuma u opsegu u kojem ga je iskorištavala ili pripremila njegovo iskorištavanje do datuma podnošenja prijave patenta za navedeni izum.

(3) Pravo iz stavka 2. ovoga članka može se pre- nijeti ili naslijediti samo s procesom rada i proizvodnim pogonom u kojem je pripremljeno ili započelo iskori- štavanje izuma.

OGRANIČENJE UČINAKA S OBZIROM NA PATENTE IZ PODRUČJA BIOTEHNOLOGIJE

Članak 65. (1) Isključiva prava koja proizlaze iz odredbe članka

59. ovoga Zakona neće se odnositi na biološki mate- rijal dobiven rasplođivanjem i umnažanjem biološkog materijala koji je na tržište Republike Hrvatske pušten od strane nositelja patenta ili uz njegovu suglasnost, pri čemu rasplođivanje i umnažanje nužno proizlazi iz primjene radi koje je biološki materijal stavljen na tržište, pod uvjetom da se dobiveni materijal kasnije ne upotrebljava za daljnje rasplođivanje i umnažanje.

(2) Iznimno od odredbe članka 59. ovoga Zakona, prodajom ili nekim drugim načinom komercijalne upo- rabe materijala za umnažanje biljaka poljoprivredniku od strane nositelja patenta ili uz njegov pristanak, a u poljoprivredne svrhe, poljoprivrednik stječe ovlaštenje upotrijebiti proizvode svoje berbe za rasplođivanje ili za umnažanje na svom poljoprivrednom gospodarstvu.

(3) Iznimno od odredbe članka 59. ovoga Zakona, prodajom ili nekim drugim načinom komercijalne upo- rabe rasplodne stoke ili drugog životinjskoga reproduk- cijskog materijala poljoprivredniku od strane nositelja patenta ili uz njegov pristanak, poljoprivrednik stječe ovlaštenje koristiti zaštićenu stoku u poljoprivredne svrhe čime je ujedno obuhvaćeno i raspolaganje ži- votinjom odnosno drugim životinjskim reproduktivnim materijalom u svrhu obavljanja vlastitih poljoprivrednih aktivnosti, ali ne i prodaja u okviru ili u svrhu komerci- jalne reprodukcijske djelatnosti.

ISCRPLJENJE ISKLJUČIVIH PRAVA NOSITELJA PATENTA

Članak 66. Isključiva prava stečena patentom koja se odnose

na radnje izvršene na području Republike Hrvatske u pogledu proizvoda zaštićenog patentom, smatrat će se iscrpljenima nakon što je proizvod stavljen na do- maće tržište od strane nositelja patenta ili uz njegovu izričitu suglasnost, osim ako postoje zakonski razlozi

13

na temelju kojih nositelj patenta može zabraniti daljnju komercijalizaciju proizvoda.

VOZILA U MEĐUNARODNOM PROMETU

Članak 67. Uporaba proizvoda izrađenih prema zaštićenom

izumu u konstrukciji ili opremi plovila, zrakoplova ili kopnenoga vozila koje pripada nekoj od država članica Pariške unije ili članica WTO-a ne smatra se povredom patenta kada se to prijevozno sred-stvo privremeno ili slučajno nađe na teritoriju Republike Hrvatske, pod uvjetom da ugrađeni proizvod služi isključivo za potrebe toga prijevoznog sredstva.

VII. PRISILNE LICENCIJE

IZDAVANJE PRISILNE LICENCIJE

Članak 68. (1) Nadležni sud u Republici Hrvatskoj može izdati

prisilnu licenciju u slučaju nedovoljnog iskorištavanja patenta bilo kojoj osobi koja podnese zahtjev za pri- silnu licenciju ili Vladi Republike Hrvatske, ako nositelj patenta nije iskorištavao izum zaštićen patentom na području Republike Hrvatske pod razumnim uvjetima ili nije poduzeo učinkovite i ozbiljne pripreme za njegovo iskorištavanje.

(2) Zahtjev za izdavanje prisilne licencije iz stavka 1. ovoga članka može se podnijeti nakon isteka roka od četiri godine od datuma podnošenja prijave patenta ili nakon isteka roka od tri godine od datuma priznanja patenta.

(3) Prisilna licencija ne može se izdati ako nositelj patenta dokaže postojanje zakonskih razloga koji opra- vdavaju neiskorištavanje ili nedovoljno iskorištavanje zaštićenoga izuma.

(4) Na obrazloženi zahtjev, sud može izdati prisilnu licenciju u odnosu na prvi patent nositelju patenta ili nositelju prava na zaštićenu biljnu vrstu, koji ne može iskorištavati svoj patent (drugi patent), odnosno pravo na zaštićenu biljnu vrstu bez povrede prvog patenta, pod uvjetom da izum zaštićen drugim patentom, odnosno, zaštićena biljna vrsta predstavlja značajan tehnološki napredak, koji je od posebnoga gospodarskog značaja u odnosu na izum zaštićen prvim patentom ili zaštićenu biljnu vrstu. Nadležni sud može poduzeti bilo koju mjeru koju smatra korisnim za utvrđivanje takvog stanja.

(5) U slučaju izdavanja prisilne licencije iz stavka 4. ovoga članka nositelju prvog patenta omogućit će se, pod razumnim uvjetima, pravo na uzajamnu prisilnu licenciju za iskorištavanje izuma zaštićenog drugim patentom ili zaštićene biljne vrste.

(6) Sud može izdati prisilnu licenciju ako je isko- rištavanje patentom zaštićenoga izuma nužno zbog izvanrednih stanja na nacionalnoj razini (nacionalna sigurnost zemlje, zaštita javnoga interesa u području zdravstva, prehrane, zaštita i unaprjeđivanje čovjekova okoliša, poseban interes za pojedinu granu gospodar- stva), ili kada je nužno ispravljanje postupaka za koje je sudskim ili administrativnim postupkom utvrđeno da

su protivni tržišnom natjecanju. (7) U slučaju poluvodičke tehnologije, prisilna se

licencija može izdati samo u slučajevima iz stavka 6. ovoga članka.

(8) Prisilna licencija može se izdati samo ako je podnositelj zahtjeva bezuspješno, u razumnom vremen- skom razdoblju, pokušao dobiti odobrenje od nositelja patenta za iskorištavanje zaštićenog izuma pod razu- mnim tržišnim uvjetima i rokovima. Sud može odstupiti od navedenih uvjeta u slučajevima iz stavka 6. ovoga članka. Nositelj prava mora u najkraćem mogućem roku biti obaviješten o izdavanju prisilne licencije.

UVJETI POD KOJIMA SE IZDAJE PRISILNA LICENCIJA

Članak 69. (1) Prisilna licencija ne može biti isključiva, a njezin

opseg i njezino trajanje vezani su isključivo uz razloge zbog kojih je izdana.

(2) Prisilna licencija može se prenositi samo zajedno s proizvodnim pogonom, odnosno njegovim dijelom u kojem se iskorištava izum za koji je izdana.

(3) Prisilna licencija odobrava se prvenstveno za opskrbu domaćega tržišta, osim ako je nužno ispravlja- nje postupaka za koje je sudskim ili administrativnim po- stupkom utvrđeno da su protivni tržišnom natjecanju.

(4) Nadležno tijelo će na obrazloženi zahtjev za- interesirane osobe ukinuti prisilnu licenciju ako i kada okolnosti koje su dovele do njezina odobrenja prestanu postojati, a ne postoji mogućnost da bi ponovno mogle nastupiti, ali uz uvjet zaštite legitimnih prava stjecatelja prisilne licencije.

(5) Nositelj patenta ima pravo na naknadu uzimajući u obzir ekonomsku vrijednost licencije i potrebu za isprav- ljanjem postupaka protivnih tržišnom natjecanju.

(6) Prisilna licencija iz članka 68. stavka 4. ovoga Zakona neprenosiva je, osim u slučaju istodobnog pri- jenosa drugog patenta ili zaštićene biljne vrste.

VIII. TRAJANJE, ODRŽAVANJE I PRESTANAK PATENATA

ROK TRAJANJA PATENTA

Članak 70. (1) Patent traje dvadeset godina računajući od

datuma podnošenja prijave patenta. (2) Konsenzualni patent traje deset godina računa-

jući od datuma podnošenja prijave patenta.

SVJEDODŽBA O DODATNOJ ZAŠTITI

Članak 71. (1) Rok trajanja patenta može se produljiti Svjedodž-

bom o dodatnoj zaštiti (u daljnjem tekstu: Svjedodžba) u slučaju da je temeljni patent priznat za lijek namijenjen ljudima ili životinjama ili sredstvo za zaštitu bilja, za čije stavljanje u promet je potrebno prethodno odobrenje nadležnoga državnog tijela, za vremenski period koji je protekao od datuma podnošenja prijave patenta do dana izdavanja prvog odobrenja za stavljanje u promet

14

lijeka namijenjenog ljudima ili životinjama, odnosno sredstva za zaštitu bilja, umanjen za pet godina, ali ne dulje od pet godina od datuma stupanja Svjedodžbe na snagu, o čemu Zavod donosi rješenje.

(2) Svjedodžba će biti izdana na zahtjev nositelja temeljnog patenta ako su na dan podnošenja zahtjeva za izdavanje Svjedodžbe ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. da je lijek namijenjen ljudima ili životinjama ili sredstvo za zaštitu bilja zaštićeno temeljnim patentom koji je na snazi,

2. da je u Republici Hrvatskoj izdano odobrenje za stavljanje u promet lijeka namijenjenog ljudima ili životi- njama ili sredstva za zaštitu bilja, i da je isto na snazi,

3. da temeljni patent za lijek namijenjen ljudima ili životinjama ili sredstvo za zaštitu bilja nije već bio predmet Svjedodžbe,

4. da je prijava za temeljni patent podnesena u Republici Hrvatskoj nakon 1. siječnja 1993. i

5. da je prvo odobrenje za stavljanje u promet lije- ka namijenjenog ljudima ili životinjama ili sredstva za zaštitu bilja izdano nakon 1. siječnja 2005.

(3) Svjedodžba stupa na snagu odmah nakon za- konskog isteka roka trajanja temeljnog patenta.

(4) Prema ovom Zakonu temeljni patent znači patent koji štiti aktivni sastojak ili kombinaciju aktivnih sastojaka lijeka namijenjenog ljudima ili životinjama ili sredstva za zaštitu bilja te postupak za njihovo dobiva- nje ili primjenu.

(5) Pojam prvo odobrenje za stavljanje u promet ko- rišten u ovom članku znači prvo odobrenje za stavljanje u promet lijeka namijenjenog ljudima ili životinjama ili sredstva za zaštitu bilja dobivenog u Republici Hrvat- skoj ili EU.

(6) Za izdavanje Svjedodžbe, kao i za godišnje održavanje njenog trajanja plaća se propisana upravna pristojba i naknada troškova.

(7) Zahtjev za izdavanje Svjedodžbe treba se pod- nijeti Zavodu u roku od 6 mjeseci od datuma izdavanja odobrenja za stavljanje u promet lijeka namijenjenog ljudima ili životinjama ili sredstva za zaštitu bilja, a ako je odobrenje izdano prije priznanja temeljnog patenta, u roku od šest mjeseci od datuma objave podatka o priznanju patenta iz članka 51. ovoga Zakona.

(8) Podaci vezani uz postupak po zahtjevu za izda- vanje Svjedodžbe, te o njenom trajanju upisat će se u odgovarajući Registar Zavoda.

(9) Uvjeti i postupak izdavanja kao i sadržaj Svje- dodžbe iz stavka 1. ovoga članka detaljnije se utvrđuju Pravilnikom.

(10) Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na konsenzualni patent.

PREDMET I UČINCI ZAŠTITE

Članak 72. (1) Unutar zaštite priznate temeljnim patentom, za-

štita dobivena Svjedodžbom odnosit će se samo na lijek i medicinski proizvod namijenjen ljudima ili životinjama, odnosno sredstvo za zaštitu bilja za koje je odobreno stavljanje u promet, kao i za bilo koju primjenu proizvoda kao lijeka i medicinskog proizvoda namijenjenog ljudima

ili životinjama, odnosno sredstva za zaštitu bilja koja je bila odobrena prije prestanka važenja Svjedodžbe.

(2) Svjedodžbom se nositelju temeljnog patenta ili njegovom pravnom sljedniku daju ista prava kao i temeljnim patentom i podložna je istim ograničenjima i istim obvezama.

OBJAVA

Članak 73. (1) Zavod u službenom glasilu objavljuje podatke

o podnesenom zahtjevu za izdavanje svjedodžbe, donošenju rješenja o izdavanju svjedodžbe, odnosno, odbijanju zahtjeva za izdavanje svjedodžbe i prestanku važenja svjedodžbe.

(2) Podaci koji se objavljuju pobliže će se utvrditi Pravilnikom.

GODIŠNJE PRISTOJBE I NAKNADE TROŠKOVA POSTUPKA ZA ODRŽAVANJE

Članak 74. (1) Za održavanje prava iz prijave i priznatog pa-

tenta plaća se propisana godišnja pristojba i naknada troškova upravnoga postupka, na način utvrđen Pra- vilnikom.

(2) Godišnja pristojba i naknada troškova iz stavka 1. ovoga članka plaćaju se za treću i svaku sljedeću godinu, računajući od datuma podnošenja prijave.

(3) Ako nositelj patenta ne plati upravnu pristojbu i naknadu troškova upravnoga postupka u skladu s prethodnim stavkom, može ih platiti u dodatnom roku od šest mjeseci pod uvjetom plaćanja i dodatne upra- vne pristojbe i dodatne naknade troškova upravnoga postupka.

(4) Zavod će obavijestiti nositelja patenta, odnosno podnositelja prijave o propuštanju plaćanja godišnje pristojbe i naknade troškova postupka za održavanje patenta i na posljedice neplaćanja istih, te na mogućnost plaćanja iz stavka 3. ovoga članka.

PRIJEVREMENI PRESTANAK PATENTA ZBOG NEPLAĆANJA GODIŠNJIH PRISTOJBI I NAKNADA

TROŠKOVA POSTUPKA ZA ODRŽAVANJE

Članak 75. Ako nositelj patenta ne plati propisanu upravnu

pristojbu i naknadu troška upravnoga postupka za održavanje patenta, patent prestaje sljedećega dana od dana isteka roka za plaćanje iz članka 74. ovoga Zakona.

PRIJEVREMENI PRESTANAK PATENTA ODRICANJEM OD PATENTA

Članak 76. (1) Ako se nositelj odrekne patenta, patent prestaje

sljedećega dana od dana dostave Zavodu ovjerene pisane izjave o odricanju.

(2) Ako je u registru patenata upisano određeno pravo u korist trećih osoba, nositelj patenta ne može

15

se odreći patenta bez prethodne ovjerene pisane su- glasnosti tih osoba.

PRIJEVREMENI PRESTANAK SVJEDODŽBE

Članak 77. (1) Svjedodžba iz članka 71. ovoga Zakona

prestaje: 1. ako se nositelj odrekne svjedodžbe, svjedodžba

prestaje sljedećega dana od dana dostave Zavodu ovjerene pisane izjave o odricanju,

2. ako godišnja naknada troškova za njeno održa- vanje nije plaćena u roku propisanom ovim Zakonom,

3. ako proizvod za koji je svjedodžba odobrena više ne može biti u prometu na području Republike Hrvatske, što je posljedica opoziva odobrenja za njegovo stavlja- nje u promet u skladu s nacionalnim propisom.

(2) Zavod donosi odluku o prestanku svjedodžbe po službenoj dužnosti, ili na zahtjev zainteresirane osobe.

NASLJEĐIVANJE SVOJSTVA NOSITELJA PATENTA

Članak 78. (1) Patent prestaje danom smrti nositelja patenta,

odnosno danom gubitka svojstva pravne osobe, osim ako je prešao na nasljednike, odnosno pravne sljedni- ke.

(2) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na podnositelja prijave patenta.

IX. PROGLAŠAVANJE NIŠTAVIM PATENTA

RAZLOZI ZA PROGLAŠAVANJE PATENTA NIŠTAVIM

Članak 79. Patent se može proglasiti ništavim u svako doba, na

prijedlog fizičke ili pravne osobe ili državnoga odvjetnika ako je priznat:

1. za predmet zaštite koji se u smislu članka 5. stav- ka 6., te članka 6. i 7. ovoga Zakona ne može zaštititi patentom,

2. za izum koji, na datum podnošenja prijave patenta odnosno na datum priznatog prvenstva, nije bio nov ili nije imao inventivnu razinu,

3. za izum koji nije industrijski primjenljiv, 4. za izum koji nije otkriven na dovoljno jasan i de-

taljan način tako da ga stručna osoba iz odgovarajućeg područja može izvesti,

5. za predmet zaštite koji izlazi izvan sadržaja prijave patenta kakva je prijavljena, ili ako je patent priznat na temelju izdvojene prijave, ili na temelju nove prijave podnesene u skladu s odredbom članka 89. ovoga Zakona, izvan sadržaja prvobitne prijave, kakva je podnesena,

6. na ime osobe koja nije imala pravo na patentnu zaštitu izuma.

PRIJEDLOG ZA PROGLAŠAVANJE PATENTA NIŠTAVIM

Članak 80. (1) Postupak za proglašavanje patenta ništavim

pokreće se podnošenjem prijedloga Zavodu. (2) Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka mora sa-

državati podatke o podnositelju prijedloga, nositelju patenta, broj rješenja i registarski broj patenta, razloge zbog kojih se predlaže proglašavanje patenta ništavim, s potrebnim dokazima.

POSTUPAK POVODOM PRIJEDLOGA ZA PROGLAŠAVANJE PATENTA NIŠTAVIM

Članak 81. (1) Ako prijedlog za proglašavanje patenta ništavim

nije sastavljen u skladu s odredbom članka 80. stavka 2. ovoga Zakona ili ako nije plaćena upravna pristojba i naknada troška upravnoga postupka u skladu sa člankom 16. ovoga Zakona, Zavod poziva podnositelja da u roku od 30 dana od dana primitka poziva otkloni nedostatke.

(2) Ako podnositelj ne uredi prijedlog u roku koji je određen u stavku 1. ovoga članka, Zavod zaključkom odbacuje prijedlog.

(3) Uredan prijedlog Zavod dostavlja nositelju pa- tenta i poziva ga da u roku koji ne može biti kraći od 30 niti dulji od 60 dana od dana njegova primitka dostavi svoj odgovor.

(4) U postupku za proglašavanje patenta ništavim Zavod poziva stranke onoliko puta koliko je potrebno da u roku iz stavka 3. ovoga članka dostave svoje pri- mjedbe na podneske druge stranke.

(5) Zavod održava usmenu raspravu ako ocijeni da je održavanje usmene rasprave nužno za utvrđivanje činjenica bitnih za donošenje odluke.

(6) Zavod može, na obrazloženi zahtjev, produljiti rokove iz stavka 1. i 3. ovoga članka za vrijeme koje smatra opravdanim.

(7) U slučajevima kada je riječ o nositelju konsen- zualnoga patenta i kad su dokazi iz članka 80. stavka 2. ovoga Zakona dovoljni za opravdanu sumnju da konsenzualni patent ne zadovoljava uvjete iz članka 41. ovoga Zakona, odgovor prema stavku 3. ovoga članka mora sadržavati i postavljen zahtjev za provedbu postupka potpunoga ispitivanja.

NASTAVAK POSTUPKA ZA PROGLAŠAVANJE PATENTA NIŠTAVIM OD STRANE ZAVODA

Članak 82. (1) Ako podnositelj prijedloga za proglašavanje pa-

tenta ništavim u tijeku postupka odustane od prijedloga, Zavod može na vlastitu inicijativu nastaviti postupak.

(2) Ova se odredba na odgovarajući način primje- njuje i kada se nositelj odrekao patenta ili je patent prestao vrijediti.

16

RJEŠENJE O PRIJEDLOGU ZA PROGLAŠAVANJE PATENTA NIŠTAVIM

Članak 83. (1) Na temelju rezultata provedenoga postupka

Zavod donosi rješenje o proglašavanju patenta ništa- vim, u potpunosti ili djelomično, ili rješenje kojim se prijedlog odbija.

(2) Prijava patenta i patent priznat na temelju te prijave od početka neće imati učinke navedene u član- kom 58. do 60. ovoga Zakona u mjeri u kojoj je patent proglašen ništavim ili nevažećim.

Proglašavanje ništavom Svjedodžbe o dodatnoj zaštiti

Članak 84. (1) Svjedodžba će biti ništava: 1. ako je izdana protivno uvjetima propisanim ovim

Zakonom, 2. ako je temeljni patent prestao prema članku 76.

i 77. ovoga Zakona, 3. ako je temeljni patent poništen u potpunosti ili

djelomično, čime proizvod za koji je Svjedodžba izdana više nije obuhvaćen patentnim zahtjevima temeljnog patenta ili ako nakon prestanka temeljnog patenta po- stoje razlozi koji bi takav poništaj opravdali.

(2) Na postupak za proglašavanje Svjedodžbe ni- štavom primjenjuju se na odgovarajući način odredbe ovoga Zakona koje se odnose na postupak povodom prijedloga za proglašavanje patenta ništavim.

X. UKIDANJE RJEŠENJA O PRIZNANJU PATENTA

RAZLOZI ZA UKIDANJE RJEŠENJA O PRIZNANJU PATENTA

Članak 85. Rješenje o priznanju patenta može se ukinuti prije

isteka roka trajanja patenta ako se utvrdi: 1. da živi biološki materijal koji je pohranjen u ovla-

štenoj ustanovi u skladu s odredbom članka 20. stavka 6. ovoga Zakona više ne postoji ili da taj materijal iz drugih razloga više nije pristupačan javnosti,

2. da je njegova pristupačnost javnosti preko ovla- štene ustanove u kojoj je pohranjen bila prekinuta u roku duljem od propisanoga.

PRIJEDLOG I POSTUPAK ZA UKIDANJE RJEŠENJA O PRIZNANJU PATENTA

Članak 86. (1) Postupak za ukidanje rješenja o priznanju paten-

ta pokreće se podnošenjem prijedloga Zavodu. (2) Odredbe ovoga Zakona o sadržaju prijedloga i o

postupku za proglašavanje patenta ništavim na odgova- rajući način primjenjuju se i na sadržaj prijedloga te na postupak za ukidanje rješenja o priznanju patenta.

RJEŠENJE O PRIJEDLOGU ZA UKIDANJE RJEŠENJA O PRIZNANJU PATENTA

Članak 87. (1) Na temelju rezultata provedenoga postupka

Zavod donosi rješenje o ukidanju rješenja o priznanju patenta ili rješenje kojim se prijedlog odbija kao neu- temeljen.

(2) Rješenje o ukidanju rješenja o priznanju patenta ima pravni učinak od datuma na koji je Zavod utvrdio da živi biološki materijal više ne postoji ili više nije pristu- pačan javnosti iz drugih razloga ili da je nastupio prekid pristupačnosti živoga biološkog materijala javnosti u roku duljem od propisanoga.

XI. OSTVARIVANJE PRAVA

1. Građanskopravna zaštita

TUŽBA ZA UTVRĐIVANJE PRAVA NA ZAŠTITU PATENTOM

Članak 88. (1) Izumitelj odnosno njegov pravni sljednik ima

pravo tužbom kod nadležnoga suda zahtijevati utvrđi- vanje prava na zaštitu izuma patentom ako je prijavu patenta podnijela osoba kojoj ne pripada to pravo ili, u slučaju zajednički stvorenoga izuma, osoba koja nije jedini ovlaštenik toga prava.

(2) Tužba iz stavka 1. ovoga članka može se podni- jeti do donošenja rješenja o priznanju patenta.

(3) Tužba se mora hitno uzeti u postupak.

PRAVO NA NASTAVAK POSTUPKA ZA PRIZNANJE PATENTA NA TEMELJU PRAVOMOĆNE SUDSKE PRESUDE

Članak 89. Izumitelj odnosno njegov pravni sljednik čije je

pravo na zaštitu izuma patentom utvrđeno pravomo- ćnom sudskom presudom ima pravo nastaviti pokrenuti postupak za priznanje patenta u roku od tri mjeseca od dana pravomoćnosti sudske presude ili podnijeti novu prijavu patenta za isti izum, zahtijevajući priznavanje datuma podnošenja i prava prvenstva, ako ga ima, od prijave podnesene od strane podnositelja prijave kojem to pravo ne pripada.

TUŽBA ZBOG POVREDE MORALNOGA PRAVA IZUMITELJA

Članak 90. (1) Izumitelj ima pravo tužbom od nadležnog suda

zahtijevati da naloži upis njegova imena u prijavu patenta i u sve isprave koje se izdaju za patent te u odgovarajuće registre Zavoda, ako je u prijavi u svojstvu izumitelja navedena osoba koja nije izumitelj.

(2) Pravo na tužbu iz stavka 1. ovoga članka pripada i onom izumitelju zajedničkoga izuma koji nije naveden u prijavi patenta.

(3) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka može se istaknuti i zahtjev da se pravomoćna presuda javno objavi na trošak tuženika.

17

(4) Rok za podnošenje tužbe iz stavka 1. i 2. ovoga članka nije ograničen. Smrću izumitelja pravo na po- dnošenje tužbe stječu njegovi nasljednici.

TUŽBA ZBOG POVREDE PATENTA

Članak 91. (1) Nositelj patenta ili stjecatelj isključive licencije

ima pravo podnijeti tužbu kod nadležnoga suda protiv osobe koja neovlaštenim poduzimanjem bilo koje radnje iz članka 58. stavka 2. i 3. i članka 59. ovoga Zakona povrijedi patent.

(2) Pravo na tužbu iz stavka 1. ovoga članka, nakon objave prijave patenta, pripada podnositelju objavljene prijave ili stjecatelju isključive licencije.

(3) Nositelj konsenzualnoga patenta mora prije podnošenja tužbe iz stavka 1. ovoga članka raspolagati dokazom da je podnio zahtjev za priznanje patenta provedbom postupka potpunog ispitivanja prijave pa- tenta.

TUŽBENI ZAHTJEVI

Članak 92. (1) Tužbom zbog povrede patenta može se

zahtijevati: 1. proglašavanje postojanja povrede, 2. zabrana u tužbi navedenih radnji kojima se po-

vređuje patent, 3. naknada štete nastale zbog povrede počinjene

namjerno ili nepažnjom, 4. oduzimanje i uništenje proizvoda koji su nastali

ili pribavljeni povredom patenta i predmeta (pribora i alata) pretežno upotrijebljenih za proizvodnju proizvoda kojima se povređuje patent,

5. nalaganje povreditelju prava da obavijesti tužitelja o identitetu trećih osoba uključenih u proizvodnju i distri- buciju robe ili usluga kojima se vrši povreda prava, te o njihovim distribucijskim kanalima, ako to nije u neskladu s težinom povrede,

6. polaganje poslovnih knjiga na uvid, 7. objavljivanje presude o trošku tuženika. (2) Podnositelj prijave patenta ima pravo na na-

knadu štete koja mu je počinjena od datuma objave prijave patenta na način predviđen u članku 35. ovoga Zakona.

(3) Na pitanja u svezi s naknadom štete počinjene povredom patenta koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o obve- znim odnosima.

TERET DOKAZA

Članak 93. (1 ) Ako je predmet povrede patentom zaštićeni po-

stupak za proizvodnju nove tvari, smatrat će se, dok se protivno ne dokaže, da je svaka jednaka tvar ili tvar je- dnakog sastava proizvedena zaštićenim postupkom.

(2) Teret dokazivanja pada na tuženog koji takvu supstanciju ili kompoziciju proizvodi.

ODREĐIVANJE PRIVREMENE MJERE

Članak 94. (1) Tužbom iz članka 92. ovoga Zakona može se

zahtijevati da sud do pravomoćnosti presude odredi privremenu mjeru:

1. nalaganja povreditelju prava da prestane odno- sno odustane od izvršenja radnji kojima se povređuje patent,

2. oduzimanja odnosno isključivanja iz prometa proizvoda koji su nastali ili pribavljeni povredom patenta i predmeta (pribora i alata) pretežno upotrijebljenih u stvaranju proizvoda kojima se povređuje patent,

3. nalaganja povreditelju prava da tužitelja obavijesti o identitetu trećih osoba uključenih u proizvodnju i distri- buciju robe ili usluga kojima se vrši povreda prava, te o njihovim distribucijskim kanalima, ako to nije u neskladu s težinom povrede.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, prijedlog za određivanje privremene mjere može se podnijeti i prije podnošenja tužbe, pod uvjetom da se tužba podnese u roku od 15 dana od dana podnošenja prijedloga.

(3) Ako postoji opasnost od nastanka nenadokna- dive štete ili ako je očigledno da postoji opasnost od uništenja dokaza, sud može odrediti privremenu mjeru bez prethodnog saslušanja druge strane.

(4) Ako su privremene mjere donesene bez saslu- šanja druge strane, stranka na koju se mjere odnose o tome mora biti obaviještena bez odlaganja, a najkasnije u roku od 7 dana nakon provedbe mjera.

(5) Sud može zatražiti od podnositelja prijedloga da podnese raspoložive dokaze kako bi se u dostatnoj mjeri uvjerio da je podnositelj prijedloga nositelj prava i da se njegovo pravo povređuje ili da postoji neposredna opasnost od povrede njegovih prava, te mu naložiti da položi jamčevinu ili odgovarajuće jamstvo dostatno za zaštitu tuženika i sprječavanje zloporabe.

(6) Na pitanja u svezi s određivanjem privremenih mjera koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odgovarajuće odredbe Ovršnoga zakona.

ZASTARA ROKA ZA PODNOŠENJE TUŽBE ZBOG POVREDE PATENTA

Članak 95. Tužba zbog povrede patenta može se podnijeti u

roku od tri godine od dana saznanja za povredu i uči- nitelja, ali ne poslije isteka roka od pet godina od dana učinjene povrede.

HITNOST POSTUPKA POVODOM TUŽBE ZBOG POVREDE PATENTA

Članak 96. Tužba zbog povrede patenta se mora hitno uzeti

u postupak.

18

2. Prekršajne odredbe

Članak 97. (1) Novčanom kaznom od 20.000,00 do 100.000,00

kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako protivno odredbama ovoga Zakona:

1. izrađuje, nudi na prodaju, prodaje, izvozi ili uvozi i skladišti u te svrhe proizvod koji je izrađen prema zaštićenom izumu (članak 58. stavak 2. točka 1. i članak 59.),

2. primjenjuje ili nudi na primjenu postupak koji je predmet zaštićenoga izuma (članak 58. stavak 2. točka 2. i članak 59.),

3. nudi na prodaju, prodaje, uporablja, izvoz ili uvozi i skladišti u te svrhe proizvod koji je izravno dobiven postupkom koji je predmet zaštićenoga izuma (članak 58. stavak 2. točka 3. i članak 59.),

4. nudi ili isporučuje proizvod koji čini bitan element zaštićenoga izuma (članak 52. stavak 3. i članak 59.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom od 2.000,00 do 8.000,00 kuna.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna

(4) Proizvodi koji su bili namijenjeni ili upotrijebljeni za počinjenje prekršaja iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka oduzet će se i uništiti, o čemu konačnu odluku donosi sudbeno tijelo.

Članak 98. (1) Za prekršaje iz članka 97. ovoga Zakona, može

se rješenjem izreći, uz novčanu kaznu, i zaštitna mje- ra oduzimanja proizvoda koji su nastali ili pribavljeni izvršenjem prekršaja i predmeta (alata i pribora) pre- težno upotrijebljenih u stvaranju proizvoda kojima se povređuje patent, bez obzira na to jesu li u vlasništvu počinitelja.

(2) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka može se odrediti uništenje oduzetih proizvoda i predmeta.

XII. EUROPSKA PRIJAVA PATENTA I EUROPSKI PATENT

PROŠIRENJE UČINAKA EUROPSKIH PATENATA

Članak 99. (1) Europska prijava patenta i europski patent koji

se širi na Republiku Hrvatsku, u skladu s odredbama ovog Poglavlja, imaju isti učinak i podložni su istim uvjetima kao i nacionalna prijava patenta i nacionalni patent prema ovom Zakonu.

(2) Prema ovom Zakonu: 1. europska prijava patenta znači prijavu europskog

patenta podnesenu prema Europskoj patentnoj konven- ciji (u daljnjem tekstu: EPC), kao i međunarodnu prijavu podnesenu prema Ugovoru o suradnji na području patenata (u daljnjem tekstu: PCT) za koju Europski patentni ured (u daljnjem tekstu: EPO) obavlja poslove

kao naznačeni ili izabrani ured i u kojoj je Republika Hrvatska naznačena,

2. prošireni europski patent znači europski patent priznat od EPO-a na temelju europske prijave patenta za koju je zahtijevano proširenje na Republiku Hrvat- sku,

3. nacionalna prijava patenta znači prijavu patenta podnesenu Zavodu prema ovom Zakonu,

4. nacionalni patent znači patent priznat na temelju nacionalne prijave patenta.

ZAHTJEV ZA PROŠIRENJE

Članak 100. (1) Europska prijava patenta i europski patent,

priznat na temelju te prijave, proširuju se na Republiku Hrvatsku na zahtjev podnositelja prijave. Smatra se da je zahtjev za proširenje podnesen za svaku europsku prijavu patenta koja je podnesena na datum stupanja na snagu Sporazuma o suradnji između Vlade Republike Hrvatske i Europske patentne organizacije ili nakon tog datuma.

(2) Zavod će, što je prije moguće, objaviti u službe- nom glasilu svaki zahtjev za proširenje nakon što je obaviješten od EPO-a da je plaćena propisana pristojba za proširenje, ali ne prije isteka roka od osamnaest mjeseci od datuma podnošenja ili, kad je zahtijevano prvenstvo, od najranijeg datuma prvenstva.

(3) Zahtjev za proširenje može se povući u svako doba. Zahtjev se smatra povučenim ako propisana pristojba za proširenje nije plaćena u roku, ili ako je europska prijava patenta konačno odbijena, ili povu- čena, ili se smatra povučenom. Zavod će promjene objaviti u službenom glasilu što je prije moguće, ako je zahtjev za proširenje već objavljen u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.

(4) Način i sadržaj objave u skladu sa stavkom 1. i 2. ovoga članka utvrđuju se posebnim propisom done- senim na temelju ovoga Zakona.

PRISTOJBA ZA PROŠIRENJE

Članak 101. (1) Pristojba za proširenje prema članku 100. stavku

2. ovoga Zakona plaća se EPO-u u rokovima koji su u EPC-u predviđeni za plaćanje pristojbe za naznaku.

(2) Pristojba za proširenje može se uredno platiti i u dodatnom roku navedenom u EPC-u za plaćanje pristojbi za naznaku, pod uvjetom da se u tom roku plati u iznosu uvećanom za 50%.

(3) Na plaćanje pristojbi za proširenje primjenjuju se na odgovarajući način pravila EPC-a koja se odnose na pristojbe. Za uredno plaćene pristojbe za proširenje ne postoji mogućnost povrata.

UČINCI EUROPSKIH PRIJAVA PATENATA

Članak 102. (1) Europska prijava patenta, kojoj je utvrđen datum

podnošenja ekvivalentna je urednoj nacionalnoj prijavi

19

patenta s pravom prvenstva zahtijevanim za europsku prijavu patenta, kad je priznato, bez obzira na njezin ishod.

(2) Objavljena europska prijava patenta privreme- no daje istu zaštitu kakvu daje i objavljena nacionalna prijava patenta prema članku 60. ovoga Zakona, od datuma na koji je podnositelj prijave dostavio prijevod patentnih zahtjeva objavljene europske prijave patenta na hrvatski jezik osobi koja se koristi tim izumom u Republici Hrvatskoj.

(3) Smatra se da europska prijava patenta od po- četka nije imala učinke navedene u stavku 2. ovoga članka ako je zahtjev za proširenje povučen ili se smatra povučenim.

UČINCI EUROPSKIH PATENATA

Članak 103. (1) Prošireni europski patent, u skladu s odredbama

stavka od 2. do 6. ovoga članka, daje od datuma objave podatka o njegovu priznavanju od strane EPO-a, ista prava koja bi bila dana i nacionalnim patentom priznatim prema ovom Zakonu.

(2) U roku od tri mjeseca od datuma objave podatka o priznavanju europskog patenta, nositelj patenta mora dostaviti Zavodu prijevod patentnog spisa na hrvatski jezik i platiti propisanu upravnu pristojbu i naknadu tro- škova za objavu u službenom glasilu Zavoda, u skladu sa člankom 16. ovoga Zakona.

(3) Ako kao rezultat prigovora podnesenog EPO-u europski patent ostane na snazi s izmijenjenim paten- tnim zahtjevima, nositelj patenta mora Zavodu dostaviti prijevod izmijenjenih patentnih zahtjeva na hrvatski jezik i platiti propisanu upravnu pristojbu i naknadu troškova za objavu u službenom glasilu Zavoda, u roku od 3 mjeseca od datuma na koji je objavljen podatak o odluci da europski patent ostane na snazi s izmijenjenim patentnim zahtjevima.

(4) Ako tekst patentnih zahtjeva sadržava pozivne oznake upotrijebljene u crtežima, ti se crteži moraju priložiti uz prijevod naveden u stavku 2. i 3. ovoga članka.

(5) Zavod u službenom glasilu objavljuje, što je prije moguće, podatak o svakom prijevodu koji je uredno podnesen prema stavku 2. ili 3. ovoga članka. Sadržaj objave propisat će se Pravilnikom.

(6) Ako prijevod naveden u stavku 2. ili 3. ovoga članka nije podnesen u propisanom roku ili ako propisa- na upravna pristojba i naknada troškova nije plaćena u određenom roku, smatra se da prošireni europski patent otpočetka ne vrijedi. Članak 122. EPC-a primjenjuje se na odgovarajući način.

(7) Smatra se da prošireni europski patent i prijava na kojoj se temelji otpočetka nisu imali učinke nave- dene u stavku 1. ovoga članka i članku 102. stavku 2. ovoga Zakona, u opsegu u kojem je taj patent ukinut u postupku po prigovoru pred EPO-om.

(8) Zavod donosi rješenje o upisu proširenog europskog patenta u Registar patenata iz članka 49. ovoga Zakona.

VJERODOSTOJAN TEKST EUROPSKIH PRIJAVA PATENATA ILI EUROPSKIH PATENATA

Članak 104. (1) Tekst europske prijave patenta ili europskog

patenta koji je sastavljen na jeziku postupka koji se vodi pred EPO-om vjerodostojan je tekst u bilo kojem postupku u Republici Hrvatskoj.

(2) Ako prijevod na hrvatski jezik daje zaštitu užu od zaštite koju daje proširena europska prijava patenta ili prošireni europski patent, prijevod propisan člankom 102. i 103. ovoga Zakona smatrat će se vjerodostojnim, osim u postupcima za poništaj patenta.

(3) Podnositelj prijave ili nositelj proširenog europ- skog patenta može u svako doba podnijeti ispravljeni prijevod. Ispravljeni prijevod patentnih zahtjeva objavlje- ne europske prijave patenta nema nikakav pravni učinak sve dok nije dostavljen osobi koja se u Republici Hrvat- skoj koristi izumom. Ispravljeni prijevod patentnog spisa proširenoga europskog patenta nema nikakve pravne učinke sve dok Zavod ne objavi podatak da je prijevod ispravljen, što je prije moguće, nakon uplate upravne pristojbe i naknade troškova propisane za objavu.

(4) Svaka osoba koja se u dobroj vjeri, koristi izu- mom ili koja je obavila učinkovite i ozbiljne pripreme za korištenje izumom, a čije korištenje ne bi činilo povredu prijave ili patenta u izvornom prijevodu može, nakon što ispravljeni prijevod počne proizvoditi učinak, nastaviti takvo korištenje u okviru svojeg poslovanja ili za potrebe svojeg poslovanja, bez plaćanja naknade.

PRAVA RANIJEG DATUMA

Članak 105. (1) Europska prijava patenta za koju je plaćena

pristojba za proširenje i prošireni europski patent imaju, s obzirom na nacionalnu prijavu patenta i nacionalni patent, isti učinak na stanje tehnike kao i nacionalna prijava patenta i nacionalni patent.

(2) Nacionalna prijava patenta i nacionalni patent imaju, s obzirom na prošireni europski patent, isti učinak na stanje tehnike koji imaju i s obzirom na nacionalni patent.

ISTODOBNA ZAŠTITA

Članak 106. Ako prošireni europski patent i nacionalni patent

imaju isti datum podnošenja, ili ako je zatraženo pravo prvenstva, isti je datum prvenstva priznat istoj osobi ili njezinu pravnom sljedniku, nacionalni patent nema učinak u opsegu u kojem pokriva isti izum kao i prošireni europski patent, od datuma na koji je rok za podnošenje prigovora istekao a da prigovor nije podnesen, ili od datuma na koji je u postupku po prigovoru donesena konačna odluka da europski patent ostaje na snazi.

PRISTOJBE ZA ODRŽAVANJE PROŠIRENIH EUROPSKIH PATENATA

Članak 107. (1) Pristojbe za održavanje proširenih europskih

20

patenata plaćaju se Zavodu za godine koje slijede na- kon godine u kojoj je objavljen podatak o priznavanju europskog patenta.

(2) Članak 141. stavak 2. EPC-a primjenjuje se na odgovarajući način.

PRIMJENA EPC-A

Članak 108. Odredbe EPC-a i njegovih provedbenih propisa ne

primjenjuju se, osim ako je drukčije određeno odredba- ma ovoga Zakona.

XIII. MEĐUNARODNA PRIJAVA PREMA UGOVORU O SURADNJI NA PODRUČJU PATENATA

MEĐUNARODNA PRIJAVA

Članak 109. (1) Međunarodna prijava je prijava koja se podnosi

u skladu s PCT-em. Svako pozivanje na PCT u ovom poglavlju Zakona smatra se, ujedno, pozivanjem i na odredbe pravilnika u skladu s Ugovorom o suradnji na području patenata.

(2) Na međunarodne prijave koje se Zavodu podnose kao prijamnom uredu, ili u kojima je Zavod naveden kao naznačeni ili izabrani ured primjenjuju se odredbe PCT- a, ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.

MEĐUNARODNA PRIJAVA KOJA SE ZAVODU PODNOSI KAO PRIJAMNOM UREDU

Članak 110. (1) Međunarodna prijava može se Zavodu podnijeti

kao prijamnom uredu ako je podnositelj prijave hrvatski državljanin ili fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj ima prebivalište ili pravna osoba koja ima svoje poslo- vno sjedište u Republici Hrvatskoj.

(2) Za podnošenje međunarodne prijave iz stavka 1. ovoga članka plaća se propisana upravna pristojba i naknada troškova upravnoga postupka u skladu sa člankom 16. ovoga Zakona, za prosljeđivanje Među- narodnom uredu, u roku od mjesec dana od datuma primitka međunarodne prijave.

MEĐUNARODNA PRIJAVA KOJA SE ZAVODU PODNOSI KAO NAZNAČENOM

ILI IZABRANOM UREDU

Članak 111. (1) Međunarodna prijava u kojoj je Republika

Hrvatska, u skladu s odredbama PCT-a, naznačena ili izabrana radi priznanja nacionalnoga patenta, za koju je plaćena upravna pristojba i naknada troškova upravnog postupka, podnosi se Zavodu na hrvatskom jeziku najkasnije do isteka 31-og mjeseca računajući od međunarodnog datuma podnošenja, odnosno, datuma prvenstva ako je u međunarodnoj prijavi zahtijevano prvenstvo u skladu sa člankom 8. PCT-a.

(2) Međunarodna prijava koja je Zavodu podnesena kao naznačenom ili izabranom uredu objavljuje se u

službenom glasilu Zavoda na način predviđen u članku 35. ovoga Zakona.

(3) Privremena prava propisana odredbom članka 60. ovoga Zakona međunarodna prijava iz stavka 1. ovoga članka stječe datumom objave prijave patenta na hrvatskom jeziku.

(4) Za međunarodne prijave iz stavka 1. ovoga član- ka rok u kojem se može podnijeti jedan od zahtjeva iz članka 36. ovoga Zakona počinje teći od datuma objave u službenom glasilu Zavoda.

(5) Međunarodna prijava objavljena prema članku 21. PCT-a neće se smatrati stanjem tehnike u skladu s odredbom članka 8. stavka 3. ovoga Zakona sve dok se ne udovolji uvjetima predviđenim odredbom stavka 1. ovoga članka.

XIV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

PATENTI PRIZNATI DO PRIMJENE OVOGA ZAKONA

Članak 112. (1) Patenti koji su do dana određenog za primjenu

ovoga Zakona upisani u Registar patenata pri Zavodu ostaju na snazi i na njih će se primjenjivati odredbe ovoga Zakona.

(2) Nositelj patenta kojim se štiti izum lijeka za ljude ili životinje ili izum koji se odnosi na primjenu tvari ili smjesa u liječenju ljudi ili životinja, za koji je prijava podnesena do 31. prosinca 1992. ili je za takvu prijavu zahtijevano prvenstvo do 31. prosinca 1992. može u postupku zbog povrede patenta tužbom zahtijevati samo naknadu, i to za vrijeme poslije 1. siječnja 1993.

POSTUPCI U TIJEKU

Članak 113. (1) Svi započeti postupci za priznanje patenta, po-

stupci po prijedlozima za proglašavanje patenta ništa- vim, kao i postupci po prijedlozima za ukidanje rješenja o patentu, a koji nisu završeni do dana početka primjene ovoga Zakona, dovršit će se prema propisima koji su bili na snazi do dana početka primjene ovoga Zakona.

(2) Postupci zbog povrede patenta ili prava iz prijave patenta, a koji nisu završeni do dana početka primjene ovoga Zakona, dovršit će se prema propisima koji su bili na snazi do dana početka primjene ovoga Zakona.

PRIJEVODI U SKLADU SA SPORAZUMOM O PRIMJENI ČLANKA 65. EPC-A

Članak 114. (1) Odredbe članka 103. stavka 2. i 3. ovoga

Zakona, koje propisuju obvezu nositelja proširenoga europskog patenta da dostavi prijevod patentnog spisa i izmijenjenih patentnih zahtjeva na hrvatski jezik, pri- mjenjuju se do stupanja na snagu Sporazuma o primjeni članka 65. EPC-a od 17. listopada 2000.

(2) Nakon stupanja na snagu Sporazuma iz stavka

21

1. ovoga članka nositelj patenta mora dostaviti Zavo- du:

1. patentni spis na engleskom jeziku, ili prijevod tog spisa na engleski jezik ako je patent priznat na jeziku postupka koji nije engleski jezik, te prijevod patentnih zahtjeva na hrvatski jezik, u roku i uz obvezu plaćanja propisane upravne pristojbe i troškova za objavu propi- sanih člankom 103. stavkom 2. ovoga Zakona,

2. prijevod izmijenjenih patentnih zahtjeva na en- gleski i hrvatski jezik, ako je prošireni europski patent ostao na snazi s izmijenjenim patentnim zahtjevima, u roku i uz obvezu plaćanja propisanih upravnih pristojbi i troškova za objavu propisanih člankom 103. stavkom 3. ovoga Zakona.

(3) U slučaju spora zbog proširenog europskog pa- tenta nositelj patenta mora, o vlastitom trošku, dostaviti kompletan prijevod patentnog spisa na hrvatski jezik na zahtjev osobe koja navodno povređuje patent, ili na zahtjev nadležnog suda ili drugoga sudskog tijela koje vodi pravni postupak.

(4) Prijevod naveden u stavku 3. ovoga Zakona smatra se vjerodostojnim tekstom u bilo kojem postu- pku u Republici Hrvatskoj, osim u postupku poništaja, ako prijevod na hrvatski jezik daje zaštitu koja je uža od zaštite koju daje prošireni europski patent na jeziku postupka.

PRAVILNIK

Članak 115. Pravilnik kojim se pobliže uređuju pitanja iz: članka

17. stavka 2., članka 20. stavka 9., članka 21., članka 30. stavka 2., članka 31. stavka 2., članka 35. stavka 4., članka 36. stavka 3., članka 39. stavka 4., članka 42. stavka 2., članka 43. stavka 3., članka 49. stavka 3., član- ka 50. stavka 2., članka 51. stavka 2., članka 52. stavka 2., članka 53. stavka 2., članka 54. stavka 3., članka 55. stavka 4., članka 57. stavka 7., članka 71. stavka 9., članka 73. stavka 2., članka 74. stavka 1., članka 103. stavka 5.i članka 109. stavka 2., donijet će ministar na- dležan za rad Zavoda, na prijedlog ravnatelja Zavoda, najkasnije do početka primjene ovoga Zakona.

PRESTANAK VAŽENJA DRUGIH PROPISA

Članak 116. Danom početka primjene ovoga Zakona prestaju

važiti odredbe Zakona o patentima (»Narodne novine«, br. 78/99. i 32/02.), izuzev odredbe članka 95. u dijelu koji se odnosi na zastupanje, koja se primjenjuje do donošenja posebnog zakona.

ODGODA PRIMJENE POJEDINIH ODREDABA ZAKONA

Članak 117. (1) Odredbe članka 71.-73. i članka 84. ovoga Za-

kona počet će se primjenjivati 1. ožujka 2010. (2) Odredbe članka 99. do 108. i članka 114. ovoga

Zakona primjenjivat će se od stupanja na snagu Spo- razuma između Vlade Republike Hrvatske i Europske Patentne Organizacije o suradnji na području patenata, sukladno odredbama Zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Europske Patentne Organizacije o suradnji na području patenata (»Narodne novine« – Međunarodni ugovori, br. 14/03).

STUPANJE NA SNAGU I PRIMJENA ZAKONA

Članak 118. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana

objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od 1. siječnja 2004.

22

Članak 1. U Zakonu o patentu (»Narodne novine«, broj 173/

03.) članak 4. mijenja se i glasi: »(1) Pravnu ili fizičku osobu koja nema sjedište,

odnosno prebivalište ili uobičajeno boravište na teritoriju Republike Hrvatske, u postupku pred Državnim zavodom za intelektualno vlasništvo (u daljnjem tekstu: Zavod) mora zastupati zastupnik upisan u Registar zastupnika pri Zavodu, ako zakonom pitanje zastupanja nije odre- đeno drukčije.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, strana pravna ili fizička osoba može samostalno bez zastupnika poduzimati sljedeće radnje:

1. podnositi prijave patenta, 2. poduzimati druge radnje glede utvrđivanja datuma

podnošenja prijave patenta, 3. podnositi prijepise prve prijave patenta kad zahti-

jeva pravo prvenstva iz članka 23. ovoga Zakona, 4. primati obavijesti od strane Zavoda u svezi s po-

stupcima iz točaka od 1. do 3. stavka 2. ovoga članka, 5. plaćati upravne pristojbe i naknade troškova

upravnoga postupka u skladu s člankom 16. ovoga Zakona.

(3) U slučaju samostalnog poduzimanja radnji iz stavka 2. ovoga članka, strana pravna ili fizička osoba Zavodu mora dostaviti adresu za dopisivanje koja mora biti na teritoriju Republike Hrvatske.

(4) Ako strana pravna ili fizička osoba ne imenuje zastupnika ili Zavodu ne dostavi adresu za dopisivanje u skladu s odredbom stavka 3. ovoga članka, Zavod će je pisanim putem pozvati da u roku od tri mjeseca imenuje zastupnika ili dostavi adresu za dopisivanje.

(5) Ako strana pravna i fizička osoba ne postupi po pozivu Zavoda iz stavka 4. ovoga članka, Zavod će zaključkom odbaciti njezin podnesak i odrediti dostavu pribijanjem na oglasnoj ploči Zavoda.

(6) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka upra- vne pristojbe i naknade troškova za održavanje patenta u vrijednosti može platiti bilo koja osoba.«

Članak 2. U članku 21. točka 3. mijenja se i glasi: »dio prijave patenta koji na prvi pogled izgleda kao

opis izuma, iako taj opis ne zadovoljava sve uvjete pro- pisane ovim Zakonom i Pravilnikom.«

Članak 3. U članku 24. dodaju se stavci 2., 3., 4. i 5. koji gla-

se: »(2) Ako je prijava patenta za koju se zahtijeva

pravo prvenstva iz prve prijave podnesena na datum koji je kasniji od datuma na koji istječe razdoblje prven- stva iz članka 23. stavka 1. ovoga Zakona, podnositelj prijave patenta može podnijeti zahtjev za obnovu prava

prvenstva. (3) Zahtjev iz stavka 2. ovoga članka može se

podnijeti u roku od dva mjeseca od datuma istjecanja razdoblja prvenstva.

(4) Zavod će usvojiti zahtjev za obnovu prava prven- stva, pod uvjetom da podnositelj:

1. navede razloge koji potvrđuju da je do propušta- nja roka u kojem se priznaje razdoblje prvenstva došlo unatoč dužnoj pažnji koju su zahtijevale okolnosti i

2. plati upravne pristojbe i naknade troškova upra- vnog postupka iz članka 16. ovoga Zakona.

(5) Ako podnositelj ne udovolji uvjetima iz stavka 4. ovoga članka, zahtjev iz stavka 2. ovoga članka odbacuje se zaključkom.«

Članak 4. Iza članka 24. dodaje se članak 24.a koji glasi:

»Članak 24.a (1) Podnositelj prijave patenta može podnijeti za-

htjev za ispravak ili dopunu zahtjeva za priznanje prava prvenstva u roku od šesnaest mjeseci od datuma pra- va prvenstva ili, ako bi ispravak ili dopuna uzrokovala promjenu datuma prava prvenstva, u roku od šesnaest mjeseci od tako promijenjenog datuma prvenstva, koje god od šesnaestomjesečnog razdoblja istječe prije, pod uvjetom da je takav zahtjev podnesen u roku od četiri mjeseca od datuma podnošenja prijave patenta.

(2) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnositelj je dužan platiti upravne pristojbe i naknade troškova upravnog postupka iz članka 16. ovoga Zakona. Ako u propisanom roku podnositelj ne plati pristojbe i nakna- de troškova upravnog postupka, zahtjev se odbacuje zaključkom.

(3)Ako je radi ispravka ili dopune zahtijeva za prizna- nje prava prvenstva promijenjen datum prava prvenstva koje se zahtijeva, rokovi se računaju od promijenjenog datuma prvenstva.

(4) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka ne može se podnijeti nakon što je podnositelj prijave patenta po- dnio zahtjev za objavu prijave u skladu sa člankom 35. stavkom 2. ovoga Zakona, osim ako je takav zahtjev za objavu povučen prije završetka tehničkih priprema za objavu prijave.«

Članak 5. U članku 41. iza riječi: »člankom 5.« dodaju se riječi:

»stavkom 6.«.

Članak 6. U članku 57. stavku 5. točki 3. riječi: »članka 23.«

zamjenjuju se riječima: »članka 24. i 24.a«. Točka 6. mijenja se i glasi: »podnošenje zahtjeva iz članka 57.a«.

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PATENTU*

*NN 87/2005 (u primjeni od 18.07.2005.)

23

Članak 7. Iza članka 57. dodaje se podnaslov i članak 57.a

koji glasi: »9. Nastavak postupka

Članak 57.a (1) Ako je podnositelj prijave ili nositelj patenta

propustio u roku izvršiti neku radnju u postupku pred Zavodom čega je neposredna posljedica gubitak prava iz prijave patenta ili patenta, može podnijeti zahtjev za nastavak postupka u vezi s prijavom patenta ili patentom. Zavod će dopustiti nastavak postupka, pod uvjetom da podnositelj:

1. podnese zahtjev za nastavak postupka i izvrši sve propuštene radnje u propisanom roku i

2. uplati upravnu pristojbu i naknadu troškova upravnoga postupka u skladu s člankom 16. ovoga Zakona.

(2) Zahtjev za nastavak postupka može se podnijeti u roku od dva mjeseca od dana kad je saznao za pravne posljedice iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Ako propuštene radnje nisu izvršene u roku iz stavka 2. ovoga članka ili ako nisu plaćene upravne pristojbe i naknade troškova upravnoga postupka iz članka 16. ovoga Zakona, smatrat će se da zahtjev za nastavak postupka nije ni podnesen o čemu Zavod

donosi zaključak. (4) Zahtjev za nastavak postupka ne može se po-

dnijeti ako je propušten rok: 1. iz stavka 2. ovoga članka, 2. za podnošenje zahtjeva iz članka 24. i 24.a ovoga

Zakona, 3. za podnošenje prijedloga iz članka 57. ovoga

Zakona, 4. za sve radnje u postupcima pred Zavodom u

kojima sudjeluje više stranaka. (5)Ako je Zavod udovoljio zahtjevu iz stavka 1. ovoga

članka na odgovarajući način primjenjuje se odredba članka 57. stavka 6. ovoga Zakona.«

Članak 8. U članku 74. stavku 1., riječ: »Pravilnikom« zamje-

njuje se riječima: »propisom donesenim na temelju ovoga Zakona«.

Članak 9. U članku 100. stavku 4. riječi: »stavkom 1. i 2.«

zamjenjuju se riječima: »stavkom 2. i 3.«.

Članak 10. Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u »Na-

rodnim novinama«, s tim da se članak 5. ovoga Zakona primjenjuje od 1. siječnja 2004.

24

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PATENTU**

Članak 1. U Zakonu o patentu (»Narodne novine«, br. 173/03.

i 87/05.) u članku 5. dodaje se stavak 7. koji glasi: »(7) Odredbom iz stavka 6. ovoga članka se od

patentibilnosti isključuju navedeni predmeti ili aktivnosti samo u onoj mjeri u kojoj se prijava patenta ili patent odnose na te predmete ili aktivnosti kao takve.«

Članak 2. U članku 6. stavku 1. točki 1. riječi: »Zakona. Pri«

zamjenjuju se riječima: »Zakona, pri«

Članak 3. U članku 7. stavku 1. iza riječi: »moralu« stavlja

se zarez i dodaju riječi: »ali ne samo zbog toga što je takvo iskorištavanje zabranjeno zakonom ili drugim propisom.«

Članak 4. Članak 15. mijenja se i glasi: »(1) Državni zavod za intelektualno vlasništvo (u

daljnjem tekstu: Zavod) provodi upravni postupak za pri- znanje patenta i konsenzualnog patenta te za izdavanje svjedodžbe o dodatnoj zaštiti i obavlja druge upravne i stručne poslove glede zaštite izuma.

(2) Protiv upravnih akata koje je u prvom stupnju donio Zavod dopuštena je žalba o kojoj odlučuje Žalbeno vijeće u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(3) Za pojedina pitanja iz postupka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka koja nisu uređena ovim Zakonom, primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku.

(4) Protiv upravnih akata koje je u drugom stupnju donijelo Žalbeno vijeće može se voditi upravni spor u skladu sa Zakonom o upravnim sporovima.«

Članak 5. U članku 16. stavku 1. iza riječi: »u vrijednosti pa-

tenta« stavlja se zarez i dodaju riječi: »konsenzualnog patenta i svjedodžbe o dodatnoj zaštiti«.

Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi: »(3) Za podnošenje žalbe plaća se upravna pristojba

i naknada troškova u skladu s posebnim propisima. Ako pristojba i naknada troškova ne budu plaćene prije isteka roka za žalbu, smatra se da žalba nije podnesena.«

Članak 6. U članku 23. stavku 1. riječi: »svakoj fizičkoj ili

pravnoj osobi« zamjenjuju se riječima: »svaka fizička ili pravna osoba«, riječi: »njezinu pravnom sljedniku« zamjenjuju se riječima: »njezin pravni sljednik«, a iza riječi: »prve prijave« dodaje se riječ: »u«.

Članak 7. U članku 24. stavak 5. mijenja se i glasi: »(5) Zavod prethodno obavještava podnositelja o

razlozima zbog kojih zahtjev za obnovu prava prvenstva namjerava odbiti u cijelosti ili djelomično, te ga poziva da se u roku od dva mjeseca od dana primitka poziva izjasni o tim razlozima.«

Članak 8. Iza članka 24.a dodaje se članak 24.b koji glasi: »Članak 24.b Zahtjevi iz članka 24. stavka 2. i članka 24.a stavka

1. ovoga Zakona ne mogu se podnijeti nakon što je podnositelj prijave patenta podnio zahtjev za objavu prijave u skladu s člankom 35. stavkom 2. ovoga Zako- na, osim ako je takav zahtjev za objavu povučen prije završetka tehničkih priprema za objavu prijave.«

Članak 9. U članku 29. stavku 1. točki 3. riječi: »na stranom

jezik« zamjenjuju se riječima: »na stranom jeziku«. U točki 5. riječi: »fizička ili pravna osoba koja nema

prebivalište, odnosno sjedište« zamjenjuju se riječima: »pravna ili fizička osoba koja nema sjedište, odnosno prebivalište ili uobičajeno boravište«.

Članak 10. U članku 34. stavku 1. točke 4. i 5. brišu se. Stavak 5. briše se. Dosadašnji stavak 6. postaje stavak 5.

Članak 11. U članku 36. stavku 1. točka 2. briše se. Dosadašnja točka 3. postaje točka 2.

Članak 12. Naslov iznad članka 38. i članci 38., 39. i 40. brišu

se.

Članak 13. U članku 47. stavku 1. točka 2. briše se. Dosadašnja točka 3. postaje točka 2.

Članak 14. U članku 48. stavku 1. točka 2. briše se. Dosadašnja točka 3. postaje točka 2.

Članak 15. Naslov iznad članka 54. i članak 54. brišu se.

Članak 16. Naslov iznad članka 57. »8. Ponovna uspostava pra-

va« mijenja se i glasi: »8. Povrat u prijašnje stanje«. U članku 57. riječi: »ponovna uspostava prava« u

**NN 76/2007 (u primjeni od 31.07.2007.)

25

odgovarajućem padežu zamjenjuju se riječima: »povrat u prijašnje stanje« u odgovarajućem padežu.

U stavku 3. dodaje se druga rečenica koja glasi: »U slučaju propuštanja roka za plaćanje godišnje

pristojbe za održavanje patenta u vrijednosti, rok propi- san u članku 74. stavku 3. ovoga Zakona se uračunava u rok od godine dana.«

U stavku 5. točki 7. brojka: »104« zamjenjuju se brojkom: »103«.

Članak 17. U članku 58. stavak 5. mijenja se i glasi: »(5) U nedostatku dokaza o suprotnom, smatrat će

se da je proizvod dobiven zaštićenim postupkom ako je proizvod nov ili ako je vjerojatno da je proizvod dobiven zaštićenim postupkom i da nositelj patenta nije mogao, unatoč razumnom trudu, utvrditi postupak koji je stvarno korišten. Vjerojatnost da je proizvod dobiven zaštićenim postupkom postoji osobito kad je zaštićeni postupak jedini poznati postupak.«

Članak 18. Iza članka 61. dodaje se Glava: »V.a PROMJENE

NA PATENTU« te naslov i članak 61.a koji glase: »UPIS PROMJENA U REGISTRE«.

Članak 61.a (1) Na zahtjev stranke za upis promjena u registru,

Zavod donosi rješenje o upisu u Registar prijava pate- nata ili Registar patenata promjena koje nastupe nakon podnošenja prijave ili nakon upisa rješenja o priznanju patenta.

(2) Upisane promjene iz stavka 1. ovoga članka objavljuju se u službenom glasilu Zavoda.

(3) Postupak upisa promjena u Registre Zavoda i njihovo objavljivanje u službenom glasilu te plaćanje upravnih pristojbi i naknada troškova upravnog postupka utvrđuju se Pravilnikom i posebnim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.«

Članak 19. U članku 62. stavak 5. mijenja se i glasi: »(5) Licencija i prijenos prava imaju učinak prema

trećima od datuma upisa u registar.« Iza stavka 5. dodaje se stavak 6. koji glasi: »(6) Odredbe ovoga članka na odgovarajući način

primjenjuju se i na zaključivanje ugovora o licenciji i ugo- vora o prijenosu prava iz prijave patenta, konsenzualnog patenta i svjedodžbe o dodatnoj zaštiti.«

Članak 20. Iza članka 62. dodaju se naslovi i članci 62.a i 62.b,

koji glase: »ZALOG I OVRHA«.

Članak 62.a (1) Patent može biti predmetom založnog prava i

predmetom ovrhe. (2) Na zahtjev založnog vjerovnika ili založnog

dužnika založno pravo upisuje se u registar. Osnivanje založnog prava ima učinak prema trećima od datuma upisa u registar.

(3) Sud koji provodi ovrhu po službenoj dužnosti bez odgode obavješćuje Zavod o pokrenutoj ovrsi na patentu radi upisa ovrhe u registar. Upis ovrhe u registar provodi se na teret ovrhovoditelja.

(4) Odredbe ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se i na osnivanje založnog prava i ovrhu na pravu iz prijave patenta, konsenzualnog patenta i svjedodžbe o dodatnoj zaštiti.

STEČAJ

Članak 62.b Kada je patent, pravo iz prijave patenta, konsenzu-

alni patent ili svjedodžba o dodatnoj zaštiti dio stečajne mase, stečajni upravitelj po službenoj dužnosti obavješ- ćuje Zavod o pokrenutom stečajnom postupku radi upisa stečaja u registar.«

Članak 21. Članak 66. mijenja se i glasi: (1) Stavljanjem u promet od strane nositelja patenta

ili uz njegovu izričitu suglasnost, na području Republike Hrvatske, odnosno nakon stupanja Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije na području neke od država Europske unije odnosno države stranke ugo- vornice Ugovora o Europskom ekonomskom prostoru, proizvoda koji je izrađen prema izumu ili proizvoda koji je direktno dobiven postupkom koji je predmet izuma, iscrpljuju se za područje Republike Hrvatske isključiva prava stečena patentom u odnosu na taj proizvod.

(2) Odredbe iz stavka 1. ovoga članka se na odgo- varajući način primjenjuju i na isključiva prava stečena svjedodžbom o dodatnoj zaštiti.«

Članak 22. Iza Glave »VII. PRISILNE LICENCIJE« dodaje se

podnaslov 1., članak 67.a i podnaslov 2. koji glase: »1. Zajedničke odredbe«.

NADLEŽNOST I POSTUPAK ZA IZDAVANJE PRISILNE LICENCIJE

Članak 67.a (1) Sud nadležan za izdavanje prisilne licencije je

Trgovački sud u Zagrebu. (2) Postupak za izdavanje prisilne licencije pokreće

se tužbom protiv nositelja patenta ili nositelja svjedo- džbe o dodatnoj zaštiti, koja sadrži zahtjev za izdava- njem prisilne licencije. Tužitelj je dužan u tužbi iznijeti sve činjenice i predložiti sve dokaze na kojima temelji svoj zahtjev. O izdavanju prisilne licencije sud odlučuje presudom.

(3) Protiv odluka suda u postupcima o izdavanju prisilne licencije dopuštena je žalba u skladu s odredba- ma iz Zakona o parničnom postupku.

(4) U nedostatku dokaza o suprotnom, u postupku za izdavanje prisilne licencije smatra se da je nositelj patenta, odnosno nositelj svjedodžbe o dodatnoj zaštiti osoba koja je kao takva upisana u Registar patenata.

(5) Za pojedina pitanja iz postupka o izdavanju prisilne licencije koja nisu uređena ovim Zakonom pri-

26

mjenjuje se Zakon o parničnom postupku. 2. Prisilne licencije u slučajevima nedovoljnog isko-

rištavanja patenta, izvanrednih stanja na nacionalnoj razini, potrebe za zaštitom od nepoštenog tržišnog nat- jecanja, za iskorištavanjem drugog patenta ili zaštićene biljne vrste te za uzajamnim licenciranjem.«

Članak 23. U članku 68. stavku 4. na kraju prve rečenice riječi:

»ili zaštićenu biljnu vrstu« brišu se.

Članak 24. Iza članka 69. dodaje se podnaslov: »3. Prisilne

licencije za patente koji se odnose na proizvodnju far- maceutskih proizvoda za izvoz u zemlje s problemima javnog zdravlja«, te naslovi i članci 69.a do 69.h, koji glase: »IZDAVANJE PRISILNE LICENCIJE«.

Članak 69.a (1) Sud može bilo kojoj osobi koja podnese zahtjev u

skladu s odredbama ovoga Zakona izdati prisilnu licenci- ju za patent i/ili svjedodžbu o dodatnoj zaštiti, potrebnu za proizvodnju i prodaju farmaceutskog proizvoda, kada je takav proizvod namijenjen izvozu u zemlje uvoznice s problemima javnog zdravlja. Pri odlučivanju o izdavanju prisilne licencije sud će osobito uzeti u obzir potrebu provedbe Odluke glavnog vijeća WTO-a od 30. kolovoza 2003. godine o provedbi točke 6. Deklaracije iz Dohe o Sporazumu TRIPS i javnom zdravlju od 14.studenoga 2001.godine (u daljnjem tekstu: Odluka).

(2) Farmaceutski proizvod iz stavka 1. ovoga članka je svaki proizvod farmaceutske industrije, uključujući lijekove za ljudsku uporabu, pod kojim se podrazumi- jeva svaka tvar ili mješavina tvari koja je namijenjena liječenju ili sprječavanju bolesti kod ljudi te svaka tvar ili mješavina tvari koja se može primijeniti na ljudima u svrhu obnavljanja, ispravljanja ili prilagodbe fizioloških funkcija izazivanjem farmakoloških, imunoloških ili meta- boličkih djelovanja ili postavljanja medicinske dijagnoze, uključujući aktivne sastojke i pribor za dijagnosticiranje ex vivo.

(3) Zemlja uvoznica iz stavka 1. ovoga članka je svaka zemlja u koju se izvozi farmaceutski proizvod. Zemlja uvoznica može biti:

a) bilo koja najmanje razvijena zemlja navedena kao takva na popisu Ujedinjenih naroda,

b) bilo koja članica WTO-a, izuzev najmanje razvije- ne zemlje članice iz točke a) ovoga stavka, koja je uputila obavijest Vijeću za TRIPS o svojoj namjeri da se koristi sustavom kao uvoznica, bilo da ga koristi u cijelosti ili na ograničeni način,

c) bilo koja zemlja koja nije članica WTO-a, ali je od strane Vijeća za pomoć u razvoju OECD navedena na popisu zemalja niskog dohotka s bruto nacionalnim proizvodom po glavi stanovnika manjim od 745$, i koja je uputila obavijest Zavodu o svojoj namjeri da se koristi sustavom kao uvoznica, bilo da ga koristi u cijelosti ili na ograničeni način.

(4) Zemlja članica WTO-a koja je dala izjavu da neće koristiti sustav za uvoz kao članica WTO-a, nije zemlja uvoznica koja udovoljava uvjetima.

(5) Zemlje uvoznice koje nisu članice WTO-a, a koje su najmanje razvijene zemlje i zemlje u razvoju i udovoljavaju pretpostavkama iz stavka 3. ovoga članka, moraju ispuniti dodatne pretpostavke:

a) zemlja uvoznica dužna je uputiti obavijest sukla- dno Odluci izravno Zavodu;

b) zemlja uvoznica dužna je u obavijesti navesti da će sustav koristiti za rješavanje problema javnog zdra- vlja a ne kao sredstvo za postizanje ciljeva industrijske ili trgovačke politike te da će usvojiti mjere iz točke 4. Odluke;

c) sud može, povodom tužbe nositelja prava ili Za- voda, povući prisilnu licenciju ako zemlja uvoznica ne poštuje svoje obveze iz točke b).

(6) Tužba koja sadrži zahtjev za izdavanjem prisilne licencije podnosi se sudu u skladu s odredbama iz članka 67.a ovoga Zakona ako na području Republike Hrvatske postoji patent ili svjedodžba o dodatnoj zaštiti čiji učinci pokrivaju namjeravanu djelatnost proizvodnje i prodaje radi izvoza.

(7) U tužbi se navodi: a) podatak o zahtjevima za izdavanjem prisilnih

licencija u drugim državama za isti proizvod s podacima o količinama i odnosnim zemljama uvoznicama,

b) podatak o podnositelju zahtjeva za izdavanjem prisilne licencije i njegovom zastupniku, ako ga ima,

c) nezaštićeno ime farmaceutskog proizvoda koje podnositelj zahtjeva namjerava proizvoditi na temelju prisilne licencije,

d) količina farmaceutskog proizvoda koju podnosi- telj zahtjeva namjerava proizvoditi na temelju prisilne licencije,

e) zemlja uvoznica, f) dokaz o prethodnim pregovorima s nositeljem pra-

va, u skladu s odredbama iz stavka 10. ovoga članka, g) dokaz o posebnom zahtjevu u kojem je navedena

količina potrebnog proizvoda, upućenom od ovlaštenog predstavnika zemlje uvoznice ili nevladine organizaci- je koja djeluje s formalnim ovlaštenjem jedne ili više zemalja uvoznica ili tijela UN-a ili druge međunarodne zdravstvene organizacije koja djeluje s formalnim ovla- štenjem jedne ili više zemalja uvoznica.

(8) Prilikom odlučivanja o zahtjevu za izdavanjem pri- silne licencije sud je dužan provjeriti osobito sljedeće:

a) je li svaka od zemalja uvoznica navedena u za- htjevu, koja je članica WTO-a, uputila obavijest WTO-u sukladno Odluci, odnosno je li svaka zemlja uvoznica navedena u zahtjevu, koja nije članica WTO-a, uputila obavijest Zavodu sukladno odredbama iz ovoga članka u odnosu na svaki od proizvoda iz zahtjeva. Ovo ne utječe na mogućnost koju najmanje razvijene zemlje imaju prema Odluci Vijeća za TRIPS od 27. srpnja 2002. godine;

b) da količina proizvoda navedena u zahtjevu ne prelazi onu o kojoj je zemlja uvoznica koja je članica WTO-a obavijestila WTO odnosno Zavod;

c) da, uzimajući u obzir druge prisilne licencije izdane drugdje, ukupna količina proizvoda za koju je dozvoljena proizvodnja u odnosu na bilo koju zemlju uvoznicu ne prelazi značajno količinu o kojoj je ta zemlja obavijestila WTO, odnosno Zavod.

27

(9) Podatke iz stavka 8. ovoga članka dužan je u tužbi navesti i priložiti podnositelj zahtjeva za izdavanjem prisilne licencije.

(10) Prisilna licencija može se izdati samo ako je podnositelj zahtjeva bezuspješno, u razdoblju od tride- set dana prije podnošenja tužbe, pokušao od nositelja prava dobiti odobrenje za iskorištavanje zaštićenog izuma pod razumnim tržišnim uvjetima i rokovima. Ova se odredba neće primjenjivati u slučajevima nacionalnog stanja nužde ili drugim okolnostima krajnje žurnosti ili u slučajevima javne nekomercijalne uporabe prema članku 31. točki b) Sporazuma TRIPS.

UVJETI POD KOJIMA SE IZDAJE PRISILNA LICENCIJA

Članak 69.b (1) Prisilna licencija se izdaje kao neisključiva, a

njezin opseg i trajanje, koji se obavezno navode u pre- sudi kojom se odlučuje o izdavanju prisilne licencije, vezani su isključivo uz razloge zbog kojih je izdana. Količina proizvoda koji se na temelju takve licencije može proizvesti ne smije prelaziti onu koja je nužna za zadovoljenje potreba zemlje uvoznice, odnosno zemalja uvoznica navedenih u tužbi, uzimajući u obzir količinu proizvoda proizvedenih na temelju prisilnih licencija izdanih drugdje.

(2) Prisilna licencija se može prenositi samo zajedno s proizvodnim pogonom u kojem se iskorištava izum za koji je izdana.

(3) Sud u presudi navodi radnje na koje je podnositelj zahtjeva ovlašten i koje su potrebne u svrhu proizvodnje radi izvoza i distribucije u zemlji odnosno zemljama navedenima u zahtjevu. Nijedan proizvod proizveden ili uvezen na temelju licencije ne smije biti ponuđen na prodaju ili stavljen na tržište bilo koje druge zemlje osim one navedene u zahtjevu, izuzev kada zemlja uvoznica iskoristi mogućnost iz točke 6. podtočke (i) Odluke da izvozi u suugovornicu regionalnog trgovinskog sporazu- ma s kojom dijeli odnosni zdravstveni problem.

(4) Sud u presudi nalaže da proizvodi proizvedeni na temelju takve licencije moraju biti jasno identifici- rani posebnim etiketama ili oznakama kao proizvodi proizvedeni na temelju prisilne licencije. Proizvodi se moraju razlikovati od onih koje proizvodi nositelj prava i to posebnim pakiranjem i/ili posebnim bojama ili obli- cima, pod uvjetom da je takvo razlikovanje moguće te da nema značajan utjecaj na cijenu. Pakiranje ili bilo koji pripadajući tekst moraju sadržavati napomenu da je proizvod predmet prisilne licencije, ime suda koji ju je izdao i broj spisa predmeta, te jasan napis da je proizvod namijenjen isključivo za izvoz i distribuciju u odnosnu zemlju uvoznicu odnosno zemlje uvoznice. Podrobni podaci o značajkama proizvoda moraju biti stavljeni na raspolaganje carinskim tijelima u Republici Hrvatskoj i u državama članicama Europske unije.

(5) Sud u presudi nalaže da primatelj licencije prije isporuke u zemlju uvoznicu, mora na web stranicu, čiju će adresu priopćiti Zavodu, staviti podatke:

a) o količini proizvoda kojima zemlje uvoznice opskrbljuje proizvodima na temelju prisilne licencije,

b) o razlikovnim obilježjima odnosnog proizvoda. (6) Ako je proizvod, u odnosu na kojeg je u Republici

Hrvatskoj izdana prisilna licencija, zaštićen patentom u zemlji uvoznici navedenoj u zahtjevu on može biti izve- zen samo ako su te zemlje izdale prisilnu licenciju za uvoz, prodaju i/ili distribuciju odnosnog proizvoda.

(7) U presudi sud nalaže podnositelju zahtjeva pla- ćanje naknade nositelju prava koju utvrđuje na sljedeći način:

a) u slučajevima nacionalnog stanja nužde ili dru- gim okolnostima krajnje žurnosti ili u slučajevima javne nekomercijalne uporabe prema članku 31. točki (b) Sporazuma TRIPS, naknada iznosi najviše 4% od uku- pne cijene koju plaća zemlja uvoznica ili koja se plaća u njezinu korist,

b) u svim drugim slučajevima, naknada se utvrđuje uzimajući u obzir ekonomsku vrijednost uporabe na koju je ovlaštena odnosna zemlja uvoznica ili zemlje uvoznice na temelju licencije, kao i humanitarne i nekomercijalne okolnosti u vezi s izdavanjem licencije.

(8) Nakon što presuda kojom se odlučuje o izda- vanju prisilne licencije postane pravomoćna, sud može povodom prijedloga za osiguranje dokaza, kojeg sudu podnese nositelj prava, izvršiti uvid u poslovne knjige i druge dokumente primatelja licencije, isključivo u svrhu provjere ispunjava li on sve obveze iz presude kojom se odlučuje o izdavanju prisilne licencije, a posebice u svrhu provjere podataka o konačnom odredištu proizvoda. Poslovne knjige i dokumenti moraju sadrža- vati dokaz o izvozu proizvoda u obliku izvozne deklara- cije koju je ovjerila carina, te dokaz o uvozu.

(9) Uvjeti licencije ne utječu na način distribucije u zemlji uvoznici.

ODBIJANJE ZAHTJEVA ZA IZDAVANJEM PRISILNE LICENCIJE

Članak 69.c Sud će presudom odbiti zahtjev za izdavanjem

prisilne licencije ako on ne sadrži elemente potrebne za odlučivanje ili ako nisu ispunjene pretpostavke za izdavanje prisilne licencije propisane u ovom Zakonu.

PRESTANAK ILI IZMJENA PRISILNE LICENCIJE

Članak 69.d (1) Nositelj prava ili primatelj licencije može tužbom

zahtijevati da sud ukine prisilnu licenciju ako utvrdi da suprotna strana ne poštuje odluku o izdavanju prisilne licencije. U presudi kojom odlučuje o prestanku prisilne licencije, sud će odrediti rok u kojem je primatelj licencije dužan o svom trošku preusmjeriti sve proizvode koji se nalaze u njegovom posjedu, skrbi ili ovlasti u zemlje s potrebama iz članka 69.a ovoga Zakona ili ih na drugi način ukloniti uz savjetovanje s nositeljem prava.

(2) Nakon što je zemlja uvoznica obavijestila da je količina farmaceutskih proizvoda postala nedovoljna za zadovoljenje njezinih potreba, primatelj licencije može tužbom zahtijevati izmjenu uvjeta licencije radi proizvodnje i izvoza dodatnih količina proizvoda do ra- zine potrebne za zadovoljenje potreba odnosne zemlje

28

uvoznice. U takvim slučajevima sud postupa žurno. Ako zatražena dodatna količina proizvoda ne prelazi 25%, ne primjenjuju se odredbe iz članka 69.a stavka 8. ovoga Zakona.

OBAVIJESTI

Članak 69.e (1) Sud će putem Zavoda obavijestiti Vijeće za

TRIPS o svojim pravomoćnim presudama o izdavanju prisilne licencije, uvjetima pod kojima je izdana, kao i o njezinom prestanku i izmjeni.

(2) Dostavljeni podaci uključuju osobito sljedeće: a) ime i adresu primatelja licencije, b) odnosni proizvod, c) količinu kojom se opskrbljuje, d) zemlju uvoznicu, e) trajanje licencije, f) adresu web stranice iz članka 69.b stavka 5.

ovoga Zakona.

ZABRANA UVOZA

Članak 69.f (1) Zabranjen je uvoz u Republiku Hrvatsku i zemlje

članice Europske unije proizvoda proizvedenih na teme- lju prisilne licencije izdane sukladno odredbama ovoga Zakona radi slobodnog puštanja u promet, ponovnog uvoza, stavljanja pod suspenzivne postupke ili stavljanja u slobodne zone ili slobodna skladišta.

(2) Stavak 1. ovoga članka se ne primjenjuje u sluča- ju ponovnog izvoza u zemlju uvoznicu navedenu u prijavi i identificiranu na pakiranju i dokumentaciji koja prati proizvod, ili stavljanje u postupak tranzitnog ili carinskog skladištenja ili u slobodne zone ili slobodna skladišta u svrhu ponovnog izvoza u tu zemlju uvoznicu.

RADNJE CARINE

Članak 69.g (1) Ako postoji osnova za sumnju da su proizvodi

proizvedeni na temelju prisilne licencije izdane u skla- du s odredbama ovoga Zakona uvezeni na područje Republike Hrvatske suprotno odredbama iz članka 69.f stavka 1. ovoga Zakona, nadležna tijela carine će radi provjere zadržati odnosne proizvode toliko dugo koliko je potrebno, a najdulje 10 radnih dana. Ako postoje po- sebne okolnosti, nadležna tijela carine mogu odlučiti o produljenju razdoblja zadržavanja za najdulje dodatnih 10 radnih dana.

(2) O zadržavanju iz stavka 1. ovoga članka na- dležna tijela carine će bez odgode obavijestiti nositelja prava i proizvođača ili izvoznika odnosnih proizvoda, te ga pozvati na dostavu podataka i dokaza o odnosnim proizvodima.

(3) Ako nadležna tijela carine u razdoblju zadrža- vanja utvrde povredu prisilne licencije suprotno zabrani iz članka 69.f stavka 1. ovoga Zakona, zaplijenit će proizvode i ukloniti ih iz prometa u skladu s carinskim propisima.

(4) Postupak zadržavanja i pljenidbe robe provodi se na trošak uvoznika, u skladu s carinskim propisima. Solidarno s uvoznikom za odnosne troškove odgovara i svaka druga osoba koja je pokušala nezakonit uvoz.

(5) Ako se utvrdi da se uvozom proizvoda koji su zadržani u skladu s odredbama iz ovoga članka ne bi prekršila zabrana iz članka 69.f stavka 1. ovoga Zakona i ako su poštivani carinski propisi, nadležna tijela carine pustit će proizvode u promet na području Republike Hrvatske.

(6) O zapljenama i uništenju proizvoda prema odre- dbama ovoga članka nadležna tijela carine obavijestit će Zavod.

Članak 69.h Odredbe članaka 69.f i 69.g ovoga Zakona ne primje-

njuju se na uvoz male količine proizvoda, unutar granica propisanih u pogledu oslobođenja od plaćanja carine, koji su sadržani u osobnoj prtljazi putnika i namijenjeni za privatno i nekomercijalno korištenje.«

Članak 25. Naslovi iznad članaka 71., 72. i 73. te članci 71.,

72. i 73. brišu se.

Članak 26. U članku 76. stavak 1. mijenja se i glasi: »(1) Nositelj patenta se može odreći patenta u cijelo-

sti ili djelomično pisanom izjavom o odricanju, ovjerenom kod javnog bilježnika. Učinci izjave o odricanju nastupaju sljedećega dana od dana dostave Zavodu.«

Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi: »(3) Odricanje od patenta upisuje se u registar i

objavljuje u službenom glasilu Zavoda.«

Članak 27. Naslov iznad članka 77. i članak 77. brišu se.

Članak 28. U članku 81. stavku 4. dodaje se druga rečenica

koja glasi: »Kada je potrebno, Zavod ujedno poziva nositelja

patenta da podnese opis, patentne zahtjeve i crteže u izmijenjenom obliku, pod uvjetom da predmet zaštite ne izlazi izvan sadržaja patenta kakav je priznat.«

Stavci 5., 6. i 7. mijenjaju se i glase: »(5) Prije donošenja odluke o održavanju u vrijednos-

ti patenta u izmijenjenom obliku, Zavod obavještava stranke da namjerava održati u vrijednosti patent kako je izmijenjen u postupku proglašenja ništavim i poziva ih da u roku iz stavka 3. ovoga članka podnesu obrazložene primjedbe ako nisu suglasne s tekstom na temelju kojeg namjerava održati patent u vrijednosti.Ako se stranke ne suglase s tim tekstom, postupak za proglašenje patenta ništavim može se nastaviti.

(6) Ako su stranke suglasne s tekstom na temelju kojeg Zavod namjerava održati patent u vrijednosti ili se nisu očitovale po pozivu iz stavka 5. ovoga članka, Zavod poziva nositelja patenta da u roku od 60 dana od primitka poziva plati upravnu pristojbu i naknadu troškova za

29

tiskanje novog patentnog spisa. Ako pristojba i naknada troškova ne budu plaćene, patent se proglašava ništavim u granicama prijedloga.

(7) Zavod može, na obrazloženi zahtjev, produljiti rokove iz ovoga članka za vrijeme koje smatra opravda- nim, ali najviše za 60 dana.«

Iza stavka 7. dodaju se stavci 8. i 9. koji glase: »(8) Ako ocijeni da je to nužno zbog utvrđivanja či-

njenica bitnih za donošenje odluke, Zavod može održati usmenu raspravu.

(9) Ako je podnesen prijedlog za proglašenje ništa- vim konsenzualnog patenta i kada su priloženi dokazi iz članka 80. stavka 2. ovoga Zakona dostatni za vje- rojatnost da konsenzualni patent ne zadovoljava uvjete iz članka 41. ovoga Zakona, odgovor na poziv iz stavka 3. ovoga članka mora sadržavati i zahtjev za provedbu postupka potpunog ispitivanja.«

Članak 29. U članku 83. stavku 1. iza riječi: »djelomično,« do-

daju se riječi: »uzimajući u obzir izmjene patenta koje je nositelj izvršio u postupku povodom prijedloga za proglašenje patenta ništavim,«.

Članak 30. Naslov iznad članka 84. i članak 84. brišu se.

Članak 31. Iza članka 87. dodaje se Glava »X.a SVJEDODŽBA

O DODATNOJ ZAŠTITI« te naslovi i članci 87.a do 87.n koji glase: »ZNAČENJE POJMOVA«.

Članak 87.a (1) U odnosu na Svjedodžbe o dodatnoj zaštiti

priznate za lijekove namijenjene ljudima ili životinjama (u daljnjem tekstu: Svjedodžba) sljedeći pojmovi imaju značenje:

a) »lijek« je svaka tvar ili mješavina tvari namijenjena liječenju ili sprječavanju bolesti kod ljudi ili životinja te svaka tvar ili mješavina tvari koja se može primijeniti na ljudima ili životinjama u svrhu obnavljanja, ispravljanja ili prilagodbe fizioloških funkcija ili postavljanja medicinske dijagnoze,

b) »proizvod« je aktivni sastojak ili mješavina aktivnih sastojaka lijeka,

c) »temeljni patent« je patent kojeg je nositelj odredio u postupku za dobivanje svjedodžbe o dodatnoj zaštiti i kojime se štiti proizvod kao takav, kao što je definiran u točki b) ovoga stavka ovoga članka, ili postupak za dobivanje proizvoda ili primjena proizvoda,

d) »prvo odobrenje za stavljanje u promet« je prvo odobrenje za stavljanje u promet lijeka namijenje- nog ljudima ili životinjama u Republici Hrvatskoj ili u Europskoj uniji.

(2) U odnosu na svjedodžbe o dodatnoj zaštiti priznate za sredstva za zaštitu bilja (u daljnjem tekstu: Svjedodžba) sljedeći pojmovi imaju značenje:

a) »sredstvo za zaštitu bilja« je aktivna tvar ili pri- pravak koji sadrži jednu ili više aktivnih tvari, u obliku u kojem dolaze do korisnika, sa svrhom da:

– štiti biljke ili biljne proizvode od štetnih organizama ili sprječava aktivnost štetnih organizama, ako te tvari ili pripravci nisu drukčije definirani,

– utječe na životne procese biljke, ne kao hranjiva tvar, već na drugi način (npr. biljni regulator rasta),

– štiti (konzervira) biljne proizvode, ako ta tvar ili pripravak nisu predmet posebnih odredaba o konzer- vansima,

– uništava nepoželjne biljke, ili – uništava dijelove biljaka ili kontrolira ili sprječava

nepoželjni rast biljaka, b) »tvar« je kemijski element ili njegovi sastojci, pri-

rodni ili proizvedeni, uključujući i onečišćenosti koje se neizbježno javljaju kao rezultat proizvodnog postupka,

c) »aktivna tvar« je tvar ili mikroorganizam, uključu- jući viruse, koja ima opću ili specifičnu aktivnost:

– protiv štetnih organizama, ili – na biljke, dijelove biljaka ili biljne proizvode, d) »pripravak« je smjesa ili otopina koja se sastoji od

dviju ili više tvari od kojih je najmanje jedna aktivna tvar koja se upotrebljava kao sredstvo za zaštitu bilja,

e) »biljka« je živa biljka kao i živi dijelovi biljaka, uključujući svježe voće i sjemenke,

f) »biljni proizvod« je proizvod u neprerađenom obliku ili rezultat neke jednostavne obrade biljke, kao što su mljevenje, sušenje ili prešanje, ali koji isključuje samu biljku kako je definirana u točki e) ovoga stavka ovoga članka,

g) »štetni organizmi« su biljne štetočine ili štetočine proizvoda dobivenog od biljke, biljne ili životinjske na- ravi, kao što su virusi, bakterije i mikoplazme, te ostali patogeni,

h) »proizvod« je aktivna tvar kao što je definirana u točki c) ovoga stavka ovoga članka ili kombinacija aktivnih tvari sredstva za zaštitu bilja,

i) »temeljni patent« je patent kojeg je nositelj odredio u postupku za dobivenje svjedodžbe o dodatnoj zaštiti i kojim se štiti proizvod kao takav, kao što je definiran u točki h) ovoga stavka ovoga članka, pripravak kao što je definiran u točki d) ovoga stavka ovoga članka ili postu- pak za dobivanje proizvoda ili primjena proizvoda,

j) »prvo odobrenje za stavljanje u promet« je prvo odobrenje za stavljanje u promet sredstava za zaštitu bilja u Republici Hrvatskoj ili u Europskoj uniji.

TRAJANJE SVJEDODŽBE

Članak 87.b (1) Svjedodžba se u skladu s odredbama ovoga Za-

kona može izdati u slučaju kada je temeljni patent priznat za lijek namijenjen ljudima ili životinjama ili za sredstvo za zaštitu bilja, za čije stavljanje u promet je potrebno prethodno odobrenje nadležnoga državnog tijela.

(2) Učinci Svjedodžbe nastupaju odmah nakon za- konskog isteka roka trajanja temeljnog patenta.

(3) Prava stečena Svjedodžbom mogu trajati onoliki vremenski period koliki je protekao od datuma podnoše- nja prijave temeljnog patenta do dana izdavanja prvog odobrenja za stavljanje u promet lijeka namijenjenog ljudima ili životinjama, odnosno sredstva za zaštitu bilja

30

koji je zaštićen tim patentom, umanjen za pet godina. (4) Svjedodžba ne može trajati dulje od pet godina

od njezina stupanja na snagu. (5) Trajanje Svjedodžbe određeno je rješenjem

Zavoda.

PRETPOSTAVKE ZA DOBIVANJE SVJEDODŽBE

Članak 87.c Svjedodžba se izdaje na zahtjev nositelja temeljnog

patenta ako su na dan podnošenja zahtjeva za izdavanje Svjedodžbe ispunjene sljedeće pretpostavke:

1. da je lijek namijenjen ljudima ili životinjama, odnosno sredstvo za zaštitu bilja zaštićeno temeljnim patentom koji je na snazi,

2. da je u Republici Hrvatskoj izdano odobrenje za stavljanje u promet lijeka namijenjenog ljudima ili životinjama, odnosno sredstva za zaštitu bilja, i da je isto na snazi,

3. da temeljni patent za lijek namijenjen ljudima ili životinjama, odnosno sredstvo za zaštitu bilja nije već bio predmet Svjedodžbe,

4. da je prijava za temeljni patent podnesena u Re- publici Hrvatskoj nakon 1. siječnja 1993., i

5. da je prvo odobrenje za stavljanje u promet lijeka namijenjenog ljudima ili životinjama, odnosno sredstva za zaštitu bilja izdano nakon 1. siječnja 2005.

ZAHTJEV ZA IZDAVANJE SVJEDODŽBE

Članak 87.d Zahtjev za izdavanje Svjedodžbe se podnosi Zavodu

u roku od 6 mjeseci od datuma izdavanja odobrenja iz članka 87.c točke 2. ovoga Zakona, za stavljanje u pro- met lijeka namijenjenog ljudima ili životinjama odnosno sredstva za zaštitu bilja, a ako je odobrenje izdano prije priznanja temeljnog patenta, u roku od šest mjeseci od datuma objave podatka o priznanju patenta iz članka 51. ovoga Zakona.

SADRŽAJ ZAHTJEVA ZA IZDAVANJE SVJEDODŽBE

Članak 87.e (1) Postupak za izdavanje Svjedodžbe pokreće se

podneskom koji sadržava: 1. zahtjev za izdavanje Svjedodžbe u kojem moraju

biti navedeni sljedeći podaci: a) izričita naznaka da se zahtijeva izdavanje Svje-

dodžbe, b) naziv i adresa podnositelja, c) naziv i adresa zastupnika, ako ga podnositelj

ima, d) broj temeljnog patenta i naziv izuma, 2. broj i datum prvog odobrenja za stavljanje proi-

zvoda u promet ili naznaka broja i datuma prvog odo- brenja, ako podneseno odobrenje nije i prvo odobrenje za stavljanje proizvoda u promet,

3. odobrenje za stavljanje proizvoda u promet, izdano od nadležnog tijela, u postupku propisanom posebnim propisom,

4. dokaz iz kojeg je vidljiv identitet proizvoda, sadržaj

provedenog postupka i glasilo u kojem je objavljen poda- tak o odobrenju, ako odobrenje navedeno u točki 2. nije prvo odobrenje za stavljanje proizvoda u promet,

5. dokaz o izvršenoj uplati upravne pristojbe i naknade troškova upravnog postupka za izdavanje Svjedodžbe.

(2) Ako je podnositelj zahtjeva za izdavanje Svje- dodžbe nositelj više od jednog patenta za isti proizvod, može mu se izdati samo jedna Svjedodžba za taj pro- izvod.

(3) Ako se dva ili više zahtjeva odnose na isti proiz- vod i potječu od dva ili više nositelja različitih patenata, svakom od njih može biti izdana po jedna Svjedodžba za taj proizvod.

(4) Zahtjev iz stavka 1. točke 1. ovoga članka se pod- nosi na obrascu čiji je sadržaj propisan Pravilnikom.

POSTUPAK FORMALNOG ISPITIVANJA

Članak 87.f (1) Zavod provodi postupak formalnog ispitivanja po

podnesenom zahtjevu za izdavanje Svjedodžbe. (2) U postupku formalnog ispitivanja utvrđuje se

sljedeće: 1. je li zahtjev podnesen u propisanoj formi i sadrži li

sve podatke propisane člankom 87.e stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona,

2. je li plaćena upravna pristojba i naknada troškova upravnog postupka,

3. je li zahtjev podnesen u roku propisanom člankom 87.d ovoga Zakona,

4. jesu li uz zahtjev priloženi dokazi propisani član- kom 87.e stavkom 1. točkama 3. i 4. ovoga Zakona, i

5. je li temeljni patent bio u važenju u vrijeme podno- šenja zahtjeva za izdavanje Svjedodžbe.

(3) Ako zahtjev za izdavanje Svjedodžbe ne sadrži dijelove propisane stavkom 2. ovoga članka, Zavod će pozvati podnositelja da u roku 30 dana od primitka poziva ukloni nedostatke navedene u pozivu.

(4) Ako podnositelj u propisanom roku ne ukloni utvrđene nedostatke, Zavod će donijeti rješenje o odba- civanju zahtjeva za izdavanje Svjedodžbe.

(5)Ako podnositelj ukloni nedostatke u roku iz stavka 2. ovoga članka, Zavod će provesti postupak supstan- cijalnog ispitivanja.

POSTUPAK SUPSTANCIJALNOG ISPITIVANJA

Članak 87.g (1) U postupku supstancijalnog ispitivanja Zavod

ispituje sljedeće: 1. jesu li na datum podnošenja zahtjeva bile ispu-

njene pretpostavke za izdavanje Svjedodžbe propisane člankom 87.c ovoga Zakona,

2. je li proizvod za koji se traži Svjedodžba zaštićen temeljnim patentom,

3. je li odobrenje za stavljanje proizvoda u promet izdano na način koji je propisan posebnim propisom,

4. je li taj proizvod već bio predmet Svjedodžbe. (2) Ako Zavod u postupku ispitivanja utvrdi da su

ispunjene sve propisane pretpostavke, donijet će rje-

31

šenje o izdavanju Svjedodžbe. U rješenju je određeno i trajanje Svjedodžbe.

(3) Ako Zavod u postupku ispitivanja utvrdi da nisu ispunjene sve propisane pretpostavke, rješenjem će odbiti zahtjev za izdavanje Svjedodžbe.

SADRŽAJ SVJEDODŽBE

Članak 87.h Svjedodžba sadrži sljedeće podatke: a) naziv i adresu nositelja svjedodžbe, b) broj temeljnog patenta, c) naziv izuma, d) broj i datum odobrenja za stavljanje proizvoda u

promet i naziv proizvoda navedenog u odobrenju, e) broj i datum prvog odobrenja za stavljanje proi-

zvoda u promet, kada je to prema odredbama iz članka 87.e stavka 1. točke 2. ovoga Zakona potrebno,

f) vrijeme trajanja Svjedodžbe.

UPIS U REGISTAR

Članak 87.i Podaci vezani uz postupak po zahtjevu za izdavanje

Svjedodžbe, te o njezinom trajanju upisat će se u registar Zavoda u skladu s odredbama Pravilnika.

PREDMET I UČINCI ZAŠTITE

Članak 87.j (1) Unutar zaštite priznate temeljnim patentom, za-

štita dobivena Svjedodžbom odnosit će se samo na lijek namijenjen ljudima ili životinjama, odnosno na sredstvo za zaštitu bilja za koje je odobreno stavljanje u promet, kao i za bilo koju primjenu proizvoda kao lijeka nami- jenjenog ljudima ili životinjama, odnosno kao sredstva za zaštitu bilja, koja je bila odobrena prije prestanka važenja Svjedodžbe.

(2) Svjedodžbom se nositelju temeljnog patenta ili njegovom pravnom sljedniku daju ista prava kao i temeljnim patentom i podložno istim ograničenjima i istim obvezama.

OBJAVA

Članak 87.k (1) Zavod u službenom glasilu objavljuje podatke o

podnesenom zahtjevu za izdavanje Svjedodžbe, dono- šenju rješenja o izdavanju Svjedodžbe, odnosno odbi- janju zahtjeva za izdavanje Svjedodžbe i o prestanku važenja Svjedodžbe.

(2) Podaci koji se objavljuju utvrđuju se Pravilni- kom.

PRESTANAK SVJEDODŽBE

Članak 87.l (1) Svjedodžba prestaje istekom vremena za koje

je izdana. (2) Svjedodžba prestaje prije vremena za koje je

izdana:

1. ako se nositelj odrekne svjedodžbe, svjedodžba prestaje sljedećega dana od dana dostave Zavodu ovjerene pisane izjave o odricanju,

2. ako godišnja naknada troškova za njezino održa- vanje nije plaćena u propisanom roku,

3. ako proizvod za koji je svjedodžba odobrena više ne može biti u prometu što je posljedica opoziva odobrenja za njegovo stavljanje u promet u skladu s nacionalnim propisom.

(3) Zavod donosi odluku o prestanku svjedodžbe po službenoj dužnosti, ili na zahtjev zainteresirane osobe.

PROGLAŠENJE NIŠTAVOM SVJEDODŽBE O DODATNOJ ZAŠTITI

Članak 87.m (1) U postupku pred Zavodom Svjedodžba će biti

proglašena ništavom: 1. ako je izdana protivno odredbama ovoga

Zakona, 2. ako je temeljni patent prestao prema odredbama

iz članaka 75., 76. i 85. ovoga Zakona, 3. ako je temeljni patent u potpunosti ili djelomično

proglašen ništavim, čime proizvod za koji je Svjedodž- ba izdana više nije obuhvaćen patentnim zahtjevima temeljnog patenta ili ako nakon prestanka temeljnog patenta postoje razlozi koji bi opravdali takvo progla- šenje ništavim.

(2) Na postupak za proglašenje Svjedodžbe ništa- vom primjenjuju se na odgovarajući način odredbe ovoga Zakona koje se odnose na postupak povodom prijedloga za proglašenje ništavim patenta.

ODNOS PREMA KONSENZUALNOM PATENTU

Članak 87.n Odredbe o Svjedodžbi ne primjenjuju se na

konsenzualni patent.«

Članak 32. Glava »XI.OSTVARIVANJE PRAVA«mijenja se i

glasi: »XI. ŽALBA«, a, podnaslov »1. Građanskoprav- na zaštita« mijenja se i glasi: »1.Postupak povodom žalbe«.

Naslov iznad članka 88. mijenja se i glasi: »PRAVO ŽALBE«.

Članak 88. mijenja se i glasi: »(1) Protiv odluka Zavoda donesenih u prvom

stupnju, stranka čijem zahtjevu u cijelosti ili u dijelu nije udovoljeno ima pravo žalbe u roku od 30 dana od dana dostave odluke.

(2) Druge stranke u postupku koji je okončan odlu- kom protiv koje se podnosi žalba imaju pravo biti stranke u žalbenom postupku.«

Članak 33. Naslov iznad članka 89. mijenja se i glasi:

»SADRŽAJ ŽALBE«. Članak 89. mijenja se i glasi: »Pored podataka koje mora imati svaki podnesak,

32

žalba treba sadržavati: 1. naznaku rješenja protiv kojeg se podnosi, 2. određenu izjavu o tome da se rješenje pobija u

cijelosti ili u nekom dijelu, 3. razloge zbog kojih se žalba podnosi, 4. obrazloženje žalbe, te sve dokaze kojima podno-

sitelj žalbe potvrđuje svoje navode iz žalbe, 5. potpis podnositelja žalbe, 6. punomoć ako se žalba podnosi putem zastupni-

ka.«

Članak 34. Naslov iznad članka 90. mijenja se i glasi:

»ODLUČIVANJE O ŽALBI«. Članak 90. mijenja se i glasi: »(1) Žalbeno vijeće odlučuje na sjednicama,

većinom glasova. (2) Žalbeno vijeće odlučuje na temelju podnesaka

stranaka, a kada smatra da je to potrebno ili kada stranka u postupku to zahtijeva, može odrediti održavanje usme- ne rasprave. Stranke se na usmenu raspravu pozivaju najmanje 45 dana prije održavanja.

(3) Odredbe iz članka 47. i 48., odnosno 81. i 83. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način u rješavanju Žalbenog vijeća o žalbi.«

Članak 35. Iza članka 90. dodaje se podnaslov koji glasi:

»2. Sastav i ustrojstvo žalbenih vijeća«.

Članak 36. Naslov iznad članka 91. mijenja se i glasi:

»ŽALBENA VIJEĆA«. Članak 91. mijenja se i glasi: »(1) Žalbena vijeća u području prava industrijskog

vlasništva za odlučivanje o žalbama protiv odluka Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo (u dalj- njem tekstu Žalbena vijeća) osnivaju se kao neovisno tijelo za odlučivanje o žalbi sukladno odredbama ovoga Zakona.

(2) U obavljanju svojih poslova Žalbena vijeća koriste pečat s grbom Republike Hrvatske.

(3) Na sadržaj zaglavlja akata Žalbenih vijeća pri- mjenjuju se propisi kojima se uređuje sadržaj zaglavlja akata tijela državne uprave.

(4) Sjedište Žalbenih vijeća je pri Zavodu. Zavod daje Žalbenim vijećima na raspolaganje radni prostor i opremu što su potrebni za obavljanje njihovih zadaća.

(5) Uredske i druge administrativne poslove za Žalbena vijeća obavlja Tajništvo Žalbenih vijeća orga- nizirano kao ustrojbena jedinica u Zavodu.

(6) Predsjednik Žalbenih vijeća (u daljnjem tekstu predsjednik) upravlja radom Žalbenih vijeća.

(7) Predsjednik i članovi Žalbenih vijeća neovisni su, nisu obvezani nikakvim uputama ravnatelja Zavo- da i svoje zadaće obavljaju nepristrano i u skladu sa zakonom.

(8) Predsjednik i članovi Žalbenih vijeća imaju polo- žaj neovisnih stručnjaka a naknadu za svoj rad primaju u skladu s Pravilnikom o naknadama za rad Žalbenih vijeća u području prava industrijskog vlasništva. Oni za

vrijeme svog mandata u Žalbenim vijećima mogu oba- vljati i druge poslove i dužnosti, te mogu istodobno biti službenici i dužnosnici Zavoda.

(9) Predsjednik, uz suglasnost ravnatelja Zavoda donosi Poslovnik o radu Žalbenih vijeća u području prava industrijskog vlasništva.«

Članak 37. Naslov iznad članka 92. mijenja se i glasi:

»IMENOVANJE I RAZRJEŠENJE PREDSJEDNIKA I ČLANOVA ŽALBENIH VIJEĆA«.

Članak 92. mijenja se i glasi: »(1) Predsjednika, dva zamjenika predsjednika i 14

članova Žalbenih vijeća po javnom pozivu imenuje Vlada na prijedlog ravnatelja Zavoda, na vrijeme od 5 godina, uz mogućnost ponovnog izbora.

(2) Za predsjednika može biti imenovan diplomirani pravnik koji je nakon položenog pravosudnog ispita 4 godine radio na pravnim poslovima vezanim uz intelektualno vlasništvo te koji je stručnjak u području prava industrijskog vlasništva.

(3) Za zamjenike predsjednika mogu biti imenova- ni:

– diplomirani inženjer koji je nakon položenog državnog stručnog ispita 4 godine radio na poslovima vezanim uz intelektualno vlasništvo te koji je stručnjak u području patentnog prava, i

– diplomirani pravnik, diplomirani ekonomist ili profesor francuskog, engleskog ili hrvatskog jezika koji je nakon položenog državnog stručnog ispita 4 godine radio na poslovima vezanim uz intelektualno vlasništvo te koji je stručnjak u području prava žiga i industrijskog dizajna.

(4) Za članove Žalbenih vijeća imenuju se: – dva diplomirana pravnika s položenim državnim

stručnim ispitom koji su stručnjaci u području paten- tnog prava i prava topografija poluvodičkih proizvoda s 4 godine radnog iskustva na poslovima vezanim uz intelektualno vlasništvo,

– pet diplomiranih inženjera s položenim državnim stručnim ispitom koji su stručnjaci u području patentnog prava s 4 godine radnog iskustva na poslovima vezanim uz intelektualno vlasništvo, i

– sedam osoba koje su ili diplomirani pravnik ili di- plomirani ekonomist ili profesor francuskog, engleskog ili hrvatskog jezika i koje su stručnjaci u području prava žiga, industrijskog dizajna i oznaka zemljopisnog podri- jetla s 4 godine radnog iskustva na poslovima vezanim uz intelektualno vlasništvo.

(5) Predsjednika, njegove zamjenike i članove Žal- benih vijeća, prije isteka vremena na koje su imenovani, može razriješiti Vlada na obrazloženi prijedlog ravnatelja Zavoda:

– ako to sam zatraži, – ako trajno izgubi sposobnost obavljanja dužnosti

zbog bolesti i sl. razloga, – ako je osuđen za kazneno djelo koje ga čini

nedostojnim obnašanja te dužnosti, – ako se utvrdi da je zlouporabio svoj položaj, – ako se utvrdi da je teško povrijedio zakon, ili pravila

struke ili teško zanemario svoje dužnosti zbog čega je

33

izazvao poremećaj u radu Žalbenih vijeća koji utječe na zakonito i pravodobno izvršavanje njegovih zadaća, ili

– kada navrši 70 godina života.«

Članak 38. Naslov iznad članka 93. mijenja se i glasi: »ŽALBE-

NO VIJEĆE U SVAKOM POJEDINOM SLUČAJU«. Članak 93. mijenja se i glasi: »(1) Imajući u vidu okolnosti i narav svakog

pojedinog slučaja, predsjednik od osoba imenovanih u skladu s odredbama članka 92. ovoga Zakona, određu- je Žalbeno vijeće od tri osobe koje odlučuje o žalbi (u daljnjem tekstu: Žalbeno vijeće) i među njima određuje predsjedatelja.

(2) Za člana Žalbenog vijeća iz stavka 1. ovoga članka ne može biti određena osoba koja je sudjelovala u donošenju odluke protiv koje se žalba podnosi.«

Članak 39. Naslov iznad članka 94. mijenja se i glasi: »IZUZEĆE

ČLANA ŽALBENOG VIJEĆA«. Članak 94. mijenja se i glasi: »(1) Član Žalbenog vijeća iz članka 93. ovoga Za-

kona izuzet će se od odlučivanja o žalbi u predmetu u kojem ima osobni interes, u kojem je prethodno sudje- lovao kao zastupnik ili punomoćnik jedne od stranaka, u kojem je sudjelovao u donošenju odluke povodom koje se žalba podnosi, ili ako postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristranost.

(2) Izuzeće može zahtijevati stranka u postupku i imenovani član. O izuzeću odlučuje ravnatelj Zavoda. Ravnatelj Zavoda je dužan donijeti odluku u roku od 15 dana od dostave zahtjeva za izuzeće. Do odluke ravnatelja Zavoda, član o čijem se izuzeću odlučuje dužan je prekinuti svaki daljnji rad na predmetu. Protiv odluke ravnatelja Zavoda nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(3) O podnesenom zahtjevu za izuzeće ravnatelj Zavoda bez odgode obavješćuje predsjednika i člana Žalbenog vijeća na kojeg se zahtjev za izuzeće odnosi. Ako ravnatelj Zavoda odluči da je imenovani član izu- zet, predsjednik mora bez odgode na njegovo mjesto imenovati drugog člana.«

Članak 40. Iza članka 94. dodaje se Glava: »XI.a ZAŠTITA

PRAVA U SLUČAJU POVREDE«.

Članak 41. Naslov iznad članka 95. mijenja se i glasi: »OSOBE

OVLAŠTENE ZAHTIJEVATI ZAŠTITU PRAVA«. Članak 95. mijenja se i glasi: »Osim nositelja prava, odnosno osobe koju on ovlasti

u skladu s općim propisima o zastupanju, zaštitu prava iz ovoga Zakona može zahtijevati i nositelj isključive licen- cije u onoj mjeri u kojoj je stekao pravo na iskorištavanje izuma na temelju pravnog posla ili zakona.«

Članak 42. Iza članka 95. dodaju se naslovi i članci od 95.a do

95.m koji glase: »ZAHTJEV ZA UTVRÐENJEM PRAVA NA PATENT«.

Članak 95.a (1) Ako je prijavu patenta neovlašteno podnijela

osoba kojoj ne pripada pravo na zaštitu izuma patentom, izumitelj, odnosno njegov pravni sljednik može tužbom zahtijevati utvrđenje svog prava na zaštitu izuma pa- tentom.

(2) Ako je prijavu patenta neovlašteno podnijela osoba koja je jedna od više osoba koje su zajedničkim radom stvorile izum, ostali izumitelji odnosno njihovi pravni sljednici mogu zahtijevati utvrđenje svog prava na zajednički patent.

(3) Tužbe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka se mogu podnijeti do donošenja rješenja o priznanju patenta.

(4) Izumitelj odnosno njegov pravni sljednik čije je pravo na zaštitu izuma patentom utvrđeno pravomoćnom sudskom presudom može:

– nastaviti pokrenuti postupak za priznanje patenta u roku od tri mjeseca od dana pravomoćnosti sudske presude, ili

– podnijeti novu prijavu patenta za isti izum, zahtije- vajući priznavanje datuma podnošenja i prava prvenstva, ako ga ima, od prijave koju je neovlašteno podnijela osoba kojoj to pravo ne pripada.

(5) Izumitelj čije je pravo na zaštitu izuma patentom utvrđeno pravomoćnom presudom može u svako doba od Zavoda zahtijevati upis svog imena u prijavu patenta i sve isprave koje se izdaju za patent te u odgovarajuće registre Zavoda. Upis izumiteljevog imena može zahti- jevati i njegov pravni sljednik.

ZAHTJEV ZBOG POVREDE PRAVA NAVOÐENJA IZUMITELJA

Članak 95.b (1) Ako je u prijavi patenta i/ili u ispravama koje se

izdaju za patent i/ili u registrima Zavoda, u svojstvu izu- mitelja upisana osoba koja nije izumitelj ili ako izumitelj nije upisan, izumitelj može tužbom zahtijevati upis svog imena.

(2) Kada je u prijavi patenta i/ili u ispravama koje se izdaju za patent i/ili u registrima Zavoda u svojstvu izumitelja upisana osoba koja nije izumitelj, zahtjev se postavlja protiv te osobe, a ako izumitelj nije upisan, zahtjev se postavlja protiv Zavoda.

(3) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka pripada i izu- mitelju zajedničkog izuma.

(4) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka ne zastarijeva i nasljeđuje se.

ZAHTJEV ZA UTVRÐENJEM I ZAHTJEV ZA PRESTANKOM POVREDE

Članak 95.c (1) Protiv osobe koja je neovlaštenim poduzimanjem

neke od radnji iz članka 58. stavaka 2. i 3. i članka 59. ovoga Zakona povrijedila patent, nositelj patenta može tužbom zahtijevati utvrđenje povrede.

34

(2) Protiv osobe koja je neovlaštenim poduzimanjem neke od radnji iz članka 58. stavaka 2. i 3. i članka 59. ovoga Zakona povrijedila patent, nositelj patenta može tužbom zahtijevati prestanak povrede i zabranu takve i slične povrede ubuduće.

(3) Protiv osobe koja je neovlaštenim poduzimanjem neke radnje prouzročila ozbiljnu prijetnju da će patent biti povrijeđen, nositelj patenta može tužbom zahtijevati prestanak poduzimanja te radnje i zabranu povrede patenta.

(4) Zahtjevi iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka mogu se postaviti i protiv osobe koja u obavljanju svoje gos- podarske djelatnosti pruža usluge koje se koriste u radnjama kojima se povrjeđuje patent odnosno od kojih prijeti povreda patenta.

ZAHTJEV ZA ODUZIMANJEM I UNIŠTENJEM PREDMETA

Članak 95.d (1) Protiv osobe koja je neovlaštenim poduzimanjem

neke od radnji iz članka 58. stavaka 2. i 3. i članka 59. ovoga Zakona povrijedila patent, nositelj patenta može tužbom zahtijevati da se na njezin teret, proizvodi koji su nastali ili su pribavljeni povredom patenta i predmeti (pribori i alati) pretežno upotrijebljeni za proizvodnju proizvoda kojima se povređuje patent povuku iz prometa, oduzmu ili unište.

(2) Mjere iz stavka 1. ovoga članka sud će odrediti na teret tuženika, osim ako postoje osobiti razlozi da tako ne odluči.

(3) Prilikom određivanja mjere iz stavka 1. ovoga članka sud će paziti da one budu razmjerne naravi i intenzitetu povrede.

ZAHTJEV ZA NAKNADOM ŠTETE, ZA UOBIČAJENOM NAKNADOM I ZA KORISTIMA

STEČENIM BEZ OSNOVE

Članak 95.e (1) Protiv osobe koja je neovlaštenim poduzimanjem

neke od radnji iz članka 58. stavaka 2. i 3. i članka 59. ovoga Zakona nositelju patenta prouzročila štetu, on može tužbom zahtijevati popravljanje štete prema općim pravilima o popravljanju štete iz Zakona o obveznim odnosima.

(2) Protiv osobe koja je neovlašteno poduzela neku od radnji iz članka 58. stavaka 2. i 3. i članka 59. ovoga Zakona, nositelj patenta može tužbom zahtijevati pla- ćanje naknade u iznosu kojeg je obzirom na okolnosti mogao zahtijevati u ugovoru o licenciji, da je sklopljen.

(3) Protiv osobe koja je bez osnove u pravnom poslu, odluci suda ili zakonu, neovlaštenim poduzimanjem neke od radnji iz članka 58. stavaka 2. i 3. i članka 59. ovoga Zakona povrijedila patent te time stekla neku korist, nositelj patenta može tužbom zahtijevati vraćanje ili nak- nađivanje tih koristi prema općim pravilima o stjecanju bez osnove iz Zakona o obveznim odnosima.

(4) Zahtjevi iz stavaka 1., 2. i 3. se međusobno ne isključuju. Prilikom odlučivanja o kumulativno postavlje-

nim zahtjevima iz stavaka 1., 2. ili 3. sud će paziti na opća načela iz Zakona o obveznim odnosima.

ZAHTJEV ZA NAKNADOM ŠTETE ZBOG POVREDE PRAVA IZ PRIJAVE

PATENTA I KONSENZUALNOG PATENTA

Članak 95.f (1) Protiv osobe koja je u vremenskom razdoblju

između datuma objave prijave patenta i datuma objave podatka o priznanju patenta neovlaštenim poduzima- njem neke od radnji iz članka 58. stavaka 2. i 3. i članka 59. ovoga Zakona povrijedila privremena prava iz prijave patenta iz članka 60. ovoga Zakona, podnositelj prijave patenta može tužbom zahtijevati popravljanje štete prema općim pravilima o popravljanju štete iz Zakona o obveznim odnosima.

(2) Zahtjev iz stavka 1. pripada i nositelju konsen- zualnog patenta ako uz tužbu podnese i dokaz da je Zavodu podnio zahtjev za priznanje patenta provedbom postupka potpunog ispitivanja prijave patenta.

(3) Na zahtjev suda ili neke od stranaka u postupku iz stavaka 1. i 2. ovoga članka Zavod će odmah uzeti u rad odnosnu prijavu i žurno po njoj postupati.

ZAHTJEV ZA OBJAVOM PRESUDE

Članak 95.g Nositelj patenta može zahtijevati da pravomoćna

presuda kojom se makar i djelomično udovoljilo zahtjevu usmjerenom na zaštitu patenta u slučaju povrede, bude objavljena u sredstvima javnog priopćavanja na trošak tuženika. Sud će, u granicama tužbenog zahtjeva, odlu- čiti u kojem će sredstvu javnog priopćavanja presuda biti objavljena te hoće li se objaviti cijela presuda ili njezin dio. Ako sud odluči da se objavi samo dio presude, odredit će, u granicama tužbenog zahtjeva, da se objavi barem izreka i prema potrebi onaj dio presude iz kojeg je vidljivo o kakvoj se povredi radi i tko je povrijedio patent.

TERET DOKAZA

Članak 95.h U parničnom postupku koji se vodi zbog povrede

patentom zaštićenog postupka za proizvodnju nove tvari, smatra se da je svaka jednaka tvar ili tvar jedna- kog sastava proizvedena zaštićenim postupkom, dok suprotno ne dokaže osoba koja takvu supstanciju ili kompoziciju proizvodi.

ZAHTJEV ZA DOSTAVOM PODATAKA

Članak 95.i (1) Nositelj patenta koji je pokrenuo parnični postu-

pak za zaštitu patenta u slučaju povrede može zahtijevati dostavu podataka o podrijetlu i distribucijskim kanalima robe ili usluga kojima se povređuje njegov patent.

(2) Zahtjev iz članka 1. se može postaviti u obliku tužbe ili privremene mjere protiv:

35

– osobe koja je tužena u parničnom postupku iz stavka 1. ovoga članka,

– osobe koja u obavljanju svoje gospodarske dje- latnosti posjeduje robu za koju se sumnja da se njome povrjeđuje patent,

– osobe koja u obavljanju svoje gospodarske djelatnosti daje usluge za koje se sumnja da se njima povrjeđuje patent,

– osobe koje u obavljanju svoje gospodarske dje- latnosti daju usluge koje se koriste u radnjama za koje se sumnja da se njima povrjeđuje patent,

– osobe koja je od jedne od navedenih osoba ozna- čena kao osoba koja sudjeluje u proizvodnji ili distribuciji roba ili davanju usluga za koje se sumnja da se njima povrjeđuje patent.

(3) Zahtjev iz članka 1. se može postaviti i kao prvi zahtjev u stupnjevitoj tužbi, ako je osoba protiv koje se postavlja tuženik i u glavnom zahtjevu.

(4) Zahtjev za dostavom podataka o podrijetlu roba i distribucijskim kanalima roba ili usluga iz stavka 1. ovoga članka može obuhvaćati osobito:

– podatke o imenima i adresama proizvođača i dis- tributera, dobavljača i drugih prijašnjih posjednika robe odnosno davatelja usluga, kao i prodavača na veliko i prodavača na malo kojima je ta roba namijenjena,

– podatke o količinama proizvedene, izrađene, isporučene, primljene ili naručene robe ili usluga, kao i cijenama ostvarenim za odnosnu robu i usluge.

(5) Osoba prema kojoj je postavljen zahtjev na do- stavu podataka iz ovoga članka može odbiti dostavu tih podataka iz istih razloga iz kojih se prema pravilima Za- kona o parničnom postupku može uskratiti svjedočenje. Ako odbije dostavu podataka bez opravdanog razloga, odgovara za štetu u skladu s odredbama Zakona o obveznim odnosima.

(6) Odredbe ovoga članka su bez utjecaja na propise o načinu korištenja povjerljivih podataka u građanskim i kaznenim postupcima, na propise kojima se uređuje odgovornost za zlouporabu prava na dobivanje poda- taka, te na propise kojima se uređuje obrada i zaštita osobnih podataka.

(7) Odredbe ovoga članka su bez utjecaja na odred- be iz članka 95.l ovoga Zakona kojima se uređuje pri- bavljanje dokaza.

PRIVREMENE MJERE ZBOG POVREDE PATENTA

Članak 95.j (1) Na zahtjev nositelja patenta koji učini vjerojatnim

da mu je patent povrijeđen ili da prijeti opasnost od po- vrede patenta, sud može odrediti bilo koju privremenu mjeru koja je usmjerena na prestanak ili sprječavanje povrede, a osobito:

– naložiti protivniku osiguranja da prestane odnosno odustane od radnji kojima se povređuje patent; ovaj nalog sud može izreći i protiv posrednika čije usluge koriste treće osobe da bi povrijedile patent,

– odrediti oduzimanje ili isključenje iz prometa pro- izvoda koji su nastali ili pribavljeni povredom patenta i predmeta (pribora i alata) pretežito upotrijebljenih u stvaranju proizvoda kojima se povrjeđuje patent.

(2) Na zahtjev nositelja patenta koji učini vjerojatnim da mu je patent povrijeđen u obavljanju gospodarske dje- latnosti s ciljem pribavljanja gospodarske ili ekonomske koristi, te da mu zbog takve povrede prijeti nenadokna- diva šteta, pored privremenih mjera iz stavka 1. ovoga članka, sud može odrediti i oduzimanje pokretnina ili nekretnina u vlasništvu protivnika osiguranja koje nisu u neposrednoj vezi s povredom, kao i zabranu raspola- ganja sredstvima na računu kod financijskih institucija i raspolaganja drugom imovinom.

(3) Radi određivanja i provedbe privremene mjere iz stavka 2. ovoga članka sud može zahtijevati od pro- tivnika osiguranja ili drugih osoba koje time raspolažu, dostavu bankovnih, financijskih i drugih ekonomskih podataka, ili pristup drugim potrebnim podacima i do- kumentima. Sud je dužan osigurati čuvanje tajnosti te zabraniti svaku zlouporabu ovih podataka.

(4) Privremena mjera iz stavka 1. ovoga članka se može izreći i bez obavješćivanja protivnika osiguranja ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim da u proti- vnom privremena mjera neće biti učinkovita, ili da prijeti opasnost od nastanka nenadoknadive štete. Privremena mjera iz stavka 2. ovoga članka se može izreći i bez obavješćivanja protivnika osiguranja ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim da u protivnom privremena mjera neće biti učinkovita ili da je s obzirom na osobito teške okolnosti povrede to potrebno. Ako je privremena mjera izrečena bez obavješćivanja protivnika osiguranja, sud će rješenje o privremenoj mjeri, odmah po njenoj provedbi, dostaviti protivniku osiguranja.

(5) U rješenju kojim se određuje privremena mjera sud će odrediti i trajanje te mjere, a ako je mjera odre- đena prije podnošenja tužbe, i rok u kojemu predlagatelj osiguranja mora podnijeti tužbu radi opravdanja mjere, koji ne može biti kraći od 20 radnih odnosno 31 ka- lendarski dan od dana dostave rješenja predlagatelju osiguranja, ovisno o tome koji kasnije istječe.

(6) Na pitanja koja nisu uređena u ovom članku primjenjuju se odredbe Ovršnog zakona.

(7) Odredbe ovoga članka su bez utjecaja na mogu- ćnost određivanja privremenih mjera prema drugim odre- dbama ovoga Zakona i odredbama Ovršnog zakona.

PRIVREMENE MJERE ZA OSIGURANJE DOKAZA

Članak 95.k (1) Na zahtjev nositelja patenta koji učini vjerojatnim

da mu je patent povrijeđen ili da prijeti opasnost od pov- rede patenta sud može odrediti privremenu mjeru radi osiguranja dokaza.

(2) Privremenom mjerom iz stavka 1. ovoga članka sud može osobito odrediti:

– izradu detaljnog opisa robe za koju se učini vjero- jatnim da se njome povređuje patent, uz ili bez uzimanja primjeraka,

– oduzimanje robe za koju se učini vjerojatnim da se njome povređuje patent,

– oduzimanje materijala i sredstava što su upotrijeb- ljeni za izradu i distribuciju robe za koju se učini vjero- jatnim da se njome povređuje patent, te dokumentacije koja se na to odnosi.

36

(3) Privremena mjera iz ovoga članka se može izreći i bez obavješćivanja protivnika osiguranja ako predla- gatelj osiguranja učini vjerojatnim da prijeti opasnost od uništenja dokaza ili od nastanka nenadoknadive štete ili da u protivnom privremena mjera neće biti učinkovita. Ako je privremena mjera izrečena bez obavješćivanja protivnika osiguranja, sud će rješenje o privremenoj mjeri, odmah po njenoj provedbi, dostaviti protivniku osiguranja.

(4) U rješenju kojim se određuje privremena mjera sud će odrediti i trajanje te mjere, a ako je mjera odre- đena prije podnošenja tužbe, i rok u kojemu predlagatelj osiguranja mora podnijeti tužbu radi opravdanja mjere, koji ne može biti kraći od 20 radnih odnosno 31 ka- lendarski dan od dana dostave rješenja predlagatelju osiguranja, ovisno o tome koji kasnije istječe.

(5) Na pitanja koja nisu uređena u ovom članku primjenjuju se odredbe Ovršnog zakona.

(6) Odredbe ovoga članka ne utječu na mogućnost suda da naloži mjere za osiguranje dokaza u skladu s odredbama Zakona o parničnom postupku.

PRIBAVLJANJE DOKAZA TIJEKOM PARNIČNOG POSTUPKA

Članak 95.l (1) Kada se stranka u parničnom postupku poziva

na dokaz i tvrdi da se on nalazi kod druge stranke ili pod njezinom kontrolom, sud će tu stranku pozvati da podnese taj dokaz, ostavljajući joj za to određeni rok.

(2) Kada nositelj patenta kao tužitelj u tužbi tvrdi da se dogodila povreda patenta u obavljanju gospodarske djelatnosti radi stjecanja gospodarske ili ekonomske koristi i tijekom postupka učini to vjerojatnim, te kada se u postupku poziva na bankovne, financijske ili slične ekonomske dokumente, isprave i slične dokaze i tvrdi da se oni nalaze kod druge stranke ili pod njenom kon- trolom, sud će tu stranku pozvati da podnese te dokaze, ostavljajući joj za to određeni rok.

(3) Kada stranka koja je pozvana na podnošenje dokaza poriče da se dokaz nalazi kod nje ili pod njezi- nom kontrolom, sud može radi utvrđivanja te činjenice izvoditi dokaze.

(4) U pogledu prava stranke da uskrati podnošenje dokaza na odgovarajući se način primjenjuju odredbe iz Zakona o parničnom postupku o pravu na uskratu svjedočenja.

(5) Sud će, s obzirom na sve okolnosti, po svom vlastitom uvjerenju cijeniti od kakva je značenja to što stranka kod koje se dokaz nalazi neće postupiti po rješe- nju suda kojim joj se nalaže da podnese dokaz ili protivno uvjerenju suda poriče da se dokaz nalazi kod nje.

(6) Protiv odluke suda iz stavaka 1. i 2. ovoga članka nije dopuštena posebna žalba.

HITNOST I PRIMJENA ODREDABA DRUGIH ZAKONA

Članak 95.m (1) Postupak zbog povrede prava iz ovoga Zakona

je hitan.

(2) Na postupke zbog povrede patenta se primje- njuju odredbe Zakona o parničnom postupku odnosno Ovršnog zakona.

(3) Na zahtjev suda ili neke od stranaka u postupku zbog povrede patenta Zavod, odnosno Žalbeno vijeće će odmah uzeti u rad zahtjev za proglašenjem ništavim rješenja o priznanju patenta koji je podnesen prije ili u tijeku parnice i žurno po njemu postupati. Sud će s obzi- rom na okolnosti slučaja odlučiti hoće li odrediti prekid postupka do konačne odluke o zahtjevu za proglašenje ništavim rješenja o priznanju patenta.«

Članak 43. Naslov iznad članka 96. i članak 96. brišu se.

Članak 44. U članku 97. stavku 1. točka 4. mijenja se i glasi: »4. nudi ili isporučuje proizvod koji čini bitan element

zaštićenog izuma osobama koje nisu ovlaštene za kori- štenje tog izuma (članak 58. stavak 3. i članak 59.)«

U stavku 2., brojka: »8.000,00« zamjenjuje se broj- kom: »10.000,00«.

Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi: »(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit

će se novčanom kaznom od 5.000 do 50.000 kuna fizička osoba obrtnik, odnosno osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, kada su prekršaj počinile u vezi s obavljanjem svog obrta, odnosno samostalne djelatnosti.«

U dosadašnjem stavku 4., koji postaje stavak 5., brojke: »1., 2. i 3.« zamjenjuju se brojkama: »1., 2., 3. i 4.«.

Članak 45. Glava »XII. EUROPSKA PRIJAVA PATENTA I

EUROPSKI PATENT« mijenja se i glasi: »XII. PROŠIRENI EUROPSKI PATENT«.

Članak 46. Naslov iznad članka 103. »UČINCI EUROPSKIH

PATENATA« mijenja se i glasi: »UČINCI PROŠIRENIH EUROPSKIH PATENATA«.

U članku 103. stavak 2. mijenja se i glasi: »(2) U roku od tri mjeseca od datuma objave podatka

o priznavanju europskog patenta, nositelj patenta mora dostaviti Zavodu zahtjev za upis proširenog europskog patenta u Registar patenata, patentni spis europskog patenta kako je objavljen u službenom glasilu EPO-a, prijevod tog patentnog spisa na hrvatski jezik i platiti upravnu pristojbu i naknadu troškova za objavu i tiskanje prijevoda spisa europskog patenta na hrvatski jezik, u skladu s posebnim propisom.«

Članak 47. Iza članka 108. dodaje se Glava: »XII.a EUROPSKI

PATENT« te naslovi i članci 108.a do 108.o, koji glase: »UČINAK EUROPSKIH PATENATA U REPUBLICI HRVATSKOJ«.

Članak 108.a (1) Europska prijava patenta i europski patent, u

skladu s odredbama ovoga Poglavlja, imaju isti učinak

37

i podložni su istim uvjetima kao i nacionalna prijava patenta i nacionalni patent prema ovom Zakonu.

(2) Prema ovom Zakonu: 1. europska prijava patenta znači prijavu europskog

patenta podnesenu prema Europskoj patentnoj konven- ciji (u daljnjem tekstu: EPC), kao i međunarodnu prijavu patenta podnesenu prema Ugovoru o suradnji na područ- ju patenata (u daljnjem tekstu: PCT) za koju Europski patentni ured (u daljnjem tekstu: EPO) obavlja poslove kao naznačeni ili izabrani ured i u kojoj je Republika Hrvatska naznačena,

2. europski patent znači europski patent priznat od EPO-a na temelju europske prijave patenta i u skladu s EPC-om, u kojem je naznačena Republika Hrvatska.

3. nacionalna prijava patenta znači prijavu patenta podnesenu Zavodu prema ovom Zakonu,

4. nacionalni patent znači patent priznat na temelju nacionalne prijave patenta.

PODNOŠENJE EUROPSKE PRIJAVE PATENTA

Članak 108.b (1) Europska prijava patenta može se podnijeti: a) Europskom patentnom uredu, ili b) Zavodu. (2) Europska prijava patenta podnesena Zavodu ima

isti učinak kao da je istog datuma podnesena EPO-u, pod uvjetom da ju Zavod u skladu s odredbama EPC-a, pravodobno proslijedi EPO-u.

(3) Europska izdvojena prijava patenta podnosi se neposredno EPO-u.

(4) Ako Zavod na prvi pogled utvrdi da se radi o mogućem povjerljivom izumu od interesa za Republiku Hrvatsku, europsku prijavu patenta neće proslijediti EPO-u u skladu s odredbama iz stavka 2. ovoga član- ka, već će postupiti u skladu s posebnim propisima o povjerljivim izumima.

(5) Europska prijava patenta koja se podnese Za- vodu u skladu s odredbama iz ovoga članka može se podnijeti na bilo kojem od jezika iz članka 14. stavaka 1. i 2. EPC-a.

PRISTOJBE I NAKNADE TROŠKOVA ZA EUROPSKE PRIJAVE PATENTA

Članak 108.c Pristojbe i troškovi u vezi s europskim prijavama

patenta plaćaju se u skladu s odredbama EPC-a i pro- pisa uz EPC.

UČINCI EUROPSKIH PRIJAVA PATENATA

Članak 108.d (1) Europska prijava patenta kojoj je utvrđen datum

podnošenja i u kojoj je naznačena Republika Hrvatska, ekvivalentna je urednoj nacionalnoj prijavi patenta s pra- vom prvenstva zahtijevanim za europsku prijavu patenta, kad je priznato, bez obzira na njezin ishod.

(2) Objavljena europska prijava patenta privreme- no daje istu zaštitu kakvu daje i objavljena nacionalna prijava patenta prema članku 60. ovoga Zakona, od

datuma na koji je podnositelj prijave dostavio prijevod patentnih zahtjeva objavljene europske prijave patenta na hrvatski jezik osobi koja se koristi tim izumom u Re- publici Hrvatskoj.

(3) Smatra se da europska prijava patenta od po- četka nije imala učinke navedene u stavku 2. ovoga članka ako je povučena, ako se smatra povučenom, ako je konačno odbijena ili ako je naznaka Republike Hrvatske povučena ili se smatra povučenom.

UČINCI EUROPSKIH PATENATA

Članak 108.e (1) Europski patent u kojem je naznačena Republika

Hrvatska, uz ispunjenje pretpostavki iz ovoga članka, daje od datuma objave podatka o njegovu priznavanju od strane EPO-a ista prava koja bi bila dana i nacionalnim patentom priznatim prema ovom Zakonu.

(2) U roku od 3 mjeseca od datuma objave podatka o priznavanju europskog patenta, nositelj patenta mora dostaviti Zavodu zahtjev za upis europskog patenta u Registar patenata, patentni spis europskog patenta kako je objavljen u službenom glasilu EPO-a, prijevod tog patentnog spisa na hrvatski jezik i platiti upravnu pri- stojbu i naknadu troškova za objavu i tiskanje prijevoda spisa europskog patenta na hrvatski jezik, u skladu s posebnim propisom.

(3) Zavod donosi rješenje o upisu europskog patenta u Registar patenata iz članka 49. ovoga Zakona.

(4) Ako kao rezultat prigovora podnesenog EPO-u europski patent ostane na snazi s izmijenjenim paten- tnim zahtjevima, ili kao rezultat zahtjeva za ograničenje iz članka 105.a EPC-a europski patent bude ograničen izmjenom patentnih zahtjeva, nositelj patenta mora Za- vodu dostaviti prijevod izmijenjenih patentnih zahtjeva na hrvatski jezik i platiti propisanu upravnu pristojbu i naknadu troškova za objavu u službenom glasilu Zavo- da, u roku od 3 mjeseca od datuma na koji je objavljen podatak o odnosnoj odluci EPO-a.

(5) Ako tekst patentnih zahtjeva sadržava pozivne oznake upotrijebljene u crtežima, ti se crteži moraju prilo- žiti uz prijevod naveden u stavku 2. i 4. ovoga članka.

(6) Zavod u službenom glasilu objavljuje, što je prije moguće, podatak o svakom prijevodu koji je uredno podnesen prema stavku 2. ili 4. ovoga članka. Sadržaj objave propisat će se Pravilnikom.

(7) Ako prijevod iz stavaka 2. ili 4. ovoga članka nije podnesen u propisanom roku ili ako propisana upravna pristojba i naknada troškova za objavu nisu plaćeni u roku iz stavaka 2. ili 4. ovoga članka, smatra se da europski patent za Republiku Hrvatsku otpočetka ne vrijedi. Članak 122. EPC-a o povratu u prijašnje stanje primjenjuje se na odgovarajući način.

(8) Smatra se da europski patent i prijava na kojoj se temelji otpočetka nisu imali učinke navedene u stavku 1. ovoga članka i članku 108.d stavku 2. ovoga Zakona, u opsegu u kojem je taj patent pred EPO-m ukinut u po- stupku po prigovoru ili proglašen nevažećim ili ograničen u postupku po zahtjevu iz članka 105.a EPC-a.

38

VJERODOSTOJAN TEKST EUROPSKIH PRIJAVA PATENATA I EUROPSKIH PATENATA

Članak 108.f (1) Tekst europske prijave patenta ili europskog

patenta koji je sastavljen na jeziku postupka koji se vodi pred EPO-m vjerodostojan je tekst u bilo kojem postupku u Republici Hrvatskoj.

(2) Ako prijevod na hrvatski jezik daje zaštitu užu od zaštite koju daje europska prijava patenta ili europski patent, taj će se prijevod smatrati vjerodostojnim, osim u postupcima za proglašenje patenta ništavim.

(3) Podnositelj prijave ili nositelj europskog patenta može u svako doba podnijeti ispravljeni prijevod. Ispra- vljeni prijevod patentnih zahtjeva objavljene europske prijave patenta nema pravne učinke u Republici Hrvat- skoj sve dok nije dostavljen osobi koja se u Republici Hrvatskoj koristi izumom. Ispravljeni prijevod patentnog spisa europskog patenta u kojemu je naznačena Re- publika Hrvatska nema pravne učinke sve dok Zavod ne objavi podatak da je prijevod ispravljen, što je prije moguće, nakon uplate upravne pristojbe i naknade tro- škova propisanih za objavu.

(4) Svaka osoba koja se u dobroj vjeri koristi izumom ili koja je obavila učinkovite i ozbiljne pripreme za kori- štenje izumom, a čije korištenje ne bi činilo povredu eu- ropske prijave patenta ili europskog patenta u izvornom prijevodu može, nakon što ispravljeni prijevod počne proizvoditi učinak, nastaviti takvo korištenje u okviru svojeg poslovanja ili za potrebe svojeg poslovanja, bez plaćanja naknade.

PRAVA RANIJEG DATUMA

Članak 108.g (1) U Republici Hrvatskoj europska prijava patenta i

europski patent u kojem je naznačena Republika Hrvat- ska imaju u odnosu prema nacionalnoj prijavi patenta i nacionalnom patentu isti učinak na stanje tehnike kao i nacionalna prijava patenta i nacionalni patent.

(2) Nacionalna prijava patenta i nacionalni patent u Republici Hrvatskoj imaju u odnosu prema europskom patentu u kojem je naznačena Republika Hrvatska, isti učinak na stanje tehnike koji imaju i s obzirom na nacionalni patent.

ISTODOBNA ZAŠTITA

Članak 108.h Ako su europski patent u kojem je naznačena Repu-

blika Hrvatska i nacionalni patent, koji imaju isti datum podnošenja, ili ako je zatraženo pravo prvenstva, isti datum prvenstva, priznati istoj osobi ili njezinu pravnom sljedniku, nacionalni patent nema učinak u opsegu u kojem pokriva isti izum kao i europski patent u kojem je naznačena Republika Hrvatska, od datuma na koji je rok za podnošenje prigovora protiv europskog patenta istekao a da prigovor nije podnesen, ili od datuma na koji je u postupku po prigovoru protiv europskog patenta donesena konačna odluka da europski patent ostaje na snazi.

PRETVORBA U NACIONALNU PRIJAVU PATENTA

Članak 108.i (1) Zavod provodi postupak za priznavanje nacio-

nalnog patenta na zahtjev podnositelja europske prijave patenta ili na zahtjev nositelja europskog patenta, u sljedećim slučajevima:

a) kada se europska prijava patenta smatra povu- čenom prema članku 77. stavku 3. EPC-a, ili

b) kada prijevod europske prijave patenta nije pra- vodobno podnesen u skladu s odredbom iz članka 14. stavka 2. i članka 90. stavka 3. EPC-a.

(2) U slučaju iz stavka 1. točke a) ovoga članka, zahtjev za pretvorbu podnosi se Zavodu. Zavod, pri- državajući se propisa o nacionalnoj sigurnosti, zahtjev prosljeđuje neposredno središnjim uredima za indus- trijsko vlasništvo država ugovornica koje su u njemu navedene.

(3) U slučajevima iz stavka 1. točke b) ovoga članka, zahtjev za pretvorbu podnosi se EPO-u koji ga prosljeđuje Zavodu ako je u njemu navedena Republika Hrvatska.

(4) Zahtjev se smatra podnesenim nakon uplate pris- tojbe i naknade troškova za pretvorbu. Učinci europske prijave patenta iz članka 66. EPC-a prestaju ako zahtjev za pretvorbu nije pravodobno podnesen.

(5) U roku od dva mjeseca od podnošenja zahtjeva za pretvorbu europske prijave patenta u nacionalnu prijavu patenta, podnositelj prijave je dužan platiti propi- sanu upravnu pristojbu i naknadu troškova za pretvorbu i objavu, u skladu s posebnim propisima, te podnijeti Zavodu prijevod izvornog teksta europske prijave pa- tenta na hrvatski jezik. Podatak o pretvorbi se objavljuje u službenom glasilu Zavoda. Ako upravna pristojba i naknada troškova nisu pravodobno plaćene, odnosno ako prijevod izvornog teksta europske prijave patenta na hrvatski jezik nije pravodobno podnesen, smatra se da zahtjev za pretvorbu nije podnesen, o čemu Zavod donosi odgovarajući akt.

PRISTOJBE ZA ODRŽAVANJE EUROPSKIH PATENATA

Članak 108.j (1) Pristojbe za održavanje europskih patenata

plaćaju se Zavodu za godine koje slijede nakon godine u kojoj je objavljen podatak o priznavanju europskog patenta, u skladu s posebnim propisima.

(2) Članak 141. stavak 2. EPC-a primjenjuje se na odgovarajući način.

RASPOLAGANJA EUROPSKOM PRIJAVOM PATENTA I EUROPSKIM PATENTOM

Članak 108.k Odredbe ovoga Zakona o prijenosu, licenciji, za-

ložnom pravu, ovrsi, stečaju i prisilnim licencijama se primjenjuju na europske prijave patenata i europske patente s učinkom na području Republike Hrvatske.

39

ZAŠTITA OD POVREDE

Članak 108.l Odredbe ovoga Zakona o zaštiti patenata u slučaju

povrede se primjenjuju na europske prijave patenata i europske patente u kojima je naznačena Republika Hrvatska.

PROGLAŠENJE NIŠTAVIM EUROPSKOG PATENTA

Članak 108.m (1) Pridržavajući se odredaba iz članka 139. EPC-a,

odnosno odredaba iz članaka 78. i 79. ovoga Zakona, europski patent može biti proglašen ništavim u postupku pred Zavodom u skladu s odredbama ovoga Zakona, s učinkom za Republiku Hrvatsku.

(2) Ako je Zavodu podnesen zahtjev za proglašenje ništavim europskog patenta nakon što je pred EPO-m pokrenut postupak povodom prigovora iz članka 99. EPC-a ili zahtjeva za ograničenje ili proglašenje nevaže- ćim iz članka 105.a EPC-a, Zavod će prekinuti postupak povodom zahtjeva za proglašenje ništavim do okončanja navedenih postupaka pred EPO-m.

PRIMJENA EPC-a

Članak 108.n Na europske prijave patenta i europske patente koji u

skladu s odredbama EPC-a i ovoga Zakona imaju učinak u Republici Hrvatskoj, primjenjuje se EPC.

PRIJEVODI U SKLADU SA SPORAZUMOM O PRIMJENI ČLANKA 65. EPC-a

Članak 108.o (1) Odredbe članka 108.e stavaka 2. i 4. ovoga Zako-

na, koje propisuju obvezu nositelja europskog patenta da dostavi prijevod patentnog spisa i izmijenjenih patentnih zahtjeva na hrvatski jezik, primjenjuju se do stupanja na snagu Sporazuma o primjeni članka 65. EPC-a od 17. listopada 2000. godine.

(2) Nakon stupanja na snagu Sporazuma iz stavka 1. ovoga članka nositelj patenta mora dostaviti Zavodu:

1. patentni spis na engleskom jeziku, ili prijevod tog spisa na engleski jezik ako je patent priznat na jeziku postupka koji nije engleski jezik, te prijevod patentnih zahtjeva na hrvatski jezik, u roku i uz obvezu plaćanja propisane upravne pristojbe i troškova za objavu pro- pisanih člankom 108.e stavkom 2. ovoga Zakona, na hrvatski jezik, u roku i uz obvezu plaćanja propisane upravne pristojbe i troškova za objavu propisanih član- kom 108.e stavkom 2. ovoga Zakona,

2. prijevod izmijenjenih patentnih zahtjeva na eng- leski i hrvatski jezik, ako je europski patent ostao na snazi s izmijenjenim patentnim zahtjevima, u roku i uz obvezu plaćanja propisanih upravnih pristojbi i troškova za objavu propisanih člankom 108.e stavkom 3. ovoga Zakona.

(3) U slučaju spora zbog europskog patenta nositelj patenta mora, o vlastitom trošku, dostaviti kompletan prijevod patentnog spisa na hrvatski jezik na zahtjev

osobe koja navodno povređuje patent, ili na zahtjev nadležnog suda ili drugoga sudskog tijela koje vodi pravni postupak.

(4) Prijevod naveden u stavku 3. ovoga Zakona smatra se vjerodostojnim tekstom u bilo kojem postupku u Republici Hrvatskoj, osim u postupku poništaja, ako prijevod na hrvatski jezik daje zaštitu koja je uža od zaš- tite koju daje europski patent na jeziku postupka.«

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 48. (1) Upravni sporovi koji su prije 1. lipnja 2008. već

pokrenuti pred Upravnim sudom dovršit će se pred Upravnim sudom u skladu s odredbama koje su bile na snazi do tog datuma.

(2) Stranka koja je do 1. lipnja 2008. podnijela tužbu Upravnom sudu u skladu s odredbama koje su bile na snazi do tog datuma, može zahtijevati od Upravnog suda da prekine postupak ako je u roku od 30 dana od tog datuma podnijela žalbu zbog istih razloga i s istim obrazloženjem kao u tužbi, kada je žalba protiv takvog upravnog akta prema odredbama ovoga Zakona do- puštena. Protiv upravnog akta kojeg se na temelju te žalbe donese u drugom stupnju, može se pokrenuti upravni spor, u skladu s odredbama Zakona o upravnim sporovima.

POSEBNA ZAŠTITA NA TEMELJU PATENTA ILI SVJEDODŽBE O DODATNOJ ZAŠTITI U DRŽAVI

ČLANICI EUROPSKE UNIJE

Članak 49. (1) Ako je prije dana stupanja Republike Hrvatske u

punopravno članstvo Europske unije u nekoj od država članica Europske unije stečen patent ili svjedodžba o dodatnoj zaštiti za lijek namijenjen ljudima ili životinja- ma, u vrijeme kada za takav lijek u Republici Hrvatskoj nije mogao biti stečen patent ili svjedodžba o dodatnoj zaštiti, nositelj takvog patenta ili svjedodžbe o dodatnoj zaštiti može zabraniti izvoz iz Republike Hrvatske radi nuđenja na prodaju, prodaju, upotrebu ili skladištenje u te svrhe proizvoda izrađenog prema takvom patentu, u države članice Europske unije u kojima je na snazi odno- san patent ili svjedodžba o dodatnoj zaštiti, čak i ako je takav proizvod izrađen ili po prvi puta stavljen u promet na području Republike Hrvatske od strane nositelja pa- tenta ili nositelja svjedodžbe o dodatnoj zaštiti stečenih prije pristupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju u odnosnoj državi članici Europske unije, ili uz njegovu izričitu suglasnost.

(2) Posebnim propisom će se urediti način obavješći- vanja nadležnih carinskih vlasti o namjeravanom izvozu iz stavka 1. ovoga članka.

ODGODA STUPANJA NA SNAGU ODREDABA O SVJEDODŽBI O DODATNOJ ZAŠTITI I POSEBNA

PRAVA U PRIJELAZNOM RAZDOBLJU

Članak 50. U roku od 6 mjeseci od dana stupanja Republike

40

Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije nosi- telj temeljnog patenta u Republici Hrvatskoj priznatog za lijek namijenjen ljudima ili životinjama odnosno za sredstvo za zaštitu bilja, za koje je na dan stupanja Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije u nekoj od država članica Europske unije ili u Re- publici Hrvatskoj nakon 1. siječnja 2008. godine stečeno odobrenje nadležnog tijela za stavljanje u promet, može zahtijevati izdavanje Svjedodžbe o dodatnoj zaštiti u Republici Hrvatskoj.

Članak 51. Danom stupanja na snagu članka 47. ovoga Zakona

prestaju važiti odredbe članaka 99. do 108. Zakona o patentu (»Narodne novine«, br. 173/03. i 87/05.). Svi postupci koji su započeti u skladu s tim odredbama, dovršit će se prema tim odredbama.

Članak 52. (1) Postupci koji se na dan stupanja na snagu ovoga

Zakona vode zbog zaštite patenta od povrede, dovršit će se prema propisima koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Na sve započete postupke za priznanje patenta, za proglašenje patenta ništavim i za ukidanje rješenja o patentu, a koji nisu dovršeni do stupanja na snagu ovoga Zakona, ne primjenjuju se odredbe iz članaka 10. do 14. ovoga Zakona.

Članak 53. (1) Pravilnik iz članka 115. Zakona o patentu (»Na-

rodne novine«, br. 173/03. i 87/05.) uskladit će s odre- dbama ovoga Zakona ministar nadležan za rad Zavoda, na prijedlog ravnatelja Zavoda, najkasnije u roku od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Pravilnik iz članka 36. ovoga Zakona donijet će ministar nadležan za rad Zavoda, na prijedlog ravnatelja Zavoda, najkasnije do 1. lipnja 2008. godine.

(3) Poslovnik iz članka 36. ovoga Zakona donijet će se najkasnije do 1. lipnja 2008.

Članak 54. Ovlašćuje se Odbor za zakonodavstvo Hrvatsko-

ga sabora da utvrdi i izradi pročišćeni tekst Zakona o patentu.

Članak 55. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana

objave u »Narodnim novinama«, osim članka 4., te članka 32. do 39. koji stupaju na snagu 1. lipnja 2008., članaka 31. i 49. koji stupaju na snagu danom prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju, te članka 47. koji stupa na snagu danom stupanja na snagu EPC-a u Republici Hrvatskoj.

41

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PATENTU***

Članak 1. U Zakonu o patentu (»Narodne novine«, br. 173/03.,

87/05. i 76/07.) u članku 4. stavak 1. mijenja se i glasi: (1) Pravnu ili fizičku osobu koja nema sjedište,

odnosno prebivalište ili uobičajeno boravište na području Republike Hrvatske u postupcima pred Državnim za- vodom za intelektualno vlasništvo (u daljnjem tekstu: Zavod) mora zastupati ovlašteni patentni zastupnik, sukladno odredbama ovoga Zakona i posebnim pro- pisima.«

Članak 2. U članku 29. stavku 1. točki 5. riječi: »patentni

zastupnik upisan u Registar zastupnika pri Zavodu« zamjenjuju se riječima: »ovlašteni patentni zastupnik«.

Članak 3. U članku 57. stavku 5. iza točke 8. dodaje se točka

9. koja glasi: »9. podnošenje žalbe iz članka 88. ovoga Zakona

i poduzimanje ostalih radnji u postupku pred Žalbenim vijećem.«

Članak 4. U članku 57.a stavku 4. dodaje se nova točka 4.

koja glasi: »4. za podnošenje žalbe iz članka 88. ovoga Zakona

i poduzimanje ostalih radnji u postupku pred Žalbenim vijećem,«.

Dosadašnja točka 4. postaje točka 5.

Članak 5. U članku 65. stavku 1. iza riječi: »Republike Hr-

vatske« stavlja se zarez i dodaju se riječi: »odnosno nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji na tržište neke od država Europske unije, odnosno države stranke ugovornice Ugovora o Europskom ekonomskom prostoru,«.

Članak 6. U članku 69.a stavku 2. riječi: » izazivanjem

farmakoloških, imunoloških ili metaboličkih djelovanja« brišu se.

Članak 7. U članku 69.b stavku 6. riječi: »su te zemlje izdale«

zamjenjuju se riječima: »je ta zemlja izdala«.

Članak 8. U članku 69.f stavku 1. riječi: »ponovnog uvoza«

zamjenjuju se riječima: »ponovnog izvoza«.

Članak 9. U članku 87.a stavku 1. točki d) iza riječi: »je prvo

odobrenje za stavljanje u promet« dodaju se riječi »proizvoda kao«.

U stavku 2. točki i) riječ: »dobivenje« zamjenjuje se riječju: » dobivanje«.

U točki j) riječi: »sredstava za zaštitu bilja« zamjen- juju se riječima: »proizvoda kao sredstva za zaštitu bilja«.

Članak 10. U članku 87.b stavak 1. mijenja se i glasi: »(1) Svjedodžba se u skladu s odredbama ovoga

Zakona može izdati u slučaju kada je temeljni patent priznat za proizvod koji je sastavni dio lijeka namijenje- noga ljudima ili životinjama ili sredstva za zaštitu bilja, za čije stavljanje u promet je potrebno prethodno odobrenje nadležnoga državnog tijela.«

Stavak 3. mijenja se i glasi: »(3) Prava stečena Svjedodžbom mogu trajati ono-

liko vremena koliko je proteklo od datuma podnošenja prijave temeljnog patenta do datuma izdavanja prvog odobrenja za stavljanje u promet proizvoda zaštićenog tim patentom, umanjeno za razdoblje od pet godina.«

Članak 11. Članak 87.c mijenja se i glasi: »Svjedodžba se izdaje na zahtjev nositelja temeljnog

patenta ako su na dan podnošenja zahtjeva za izdavanje Svjedodžbe ispunjene sljedeće pretpostavke,

1. da je proizvod zaštićen temeljnim patentom koji je na snazi,

2. da je sukladno posebnim propisima izdano odobrenje za stavljanje u promet proizvoda kao lijeka namijenjenog ljudima ili životinjama, odnosno proizvoda kao sredstva za zaštitu bilja, koje je na snazi,

3. da proizvod nije bio predmetom Svjedodžbe, 4. da je odobrenje iz točke 2. ovoga članka prvo

odobrenje za stavljanje u promet proizvoda kao lijeka namijenjenog ljudima ili životinjama, odnosno sredstva za zaštitu bilja.«

Članak 12. Članak 87.d mijenja se i glasi: »Zahtjev za izdavanje Svjedodžbe podnosi se Za-

vodu u roku od 6 mjeseci od datuma izdavanja odobrenja iz članka 87.c točke 2. ovoga Zakona, a ako je odobrenje izdano prije priznanja temeljnog patenta, u roku od šest mjeseci od datuma objave podatka o priznanju patenta iz članka 51. ovoga Zakona.«

***NN 30/2009, (u primjeni od 17. 03. 2009.)

42

Članak 13. U članku 87.f stavku 4 riječ »rješenje« zamjenjuje

se riječju: »zaključak«.

Članak 14. U članku 87.j stavak 1. mijenja se i glasi: “(1) Unutar zaštite priznate temeljnim patentom,

zaštita dobivena Svjedodžbom odnosit će se samo na proizvod obuhvaćen odobrenjem za stavljanje u promet lijeka namijenjenog ljudima ili životinjama, odnosno sredstva za zaštitu bilja, kao i za bilo koju primjenu tog proizvoda kao lijeka namijenjenog ljudima ili životinjama, odnosno kao sredstva za zaštitu bilja, koja je bila odo- brena prije prestanka važenja Svjedodžbe.«

Članak 15. U članku 108.o stavku 1. riječi: »i 4.« zamjenjuju se

riječima: »do 5.« U stavku 2. točki 1. drugi puta ponovljene riječi: «,na

hrvatski jezik, u roku i uz obvezu plaćanja propisane up- ravne pristojbe i troškova za objavu propisanih člankom 108.e stavkom 2. ovoga Zakona« brišu se.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

POSEBNA PRAVA U PRIJELAZNOM RAZDOBLJU

Članak 16. U roku od 6 mjeseci od dana pristupanja Repub-

like Hrvatske Europskoj uniji nositelj temeljnog patenta u Republici Hrvatskoj priznatog za proizvod kao lijek namijenjen ljudima ili životinjama odnosno za proizvod kao sredstvo za zaštitu bilja, za koji je na dan pris- tupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji u nekoj od država članica Europske unije ili u Republici Hrvatskoj nakon 1. siječnja 2003. stečeno odobrenje nadležnog tijela za stavljanje u promet, može zahtijevati izdavanje Svjedodžbe o dodatnoj zaštiti u Republici Hrvatskoj.

Članak 17. Na sve europske patente, kao i na proširene europ-

ske patente koji su priznati nakon 1. svibnja 2008., bez obzira jesu li priznati nakon provedbe prvostupanjskog postupka ili postupka po prigovoru ili po žalbi te o čijem je priznanju ili izmjeni objavljen podatak od strane EPO- a, primjenjuje se Sporazum o primjeni članka 65. EPC-a (Londonski sporazum).

Članak 18. Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona u Zakonu

o izmjenama i dopunama Zakona o patentu (»Narodne novine«, br. 76/07.) članak 50. i naslov iznad njega prestaju važiti.

Članak 19. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana

objave u »Narodnim novinama«.

43

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PATENTU****

Članak 1. U Zakonu o patentu (»Narodne novine«, br. 173/03.,

87/05. 76/07. i 30/09.) u članku 87.a stavku 1. dodaje se točka e) koja glasi:

e) »zahtjev za produljenje trajanja« znači zahtjev za produljenje trajanja Svjedodžbe priznate za zaštitu lijekova za pedijatrijsku upotrebu.«.

Članak 2. U članku 87.b dodaje se novi stavak 5. koji glasi: »(5) Trajanje Svjedodžbe u skladu sa stavcima 3. i

4. ovoga članka produljuje se za šest mjeseci u slučaju kad je patent priznat za lijek za pedijatrijsku upotrebu, ako je za lijek izdano odobrenje za stavljanje proizvoda u promet u svim državama članica Europske unije. U tom slučaju trajanje razdoblja iz stavka 3. ovoga članka može se produljiti samo jedanput. Produljenje trajanja Svjedodžbe nije moguće za lijek za koji se primjenjuje jednogodišnje produljenje desetogodišnjeg razdoblja zaštite, sukladno članku 15.a stavku 3. Zakona o lijeko- vima te za lijekove namijenjene liječenju teških i rijetkih bolesti u smislu Zakona o lijekovima.«.

Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 6.

Članak 3. U članku 87.d dodaju se stavci 2. i 3. koji glase: »(2) Zahtjev za produljenje trajanja Svjedodžbe iz

članka 87.a stavka 1. točke e) ovoga Zakona može se podnijeti prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje Svjedodžbe ili kad je zahtjev za izdavanje Svjedodžbe u postupku rješavanja i kad je udovoljeno odgovarajućim zahtjevima iz članka 87.e stavka 4. i 5. ovoga Zakona.

(3) Zahtjev za produljenje trajanja već izdane Svjedodžbe podnosi se najkasnije dvije godine prije isteka Svjedodžbe.«.

Članak 4. U članku 87.e stavku 1. točki 1.a) iza riječi:

»Svjedodžbe« dodaju se riječi: »odnosno, produljenje trajanja Svjedodžbe.«.

U točki 5. iza riječi: »Svjedodžbe« točka se zamjen- juje zarezom i dodaju se riječi: »i produljenje trajanja Svjedodžbe.«.

Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. i stavci 5. i 6. koji glase:

»(4) Kad se uz zahtjev za izdavanje Svjedodžbe podnosi i zahtjev za produljenje trajanja Svjedodžbe, njemu se prilaže:

1. primjerak izjave u kojoj se navodi da je to u skladu sa završenim usuglašenim planom pedijatrijskog ispiti- vanja, kako je propisano posebnim propisom,

2. kad je potrebno, uz primjerak odobrenja za stavljanje proizvoda u promet iz članka 87.c stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, prilaže se dokaz o posjedovanju odobrenja za stavljanje proizvoda u promet svih drugih država članica, kako je propisano posebnim propisom.

(5) Kad je zahtjev za izdavanje Svjedodžbe u postup- ku rješavanja, zahtjev za produljenje trajanja u skladu s člankom 87. d stavkom 2. ovoga Zakona mora sadržavati pojedinosti iz stavka 4. ovoga članka i upućivanje na već podneseni zahtjev za izdavanje Svjedodžbe.

(6) Zahtjev za produljenje trajanja već izdane Svjedodžbe mora sadržavati pojedinosti iz stavka 4. ovoga članka i primjerak već izdane Svjedodžbe.«.

Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 7.

Članak 5. U članku 87. f dodaje se stavak 6. koji glasi: »(6) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se

način primjenjuju na zahtjev za produljenje trajanja Svjedodžbe.«.

Članak 6. U članku 87.g dodaje se stavak 4. koji glasi: »(4) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se

način primjenjuju na zahtjev za produljenje trajanja Svjedodžbe.«.

Članak 7. U članku 87.k stavku 1. iza riječi: »važenja

Svjedodžbe« točka se zamjenjuje zarezom i dodaju se riječi: »kao i podatke o činjenici da je produljenje trajanja Svjedodžbe odobreno ili da je zahtjev za produljenje odbijen.«.

Članak 8. U članku 87. m stavak 2. mijenja se i glasi: »(2) Produljenje trajanja Svjedodžbe može biti

proglašeno ništavim ako je odobreno protivno odredbi članka 87. b stavka 5.«

Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi: »(3) Na postupak za proglašenje Svjedodžbe,

odnosno produljenja njezinog trajanja ništavim primjen- juju se na odgovarajući način odredbe ovoga Zakona koje se odnose na postupak povodom prijedloga za proglašenje ništavim patenta.«.

Članak 9. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana

objave u »Narodnim novinama«.

****NN 128/2010, 17. 11. 2010. (u primjeni od 25. 11. 2010.)

44

*****NN 49/2011, 29. 04. 2011. (u primjeni od 07. 05. 2011.)

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PATENTU*****

Članak 1. U Zakonu o patentu (»Narodne novine«, br. 173/03.,

87/05., 76/07. i 128/10.) članku 4. stavci 4. i 5. mijenjaju se i glase:

»(4) Ako strana pravna ili fizička osoba ne imenuje zastupnika ili Zavodu ne dostavi adresu za dopisivanje u skladu s odredbom stavka 3. ovoga članka, Zavod će zaključkom naložiti da u roku od tri mjeseca imenuje zastupnika ili dostavi adresu za dopisivanje.

(5) Ako strana pravna ili fizička osoba ne postupi prema zaključku Zavoda iz stavka 4. ovoga članka, Zavod će rješenjem odbaciti njezin podnesak i odrediti dostavu javnom objavom.«.

Članak 2. U članku 15. stavku 2. riječi: »upravnih akata«

zamjenjuju se riječju: »rješenja«. Stavak 3 briše se. U dosadašnjem stavku 4., koji postaje stavak 3., riječi:

»upravnih akata« zamjenjuju se riječju: »rješenja«.

Članak 3. U članku 16. stavak 1. mijenja se i glasi: »(1) Za postupke propisane ovim Zakonom, te

za podnošenje žalbe, plaćaju se pristojbe i naknade troškova postupka u skladu s posebnim propisima.«.

Stavci 2. i 3. brišu se.

Članak 4. U članku 17. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: »(2) Prijava patenta može se podnijeti neposredno

u pisanom obliku, poštom ili elektroničkim putem.«. Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.

Članak 5. U članku 23. stavku 1. riječi: »U skladu s odredbama

članka 4. Pariške konvencije za zaštitu industrijskog vlasništva (u daljnjem tekstu: Pariška konvencija),« brišu se, a riječ: »svaka« započinje velikim slovom.

Članak 6. U članku 24. stavku 2. iza riječi: »ovoga Zakona«

dodaju se riječi: »ali unutar roka od dva mjeseca od datuma istjecanja prava prvenstva,«.

Stavak 5. mijenja se i glasi: »(5) Zavod prethodno obavještava podnositelja

o razlozima zbog kojih zahtjev za obnovu prava prvenstva namjerava odbiti, te ga poziva da se u roku

od dva mjeseca od dana primitka obavijesti izjasni o tim razlozima. Na obrazloženi zahtjev podnositelja prijave Zavod može rok za izjašnjenje produljiti za jedan mjesec.«.

Članak 7. U članku 24.a stavku 2. riječ: »zaključkom«

zamjenjuje se riječju: »rješenjem«.

Članak 8. Članak 29. mijenja se i glasi: »(1) Nakon primitka prijave patenta Zavod ispituje: 1. udovoljava li prijava uvjetima za priznanje datuma

podnošenja iz članka 21. ovoga Zakona, 2. je li plaćena upravna pristojba i naknada troškova

upravnoga postupka za podnošenje prijave, u skladu sa člankom 16. ovoga Zakona za podnošenje prijave,

3. je li podnesen prijevod prijave na hrvatski jezik, ako je prijava sastavljena na stranom jeziku,

4. jesu li podneseni crteži iz članka 20. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona,

5. zastupa li podnositelja prijave iz članka 4. ovoga Zakona, koji je pravna ili fizička osoba koja nema sjedište, odnosno prebivalište ili uobičajeno boravište na području Republike Hrvatske, ovlašteni patentni zastupnik.

(2) Ako prijava ne udovoljava uvjetima za priznanje datuma podnošenja iz članka 21. ovoga Zakona, Zavod zaključkom nalaže podnositelju da u roku od dva mjeseca od dana njegova primitka ukloni izričito navedene nedostatke.

(3)Ako podnositelj ne postupi u skladu sa zaključkom Zavoda u roku iz stavka 2. ovoga članka, prijava patenta rješenjem se odbacuje.

(4)Ako podnositelj ukloni nedostatke u roku iz stavka 2. ovoga članka, Zavod obavještava podnositelja da se datum primitka zahtijevanih ispravaka utvrđuje kao datum podnošenja prijave patenta.

(5) Kad se u prijavi patenta poziva na crteže koji nisu sadržani u prijavi, Zavod zaključkom nalaže podnositelju prijave da dostavi crteže u roku od dva mjeseca od dana primitka zaključka, a ako podnositelj postupi po zaključku Zavoda, datumom podnošenja prijave smatrat će se datum na koji Zavod zaprimi crteže. Ukoliko crteži ne budu dostavljeni, smatrat će se da se prijavitelj na njih nije ni pozvao.

(6) Zavod pisanim zaključkom nalaže podnositelju prijave koji nije platio upravnu pristojbu i naknadu troška upravnoga postupka ili dostavio prijevod prijave patenta

45

na hrvatski jezik da te nedostatke ukloni u roku od dva mjeseca od dana primitka zaključka.

(7) Na obrazloženi zahtjev podnositelja prijave Zavod može produljiti rokove propisane ovim člankom za razdoblje koje smatra opravdanim, ali ne više od tri mjeseca.

(8)Ako podnositelj ne postupi u skladu sa zaključkom Zavoda iz stavka 6. ovoga članka, prijava patenta kojoj je utvrđen datum podnošenja smatra se povučenom i Zavod donosi rješenje o obustavi postupka za priznanje patenta.«.

Članak 9. U članku 30. stavku 1. riječ: »zaključkom« briše

se.

Članak 10. U članku 34. stavak 2. mijenja se i glasi: »(2) Ako se provedenim ispitivanjem utvrdi da nije

udovoljeno uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, Zavod zaključkom nalaže podnositelju prijave da u primjerenom roku ukloni izričito navedene nedostatke. Taj rok ne može biti kraći od dva mjeseca niti dulji od tri mjeseca od dana primitka zaključka.«.

U stavku 4. riječ: »zaključak« zamjenjuje se riječju: »rješenje«.

U stavku 5. riječi: »s pozivom« zamjenjuju se riječima: »sa zaključkom«.

Članak 11. U članku 36. stavku 2. riječ: »zaključak« zamjenjuje

se riječju: »rješenje«.

Članak 12. U članku 42. stavku 1. brojka: »3.« zamjenjuje se

brojkom: »2.«.

Članak 13. U članku 43. stavak 3. mijenja se i glasi: »(3) Prigovor na priznanje konsenzualnog patenta

mora sadržavati: 1. izričitu naznaku o prigovoru na priznanje

konsenzualnog patenta, 2. podatke o podnositelju prigovora, prezime, ime

i prebivalište za fizičku osobu, ili tvrtku i sjedište za pravnu osobu,

3. broj prijave konsenzualnog patenta, 4. razloge zbog kojih se podnosi prigovor, 5. podatke o podnositelju prijave za koju se zahtijeva

priznanje konsenzualnog patenta, 6. naziv izuma, 7. podatke o zastupniku, prezime, ime i prebivalište

za fizičku osobu, ili tvrtku i sjedište za pravnu osobu, ako se prigovor podnosi putem zastupnika, te urednu punomoć,

8. potpis podnositelja prigovora ili njegova zastupnika.«.

Članak 14. U članku 45. stavku 2. riječ: »zaključkom« zamjenjuje

se riječju: »rješenjem«.

Članak 15. U članku 47. stavak 1. mijenja se i glasi: »(1) Ako je utvrđeno da prijava patenta: 1. ne udovoljava svim uvjetima za priznanje patenta

iz članka 37. stavka 1. ovoga Zakona, ili 2. ne udovoljava uvjetima za priznanje konsenzualnog

patenta iz članka 41. ovoga Zakona, Zavod prije donošenja rješenja o odbijanju patenta

u pisanom obliku obavještava podnositelja prijave o razlozima zbog kojih se patent ne može priznati te ga poziva da se u pisanom obliku izjasni o navedenim razlozima u roku koji ne može biti kraći od dva mjeseca niti dulji od četiri mjeseca od dana primitka obavijesti.«.

U stavku 3. riječ: »pozivom« zamjenjuje se riječju: »obavijesti«.

Članak 16. U članku 48. stavak 2. mijenja se i glasi: »(2) Zavod obavještava podnositelja o sadržaju

prijave patenta za koju namjerava priznati patent i poziva ga da u roku od dva mjeseca od dana primitka obavijesti podnese pisanu suglasnost na dostavljeni tekst.«.

Stavak 3. mijenja se i glasi: »(3) Ako podnositelj ne postupi u skladu sa stavkom

2. ovoga članka, Zavod donosi rješenje o priznanju patenta kao da je suglasnost podnesena.«.

Članak 17. Članak 56. mijenja se i glasi: »(1) Pogreške u imenima ili brojevima, pisanju, jezične

pogreške te druge očite netočnosti u dokumentima, registrima ili u objavama ispravit će se na zahtjev podnositelja prijave, odnosno nositelja patenta ili po službenoj dužnosti.

(2) Za zahtjev za ispravak pogrešaka iz stavka 1. ovoga članka plaća se upravna pristojba i naknada troškova u slučajevima kada do pogreške nije došlo propustom Zavoda.

(3) Ako je prijava patenta objavljena, sve izmjene iz stavka 1. ovoga članka objavit će se u službenom glasilu Zavoda.

(4) Način podnošenja zahtjeva za ispravljanje pogrešaka utvrđuje se Pravilnikom.«.

Članak 18. Članak 57. mijenja se i glasi: »(1) Ako je podnositelj prijave ili nositelj patenta,

46

unatoč dužnoj pažnji koju su zahtijevale okolnosti propustio u roku propisanom ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona izvršiti neku radnju u postupku pred Zavodom čega je neposredna posljedica gubitak prava iz prijave patenta ili patenta, Zavod će dopustiti povrat u prijašnje stanje, pod uvjetom da podnositelj:

1. podnese prijedlog za povrat u prijašnje stanje i izvrši sve propuštene radnje u propisanom roku,

2. iznese okolnosti zbog kojih je bio spriječen u roku izvršiti propuštenu radnju,

3. uplati upravnu pristojbu i naknadu troškova u skladu sa člankom 16. ovoga Zakona.

(2) Prijedlog za povrat u prijašnje stanje podnosi se u roku od tri mjeseca računajući od dana kad je prestao razlog koji je uzrokovao propuštanje. Nakon isteka godine dana od datuma propuštanja roka prijedlog se ne može podnijeti.

(3) Nakon isteka godine dana od datuma propuštanja roka prijedlog iz stavka 1. ovoga članka ne može se podnijeti. U slučaju propuštanja roka za plaćanje godišnje pristojbe za održavanje patenta u vrijednosti, rok propisan u članku 74. stavku 3. ovoga Zakona se uračunava u rok od godine dana.

(4) Ako prijedlog za povrat u prijašnje stanje ne ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka, Zavod će zaključkom naložiti podnositelju da u roku od dva mjeseca od njegova primitka uredi prijedlog. Ako podnositelj ne postupi po zaključku u propisanom roku, te ako prijedlog za povrat u prijašnje stanje nije podnesen u propisanom roku, Zavod će donijeti rješenje o odbacivanju prijedloga za povrat u prijašnje stanje.

(5) Zavod prije donošenja rješenja o prijedlogu za povrat u prijašnje stanje obavještava podnositelja o razlozima zbog kojih prijedlog namjerava odbiti, u cijelosti ili djelomično, te ga poziva da se u roku od dva mjeseca od dana primitka obavijesti izjasni o tim razlozima.

(6) Prijedlog za povrat u prijašnje stanje ne može se podnijeti zbog propuštanja roka za sljedeće radnje:

1. podnošenje prijedloga iz stavka 1. ovoga članka,

2. podnošenje zahtjeva za produljenje roka, 3. podnošenje zahtjeva iz članka 24. i 24.a ovoga

Zakona, 4. podnošenje jednog od zahtjeva iz članka 36.

ovoga Zakona, 5. podnošenje prigovora iz članka 43. stavka 1.

ovoga Zakona, 6. podnošenje zahtjeva iz članka 57.a ovoga

Zakona, 7. dostavu prijevoda iz članka 29. stavka 1. točke

3. i članka 103. stavka 2. i 3. ovoga Zakona, odnosno članka 108.e stavka 2. i 4. ovoga Zakona,

8. za sve radnje u postupcima pred Zavodom u kojima sudjeluje više stranaka,

9. podnošenje žalbe iz članka 88. ovoga Zakona i poduzimanje ostalih radnji u postupku pred Žalbenim vijećem.

(7) Svaka osoba koja je u dobroj vjeri iskorištavala ili obavila stvarne i ozbiljne pripreme za iskorištavanje izuma koji je predmet objavljene prijave, u razdoblju između gubitka prava iz stavka 1. ovoga članka i objave podatka o prihvaćanju prijedloga, povrat u prijašnje stanje može bez naknade štete nastaviti s takvim iskorištavanjem, u svrhu vlastitog poslovanja i potreba vezanih uz takvo poslovanje.

(8) Sadržaj objave u službenom glasilu podataka o povratu u prijašnje stanje utvrđuje se Pravilnikom.«.

Članak 19. U članku 57.a stavak 3. mijenja se i glasi: »(3) Ako propuštene radnje nisu izvršene u roku

iz stavka 2. ovoga članka Zavod će donijeti rješenje o odbacivanju zahtjeva za nastavak postupka.«.

Stavak 5. mijenja se i glasi: »(5) Ako je Zavod udovoljio zahtjevu iz stavka 1.

ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 57. stavka 7. i 8. ovoga Zakona.«.

Članak 20. U članku 81. stavku 1. riječi: »Zavod poziva

podnositelja da u roku od 30 dana od dana primitka poziva otkloni nedostatke.« zamjenjuju se riječima: »Zavod zaključkom nalaže podnositelju da u roku od dva mjeseca od dana primitka zaključka otkloni te nedostatke.«.

U stavku 2. riječ: »zaključkom« zamjenjuje se riječju: »rješenjem«.

U stavku 6. riječi: »poziva nositelja patenta da u roku od 60 dana od primitka poziva« zamjenjuju se riječima: »zaključkom nalaže nositelju patenta da u roku od dva mjeseca od primitka zaključka«.

Članak 21. U članku 87.f stavku 3. riječi: »će pozvati podnositelja

da u roku 30 dana od primitka poziva ukloni nedostatke navedene u pozivu.« zamjenjuju se riječima: »zaključkom nalaže podnositelju da u roku od dva mjeseca od primitka zaključka ukloni navedene nedostatke.«.

U stavku 4. riječ: »zaključak« zamjenjuje se riječju: »rješenje«.

Članak 22. U članku 88. riječ: »odluka« u odgovarajućem

broju i padežu zamjenjuje se riječju: »rješenje« u odgovarajućem broju i padežu.

Članak 23. U članku 91. iza stavka 9. dodaje se stavak 10. koji

glasi: “(10) Izabrani dijelovi rješenja Žalbenih vijeća

47

objavljuju se na službenim internetskim stranicama Žalbenih vijeća.«.

Članak 24. Ministar nadležan za rad Zavoda, na prijedlog

ravnatelja Zavoda, uskladit će Pravilnik iz članka 115. Zakona o patentu (»Narodne novine«, br. 173/03., 87/05., 76/07. i 128/10.) s odredbama ovoga Zakona najkasnije u roku od dva mjeseca od dana njegova stupanja na snagu.

Članak 25. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana

objave u »Narodnim novinama«.