Na osnovu člana IV. 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 42.sjednici Predstavničkog doma, održanoj 27. jula 2004. godine, i na 28. sjednici Doma naroda, održanoj 9. jula 2004.godine, usvojila je
ZAKON
O ZAŠTITI NOVIH SORTI BILJAKA BOSNE I HERCEGOVINE
I - OPĆE ODREDBE
Član 1.
Sadržaj Zakona
1. Ovim zakonom određuje se postupak zaštite novih sorti biljaka, te dobivanje i zaštita oplemenjivačkog prava. U skladu s odredbama ovog zakona, mogu se zaštititi sorte svih rodova i vrsti biljaka, uključujući križance između rodova i vrsti.
Član 2.
Značenje pojedinih izraza
1. Izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeće značenje:
a) Oplemenjivač je fizička osoba, koja biljnu sortu uzgoji, otkrije ili razvije sama ili zajedno s drugim fizičkim osobama.
b) Imalac prava je fizička ili pravna osoba, koja ima pravo na podnošenje prijave za zaštitu sorte (u daljem tekstu: prijava).
c) Prijavljivač je fizička ili pravna osoba, koja je podnijela prijavu.
d) Imalac oplemenjivačkog prava je fizička ili pravna osoba, koja je zaštitom sorte stekla oplemenjivačko pravo.
e) Oplemenjivačko pravo je zajednički izraz iz člana 15. ovog zakona.
f) Sorta je grupa biljaka ili dijelova biljaka, ako se iz njih mogu opet dobiti potpune biljke, unutar najnižeg poznatog botaničkog razvrstanja, koju je, bez obzira na to da li ispunjava druge uslove za zaštitu, moguće:
1) odrediti po osobinama, koje potiču iz određenog genotipa ili kombinacije genotipova,
2) razlikovati od bilo koje druge grupe biljaka barem po jednoj od ovih osobina, i
3) razmatrati kao sistematsku jedinicu, ako se te osobine u toku razmnožavanja ne mijenjaju.
g) Zaštićena sorta je sorta za koju je bilo izdato rješenje o zaštiti sorte. Određena je zvaničnim opisom sorte, zaštitnim uzorkom i nazvana je na način, kako ga određuje ovaj zakon.
h) Materijal zaštićene sorte je bilo kakav sjemenski materijal, odnosno proizvod zaštićene sorte, koji bi se mogao upotrijebiti za dalje razmnožavanje te sorte.
i) Zaštitni uzorak je službeni uzorak sjemenskog materijala zaštićene sorte.
j) Nadležni organi, u smislu odredbi ovog zakona, su:Uprava Bosne i Hercegovine za zaštitu zdravlja bilja (u daljem tekstu:Uprava) i nadležni organi entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: nadležni organi entiteta i Brčko Distrikta).
Član 3.
Komisija za priznavanje novih sorti biljaka
Postupak za zaštitu nove sorte, registar prijava za zaštitu nove sorte (u daljem tekstu: registar prijava) i registar zaštićenih sorti vodi Komisija za priznavanje novih sorti biljaka (u daljem tekstu: Komisija) kao tijelo u sastavu Uprave.
II - USLOVI ZA ZAŠTITU SORTE
Član 4.
Zaštita sorti
1. Sorta je zaštićena dobivanjem oplemenjivačkog prava.
2. Može se zaštititi svaka sorta, koja je:
a) nova,
b) prepoznatljiva,
c) izjednačena,
d) nepromjenljiva i
e) nazvana u skladu s odredbama ovog zakona.
Član 5.
Nova sorta
1. Računa se da je sorta na dan prijave nova ako se prodavala ili privredno iskorištavala uz dozvolu imaoca prava u BiH najviše jednu godinu prije dana podnošenja prijave, a izvan BiH najviše četiri godine prije dana podnošenja prijave; a u slučaju višegodišnjih lisnatih biljaka i vinove loze najviše šest godina prije dana podnošenja prijave.
2. Kao prodaja ili privredno iskorištavanje sorte, u smislu prethodnog stava, ne računaju se:
a) upotreba, odnosno predaja sorte u profitabilne svrhe bez dozvole ili znanja imaoca prava;
b) ugovorni prijenos prava na sortu;
c) ugovorno privređivanje, razmnožavanje, dorada ili skladištenje sjemenskog materijala ili proizvoda sorte za imaoca prava, pod uslovom da imalac prava zadrži isključivo pravo vlasništva nad razmnoženim sjemenskim materijalom, proizvodima sorte ili proizvodima iz istih;
d) ispitivanje sorte u polju i u laboratoriji, odnosno u probnoj proizvodnji u svrhu utvrđivanja upotrebne vrijednosti sorte, ako to radi imalac prava ili od njega ovlaštena osoba;
e) službeno ispitivanje sorte radi upisa u sortnu listu, odnosno procjene rizika kod gensko izmijenjenih sorti;
f) prodaja proizvoda, koji su nastali kao sporedni produkti, odnosno viškovi pri razvoju nove sorte, pod uslovom da su ti proizvodi namijenjeni finalnoj upotrebi i da sorta pri tome nije navedena.
3. Sjemenski materijal sorte koji se stalno upotrebljava za uzgoj određene druge sorte, odnosno hibrida, računa se za predatog u profitabilne namjene, kada su bile predate biljke ili biljni dijelovi druge sorte.
Član 6.
Poznata sorta
1. Sorta je prepoznatljiva ako je istu moguće na dan podnošenja prijave jasno razlikovati od bilo koje druge do tada općepoznate sorte.
2. Sorta važi za općepoznatu, naročito ako:
a) je bila do tog dana u bilo kojoj državi zaštićena ili upisana u sortnu listu;
b) je bila do tog dana u bilo kojoj državi podnijeta prijava za zaštitu sorte ili za upis sorte u sortnu listu i postupak završava zaštitom sorte, odnosno upisom sorte u sortnu listu;
c) se sjemenski materijal sorte ili proizvod sorte do tog dana već prometovao ili se upotrebljavao u profitabilne namjene.
Član 7.
Izjednačena sorta
Sorta je izjednačena, ako su u njoj dovoljno jedinstveno izražene one osobine, koje su od bitnog značaja za razlikovanje od drugih sorti, uprkos odstupanjima, koja se mogu očekivati radi posebnosti njenog razmnožavanja.
Član 8.
Nepromjenjiva sorta
Sorta je nepromjenljiva ako se njene osobine, koje su od bitnog značaja za razlikovanje, nakon više uzastopnih množenja, odnosno u slučaju posebnog ciklusa razmnožavanja, na kraju svakog takvog ciklusa ne izmijene.
Član 9.
Zaštićena sorta
Zaštićena sorta mora biti označena imenom, koje je njen znak razlikovanja.
Član 10.
Registracija imena
1. Kao ime zaštićene sorte može se registrirati svaka oznaka, koja omogućava razlikovanje sorte i može biti riječ, kombinacija riječi, kombinacija riječi i brojeva ili kombinacija slova i brojeva, osim ako je ovim zakonom drukčije određeno.
2. Kao ime zaštićene sorte ne smije se registrirati oznaka, koja:
a) je neprikladna iz jezičkih razloga;
b) onemogućava identifikaciju sorte;
c) je sastavljena samo od brojeva, osim gdje je to već ustaljena praksa označavanja;
d) je jednaka ili slična imenu bilo koje druge općepoznate sorte iste vrste ili srodnih vrsta biljaka dok je ova u upotrebi; izuzetno važi ta odredba također po prestanku upotrebe sorte, ako je ime te sorte dobilo posebno značenje;
e) prouzrokuje zbrku u pogledu izvora, osobina, vrijednosti, upotrebe, prepoznatljivosti, odnosno geografskog porijekla;
f) je sastavljena iz botaničkog ili općeg imena roda ili vrste, ili uključuje takvo ime, koje može dovoditi do zbrke;
g) uključuje riječi kao što su "sorta, kultivirana vrsta, forma, hibrid, križanac" ili prijevod tih riječi;
h) prouzrokuje zbrku u pogledu oplemenjivača ili imaoca prava;
i) je u suprotnosti s javnim redom, odnosno moralom;
j) je drukčije u suprotnosti s propisima o industrijskom vlasništvu.
3. Ako je određena sorta već zaštićena ili upisana u sortnu listu, odnosno ako je bila za zaštitu ili za takav upis uložena prijava u bilo kojoj državi, potpisnici međunarodnih ugovora, odnosno konvencija, koje je potpisala, odnosno njima pristupila Bosna i Hercegovina. U Bosni i Hercegovini može se registrirati samo ime sorte koje je bilo registrirano, upisano u sortnu listu ili navedeno u prijavi u drugoj državi.
4. Izuzetno, može se u Bosni i Hercegovini određena sorta registrirati pod drugim imenom samo ako upotreba prvobitnog imena ne bi bila prikladna iz jezičkih razloga ili zato jer je bila u suprotnosti s javnim redom i moralom.
5. Uprava, na prijedlog Komisije, određuje srodne vrste iz stava 2.d) ovog člana i detaljnije uslove za registraciju imena sorte.
Član 11.
Ime zaštićene sorte
1. Upotreba imena zaštićene sorte je obavezna. Sjemenski materijal zaštićene sorte smije se dati u promet samo ako je pri tome navedeno ime zaštićene sorte. Ova odredba važi također po prestanku zaštite sorte.
2. Odredbe iz stava 1. ne važe, ako se sjemenski materijal zaštićene sorte upotrebljava u nekomercijalne svrhe u privatnom sektoru.
3. Zaštićena sorta mora biti označena istim registriranim imenom u svim državama, osim u slučaju izuzetaka iz člana 10. stav 4. ovog zakona.
4. U prometu sa sjemenskim materijalom zaštićene sorte smije se pored registriranog imena upotrijebiti također robni znak, odnosno druga oznaka pod uslovom da je registrirano ime jasno vidljivo i prepoznatljivo.
5. Ime zaštićene sorte ili ime koje je moguće zamijeniti tim imenom ne smije se upotrebljavati za neku drugu sortu iste ali srodne vrste biljaka.
III - IMAOCI PRAVA NA ZAŠTITU SORTE I NA STICANJE OPLEMENJIVAČKOG PRAVA
Član 12.
Imaoci prava na zaštitu sorte
1. Imalac prava na zaštitu sorte i na sticanje oplemenjivačkog prava je oplemenjivač sorte ili njegov pravni nasljednik.
2. Ako je više osoba zajedno stvorilo, uzgojilo, otkrilo ili razvilo sortu, pripada njima, odnosno njihovim pravnim nasljednicima zajedničko pravo na zaštitu sorte i na sticanje oplemenjivačkog prava.
3. Ako je više osoba odvojeno stvorilo, uzgojilo, otkrilo ili razvilo sortu, pripada oplemenjivačko pravo onome ko je prvi podnio prijavu.
4. Ako je oplemenjivač zaposlen kod pravne osobe, te su međusobna prava i obaveze uređeni ugovorom, pravo na sticanje utvrđuje se u skladu s tim ugovorom. U suprotnom, smisaono se primjenjuju odredbe iz propisa o pravima industrijskog vlasništva iz radnog odnosa, koje se odnose na patente.
Član 13.
Uslovi za sticanje oplemenjivačkih prava
1. Oplemenjivačko pravo može ostvarivati imalac prava iz prethodnog člana, koji je državljanin Bosne i Hercegovine, druga fizička osoba sa stalnim prebivalištem u Bosni i Hercegovini i pravna osoba sa sjedištem u Bosni i Hercegovini.
2. Strana pravna, odnosno fizička osoba uživa u pogledu zaštite oplemenjivačkog prava u Bosni i Hercegovini jednaka prava kao domaća pravna ili fizička osoba, ako to proizilazi iz međunarodnih ugovora i konvencija, koje je potpisala, odnosno kojima je pristupila Bosna i
Hercegovina, odnosno pod uslovom stvarne uzajamnosti a uzajamnost dokazuje onaj koji se na nju poziva.
3. U postupku pred Upravom strana pravna ili fizička osoba ostvaruje prava iz ovog zakona po opunomoćeniku, koji je fizička osoba sa stalnim prebivalištem u Bosni i Hercegovini ili pravna osoba sa sjedištem u Bosni i Hercegovini.
IV - OPLEMENJIVAČKO PRAVO
Član 14.
Oplemenjivačko pravo
Oplemenjivač stiče oplemenjivačko pravo sa zaštitom sorte.
Član 15.
Dozvola
1. Dozvola imaoca oplemenjivačkog prava potrebna je za sljedeće radnje u vezi sa sjemenskim materijalom zaštićene sorte:
a) proizvodnja ili razmnožavanje,
b) priprema materijala zaštićene sorte za razmnožavanje,
c) prodaja ili drugi oblici prometovanja,
d) izvoz i uvoz, te
e) čuvanje materijala zaštićene sorte u namjene koje su navedene u prethodnim alinejama.
2. Za radnje, navedene u stavu 1., dozvola imaoca prava potrebna je također u slučaju proizvoda zaštićene sorte, ipak samo:
a) ako je proizvod posljedica neovlaštene upotrebe sjemenskog materijala zaštićene sorte i
b) ako imalac nije imao prikladnu priliku za ostvarivanje oplemenjivačkog prava kod sjemenskog materijala te sorte.
3. Dozvola imaoca za radnje iz stava 1. potrebna je također, ako se radi o:
a) sortama izvedenim iz zaštićene sorte, osim ako je zaštićena sorta sama izvedena sorta;
b) sortama, koje nije moguće jasno razlikovati od zaštićene sorte;
c) sortama, odnosno hibridima, čiji uzgoj zahtijeva stalnu upotrebu zaštićene sorte.
4. Računa se da je određena sorta izvedena sorta, ako:
a) potiče pretežno od originalne sorte ili od sorte koja je sama pretežno izvedena od originalne sorte,
b) se može razlikovati od originalne sorte, te
c) je po izraženim bitnim osobinama, koje određuje genotip ili kombinacija genotipova originalne sorte, slična originalnoj sorti, osim u razlikama, koje su posljedica izvođenja.
Član 16.
1. Računa se da oplemenjivačko pravo nije kršeno ako:
a) se zaštićena sorta iskorištava, odnosno njome raspolaže:
1) u privatne neprofitabilne namjene;
2) u probne ili naučne svrhe;
3) za oplemenjivanje nove sorte.
b) se privredno iskorištava nova sorta iz treće alineje tačke a) ovog člana, osim ako je ova nova sorta izvedena sorta;
c) se proizvod zaštićene sorte određenih vrsta biljaka, koji proizvođači proizvedu na svom poljoprivrednom posjedu, upotrijebi za dalju sjetvu na tom poljoprivrednom posjedu i proizvođač, koji iskoristi tu mogućnost, imaocu oplemenjivačkog prava plaća primjerenu nadoknadu. Nadoknada je primjerena ako je znatno niža od iznosa, koji se obračunava za proizvodnju sjemenskog materijala te sorte na istom području po licenci.
2. Proizvođači, koji iskoriste mogućnost dalje sjetve plaćajući imaocu oplemenjivačkog prava primjerenu nadoknadu saglasno tački c) stava 1. ovog člana, moraju imaocu oplemenjivačkog prava dati na njegov zahtjev sve podatke o obimu dalje sjetve.
3. Plaćanja primjerene nadoknade imaocu oplemenjivačkog prava saglasno tački c) stava 1. ovog člana oslobođeni su mali zemljoposjednici.
4. Uprava određuje biljne vrste za koje se plaća primjerena nadoknada imaocu oplemenjivačkog prava iz stava 1. tačke c) ovog člana, kao i kriterije za male zemljoposjednike.
Član 17.
Izuzeci
1. Za radnje iz člana 15. stav 1.ovog zakona, koje se odnose na biljke, dijelove biljaka ili proizvodnju zaštićene sorte, odnosno sorte izvedene iz zaštićene sorte, nije potrebna dozvola imaoca oplemenjivačkog prava, ako je dao sjemenski materijal takve sorte u promet imalac sam ili neko drugi uz njegovo ovlaštenje, osim ako ove radnje obuhvataju:
a) dalje razmnožavanje zaštićene ili izvedene sorte, ili
b) izvoz materijala zaštićene ili izvedene sorte, koji se može upotrijebiti za dalje razmnožavanje, u državi, u kojoj biljni rod ili vrstu, kojoj ta sorta pripada, nije moguće zaštititi. Ova odredba ne važi ako je izvezeni materijal namijenjen finalnoj upotrebi.
Član 18.
Trajanje oplemenjivačkog prava
1. Ako ovaj zakon ne određuje drukčije, oplemenjivačko pravo traje od dana dobivanja do kraja dvadesete kalendarske godine, a kod hmelja, vinove loze i vrsta drveća do kraja dvadesetpete kalendarske godine, koja slijedi godini dobivanja tog prava.
2. Bez obzira na odredbe stava 1., imaocu prava iz člana 12. ovog zakona, koji je već podnio potpunu prijavu, pripada odgovarajuća odšteta, ako je u vrijeme trajanja postupka za zaštitu sorte bilo ko u suprotnosti s članom 15. ovog zakona privredno iskorištavao ili raspolagao sa sortom, za koju je bila podnesena prijava. Imalac prava može zahtijevati odštetu samo za period od dana objavljivanja prijave u "Službenom glasniku Uprave Bosne i Hercegovine za zaštitu zdravlja bilja''do dana dobivanja oplemenjivačkog prava.
3. Oplemenjivačko pravo prestaje:
a) otkazivanjem imaoca oplemenjivačkog prava;
b) istekom roka, određenog u stavu 1.ovog člana;
c) ukidanjem, odnosno poništavanjem rješenja, kojim je bilo stečeno.
V - POSTUPAK ZA ZAŠTITU SORTE
1. Organi
Član 19.
Nadležnost i zadaci Uprave
1. Uprava ima sljedeće nadležnosti i zadatke:
a) vodi upravni postupak za zaštitu nove sorte i registraciju imena nove sorte u skladu s ovim zakonom i zakonom o općem upravnom postupku,
b) vodi registar prijava i registar zaštićenih sorti,
c) objavljuje u službenom glasilu podatke o prijavama uključivo s prijedlogom za naziv sorte,
d) negativno rješenje prijave, upis i eventualne izmjene upisa u registar prijava, povlačenje prijava, rješenja o zaštiti sorte i njene eventualne izmjene, te druga službena obavještenja,
e) sarađuje s međunarodnim organizacijama i udruženjima, te državnim organima, odnosno nevladinim organizacijama s područja zaštite novih sorti,
f) tehnički i stručno učestvuje s ovlaštenim uredima stranih država na području ispitivanja sorti i provjeravanja održavanja sorti,
g) razmjenjuje rezultate ispitivanja sorti i druge informacije iz svoje nadležnosti s nadležnim organima u drugim državama,
h) provjerava ispunjavanje obaveza imaoca zaštite i
i) obavlja druge zadatke s područja zaštite sorti.
2. Podatke iz stava 1. ovog člana Uprava objavljuje u službenom glasilu Uprave.
Član 20.
Komisija
1. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vijeće ministara) imenuje Komisiju koja broji devet članova, od čega nadležni organi entiteta predlažu po tri člana Komisije, Uprava dva člana i Brčko Distrikt jednog člana.
2. Komisija ima položaj vještaka u postupku za zaštitu sorte, te na osnovu proučavanja prijave i priložene dokumentacije predlaže Upravi odluku u pogledu zaštite sorte.
2. Registri
Član 21.
Sadržaj registra
1. Uprava vodi registar prijava i registar zaštićenih sorti u skladu s propisima.
2. U registrima se vode podaci iz isprava, na osnovu kojih se vrši upis u oba registra. Isprave se uzimaju u zbirku isprava, koja je prilog uz oba registra.
3. Registar prijava sadrži naročito:
a) podatke o prijavljivaču, oplemenjivaču, te o eventualnom zastupniku,
b) datum potpune prijave,
c) navođenje biljne vrste,
d) prijedlog privremene oznake sorte odnosno prijedlog naziva sorte,
e) u slučaju zahtjeva prava prvenstva, državu, u kojoj je prijava već bila podnijeta, i datum prijema potpune prijave u toj državi,
f) prijedlog za obustavljanje, odnosno prekidanje postupka,
g) zabilješke o odlukama sudova u vezi s pravom na podnošenje prijave.
4. Registar osiguranih sorti sadrži naročito:
a) biljnu vrstu i registrirano ime sorte, kod imena se upišu također svi sinonimi,
b) službeni opis sorte ili pozivanje na isprave, koje sadrže službeni opis sorte i sastavni su dio registra,
c) u slučaju sorti, čiji uzgoj zahtijeva stalnu upotrebu određenih sastojaka za proizvodnju sjemenskog materijala zaštićene sorte, navođenje tih sastojaka,
d) ime i prezime imaoca oplemenjivačkog prava, oplemenjivača i bilo kojeg zastupnika u postupku,
e) datum dobivanja i prestanka zaštite sorte zajedno s razlozima za prestanak,
f) ime i adresu osobe, na koju je bilo ugovorom o licenci preneseno pravo na privredno iskorištavanje sorte,
g) ime i adresu osobe, kojoj je bila dodijeljena prisilna licenca, uz navođenje uslova, pod kojima je bila dodijeljena, i datuma prestanka tog prava,
h) zabilješke o odlukama sudova u vezi s oplemenjivačkim pravom.
5. Uprava mora čuvati zbirku isprava o pojedinim predmetima u originalu ili kopijama najmanje još pet godina nakon povlačenja ili negativnog rješenja prijave, odnosno pet godina po prestanku oplemenjivačkog prava.
6. Uprava detaljnije određuje sadržaj i način vođenja registra.
Član 22.
Javnost podataka
1. Registar prijava i registar zaštićenih sorti su javni.
2. Uprava je dužna omogućiti svakome ko dokaže pravni interes uvid u sljedeće isprave iz zbirke isprava:
a) isprave, koje se odnose na prijave,
b) isprave, koje se odnose na dobivena oplemenjivačka prava,
c) dokumentaciju o službenim ispitivanjima sorti.
3. Izuzetno od odredbi stava 2.ovog člana, prijavljivač u slučaju hibrida može zahtijevati da dokumentacija o sastojcima sorte, koja je u postupku zaštite, odnosno je zaštićena, nije dostupna javnosti.
3. Troškovi postupka
Član 23.
Troškovi
1. U postupku za zaštitu nove sorte i za održavanje oplemenjivačkog prava, prijavljivači, odnosno imaoci oplemenjivačkog prava plaćaju propisane takse, troškove tehničkog i stručnog
pregleda opravdanosti prijave, troškove ispitivanja sorte, te troškove u vezi s objavljivanjem i drugim poslovima.
2. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine propisuje vrstu i visinu takse i troškova iz stava 1.ovog člana, te visinu takse iz člana 39. ovog zakona.
4. Tok postupka za zaštitu sorte
Član 24.
Prijava
1. Postupak za zaštitu sorte počinje na osnovu prijave, koju prijavljivač podnese Upravi.
2. Uprava odlučuje o prijavi u upravnom postupku.
3. Protiv upravnih akata Uprave dozvoljena je žalba. @alba se podnosi u roku od 30 dana od uručivanja akta Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.
Član 25.
Sadržaj prijave
1. Prijava se podnosi na propisanom obrascu i mora sadržavati sljedeće podatke:
a) podatke o prijavljivaču, odnosno njegovom zastupniku ili opunomoćeniku;
b) podatke o oplemenjivaču, ako ovaj nije sam prijavljivač;
c) latinsko i narodno ime vrste, kojoj sorta pripada;
d) prijedlog imena sorte, odnosno privremenu oznaku sorte;
e) državu, u kojoj je bila već podnesena prijava, i datum prijema prijave u toj državi, ako se u prijavi zahtijeva pravo prvenstva;
f) tehnički opis sorte, koji može biti prilog uz prijavu i
g) o tome da li je sorta dobivena pomoću genske tehnologije u kom slučaju je potrebno uz prijavu priložiti prethodnu saglasnost za ispitivanje te sorte u skladu s propisima o gensko izmijenjenim organizmima.
2. Detaljniji oblik i sadržaj prijave, te dokumenata koji moraju biti priloženi uz prijavu, propisuje Uprava.
Član 26.
Ispravnost prijave
1. Uprava pregleda da li je prijava potpuna i pravilno popunjena i da li je uz prijavu priložen dokaz o plaćenoj taksi.
2. Ako prijava nije potpuna ili je nepravilno popunjena ili ako nije bila plaćena propisana taksa, Uprava poziva prijavljivača da je dopuni u roku od 30 dana od dana prijema. Ako prijavljivač u navedenom roku ne ispuni zahtjev ureda, takva prijava računa se kao da nije bila podnesena.
3. O potpunoj prijavi, prijavljivaču se izdaje potvrda. Potpuna prijava upisuje se u registar prijava i objavljuje u službenom glasilu Uprave. Kao datum prijema potpune prijave upisuje se datum prijema prijave, odnosno datum prijema dopune, s kojom je prijava postala potpuna.
4. Izvadak iz potpune prijave objavljuje se u službenom glasilu po isteku tri mjeseca od njenog podnošenja.
Član 27.
Pravo prvenstva
1. Prijavljivač, koji je podnio prijavu za zaštitu nove sorte u bilo kojoj državi, potpisnici međunarodnih ugovora ili konvencija, koje je potpisala ili njima pristupila Bosna i Hercegovina, može zatim, kada je podnio dokaz o podnesenoj potpunoj prijavi za istu sortu u drugoj državi, ostvarivati pravo prvenstva. U tom slučaju, računa se da je bila prijava u Bosni i Hercegovini podnesena danom podnošenja potpune prijave u stranoj državi.
2. Pravo prvenstva iz prethodnog stava prijavljivač mora u prijavi izričito zahtijevati.
3. Prijavljivač može ostvarivati pravo prvenstva u Bosni i Hercegovini najkasnije u roku od 12 mjeseci od podnošenja prve potpune prijave u inozemstvu.
Član 28.
Prigovor
1. Protiv prijave, objavljene u službenom glasilu na osnovu člana 26.stav 4. ovog zakona, može svako ko ima pravni interes podnijeti prigovor Upravi dok traje postupak za zaštitu sorte.
2. Prigovor se može odnositi samo na ispunjavanje uslova iz čl. 5., 6., 7., 8. i 10. ovog zakona, odnosno na pravo na zaštitu u skladu s članom 12. ovog zakona.
3. Prigovor mora biti u pisanoj formi i obrazložen. Uz prigovor moraju biti priloženi odgovarajući dokazi i mora biti plaćena propisana taksa.
4. Uprava odmah dostavlja primljeni prigovor prijavljivaču i poziva ga da odgovori na prigovor najkasnije u roku od 30 dana od prijema prigovora.
5. Uprava obavještava podnosioce prigovora o svojim stavovima prema tim prigovorima najkasnije u roku od tri mjeseca po njihovom podnošenju.
Član 29.
Pregled prijave
Uprava pregleda da li sadržaj prijave odgovara, tako da na osnovu podataka, navedenih u prijavi, provjeri da li je sorta nova i da li prijavljivač ima pravo na dobivanje oplemenjivačkog prava. Ako
se kod pregleda sadržaja prijave utvrdi da za dodjelu oplemenjivačkog prava nisu ispunjeni uslovi iz čl. 5. i 12. ovog zakona, takva prijava se odbacuje.
Član 30.
Ime sorte
1. Uprava prosuđuje također o primjerenosti predlaganog imena sorte. U slučaju da je predlagano ime sorte u suprotnosti s odredbama člana 10. ovog zakona, Uprava poziva prijavljivača da predloži novo ime za sortu. Prijedlog mora biti dat najkasnije u roku od tri mjeseca od prijema poziva.
2. Uprava je dužna u postupku za zaštitu sorte upotrebljavati isključivo ime sorte, koje je upisano u registar prijava za zaštitu nove sorte.
Član 31.
Stručna ocjena
1. Za svaku sortu, koja ispunjava uslove iz čl. 26. i 29. ovog zakona, obavlja se stručna ocjena s namjenom da se:
a) provjeri da li sorta spada u sistematsku jedinicu, tj. biljni rod ili vrstu, koja je navedena u prijavi,
b) utvrdi da li je sorta različita, izjednačena i nepromjenjiva ( čl. 6., 7. i 8. ovog zakona) i
c) pripremi službeni opis sorte, ako sorta ispunjava uslove iz tač. a) i b) ovog stava.
2. Stručna ocjena vrši se na osnovu rezultata ispitivanja sorte u polju i u laboratoriji.
3. Ispitivanje sorte može izvesti:
a) Uprava, odnosno od Uprave priznata stručna institucija u Bosni i Hercegovini ili u inozemstvu, ako se ispitivanje obavi u uporedivim agroekološkim uslovima po propisanim postupcima i metodama;
b) prijavljivač na zahtjev Uprave.
4. U slučaju da Uprava ne izvede ispitivanje sama, mora osigurati službeni nadzor nad ispitivanjem sorte.
5. Uprava pri stručnom prosuđivanju sorte može upotrijebiti rezultate ispitivanja te sorte, dobivene u drugoj državi, koja ima uporedive agroekološke uslove, ako je bilo ispitivanje obavljeno u okviru međunarodnih sistema ispitivanja i ako su bili dokazi o rezultatima izdati na osnovu međunarodnih sporazuma, koje je sklopila ili je i njima pristupila Bosna i Hercegovina.
6. Vijeće ministara, na prijedlog Uprave i uz saradnju nadležnih organa entiteta i Brčko Distrikta, propisuje detaljnije uslove, postupke i metode za ispitivanje sorte.
Član 32.
Stručna ocjena sorte
1. Prijavljivač je dužan uredu u određenom roku dostaviti potrebne podatke, dokumente, odnosno sjemenski materijal za izvođenje stručne ocjene sorte za namjene iz člana 31. stav 1. ovog zakona.
2. Ako prijavljivač bez opravdanog razloga ne ispuni zahtjev iz stava 1. ovog člana, prijava se odbija.
Član 33.
Rješenje
1. Ako se na osnovu izvršenog stručnog ocjenjivanja iz člana 31. ovog zakona utvrdi da sorta ispunjava propisane uslove i da je prijavljivač ispunio sve propisane zahtjeve, Uprava izdaje rješenje o zaštiti sorte i objavljuje ga u službenom glasilu Uprave.
2. Podaci iz pravosnažnog rješenja o zaštiti sorte, odnosno odbijanju prijave upisuju se u registar prijava.
3. Kod pravosnažnosti rješenja o osiguranju sorte imaocu se izdaje potvrda o dobivanju oplemenjivačkog prava, koje važi od dana pravosnažnosti rješenja.
4. Na osnovu pravosnažnog rješenja o zaštiti sorte, odgovarajući podaci upisuju se također u registar zaštićenih sorti.
5. Vijeće ministara, na prijedlog Uprave, propisuje oblik i sadržaj potvrde o dobijanju oplemenjivačkog prava.
5. Prestanak oplemenjivačkog prava
Član 34.
Rješenje o prestanku oplemenjivačkog prava
1. Na zahtjev imaoca oplemenjivačkog prava iz člana 18. stav 3. a) ovog zakona, Uprava u upravnom postupku izdaje rješenje, kojim se utvrđuje da je oplemenjivačko pravo prestalo na zahtjev imaoca. Oplemenjivačko pravo prestaje narednog dana po prijemu pisane izjave imaoca.
2. Na osnovu pravosnažnog rješenja iz prethodnog stava, prestanak oplemenjivačkog prava objavljuje se u službenom glasilu Uprave.
Član 35.
Oglašavanje rješenja ništavnim
1. Uprava u upravnom postupku oglašava rješenje o zaštiti sorte ništavnim samo u slučajevima ako se naknadno utvrdi:
a) da na dan prijema potpune prijave sorta nije bila nova (član 5. ovog zakona) ili se nije mogla razlikovati (član 6.);
b) da sorta na dan prijema potpune prijave nije bila izjednačena (član 7. ovog zakona) i nepromjenjiva (član 8. ovog zakona), a sorta je bila zaštićena prvenstveno na osnovu podataka i dokumentacije koje je dostavio prijavljivač;
c) da je bilo oplemenjivačko pravo dodijeljeno osobi, koja nije imala pravo na to, a imalac prava nije zahtijevao prisilni prijenos oplemenjivačkog prava u skladu s članom 37. ovog zakona;
d) da imalac ne ispunjava obaveze iz člana 44. ovog zakona, odnosno ako utvrdi da sorta više nije izjednačena (član 7. ovog zakona) ili nepromjenjiva (član 8. ovog zakona);
e) da imalac na pisani zahtjev Uprave u propisanom roku ne dostavi sjemenski materijal za provjeravanje ili dokumentaciju o selekciji za održavanje sorte, u skladu s članom 44. ovog zakona;
f) da prijavljivač na pisani zahtjev Uprave, u skladu sa članom 38. stav 1. ovog zakona, ne posjeduje prijedlog novog imena sorte u propisanom roku;
g) da imalac blagovremeno ne izmiri propisanu godišnju taksu za održavanje važenja oplemenjivačkog prava po članu 43. ovog zakona.
Član 36.
Prisilni prijenos prava
1. Ako je prijavu za zaštitu nove sorte podnijela osoba koja na to nema pravo, a dodijeljeno je oplemenjivačko pravo, imalac prava pred Upravom može pokrenuti postupak za prisilni prijenos prava.
2. Zahtjev za prisilni prijenos prava iz stava 1. može se podnijeti od dana objavljivanja prijave za zaštitu nove sorte u službenom glasilu Uprave, najkasnije u roku od pet godina po objavljivanju prijave.
3. Ako su bila neopravdano stečena prava prenesena na treću osobu, u slučaju iz stava 1. ovog člana, prijenos tih prava poništava se.
4. Izuzetno od odredbi stava 3. ovog člana, imalac bilo kakvog prava na upotrebu sorte može nastaviti s upotrebom te sorte, ako je dobio ta prava u dobroj vjeri, prije početka postupka iz stava 1. ovog člana, pod uslovom da imaocu prava plaća odgovarajuću naknadu.
6. Brisanje imena sorte
Član 37.
Brisanje iz registra
1. Registrirano ime sorte briše se iz registra prijava i registra zaštićenih sorti pod sljedećim uslovima:
a) ako to zahtijeva prijavljivač, odnosno imalac oplemenjivačkog prava i dokaže da ima za tu radnju zakonito pravo; u zahtjevu moraju biti navedeni razlozi za brisanje i predloženo novo ime;
b) ako se naknadno utvrdi da je bilo ime sorte registrirano uprkos tome što su postojali razlozi za odbijanje po članu 10. ovog zakona;
c) ili ako se imaocu ili bilo kojoj drugoj osobi službeno zabrani upotrebljavati to ime.
2. Uprava odmah pismeno obavještava prijavljivača,odnosno imaoca oplemenjivačkog prava, o prijedlogu, odnosno zahtjevu za brisanje imena i zahtijeva da, najkasnije u roku od tri mjeseca po prijemu poziva, predloži novo ime sorte. Predloženo novo ime upisuje se po obavljenom postupku iz člana 30. ovog zakona u odgovarajući registar i objavljuje u službenom glasilu Uprave, ako za to ispunjava propisane uslove. Istovremeno se briše ranije ime iz registra.
7. Vraćanje u ranije stanje
Član 38.
Vraćanje u ranije stanje
1. U postupku zaštite sorte može se zahtijevati vraćanje u ranije stanje također u slučaju ako imalac prava, imalac oplemenjivačkog prava ili bilo koja druga stranka u postupku iz opravdanih razloga nije mogla u propisanom roku plaćati taksu ili ispuniti druge obaveze prema Upravi i zbog toga bi izgubila pravo na zaštitu sorte po članu 36. ovog zakona.
2. Zahtjev za vraćanje u prethodno stanje podnosi se u roku od osam dana od dana kada je prestao razlog koji je prouzrokovao propuštanje a ako je stranka tek kasnije saznala za propuštanje, onda od dana kada je saznala a najkasnije u roku od tri mjeseca nakon što je prestao uzrok za neispunjenje obaveze i ne kasnije od jedne godine od isteka roka, kada bi morala biti obaveza ispunjena. Uz zahtjev mora biti priloženo obrazloženje i dokaz o plaćanoj propisanoj taksi.
3. Ako se zahtjevu udovolji, Uprava određuje podnosiocu zahtjeva novi rok, u kojem mora obaviti neispunjene obaveze. Rok za ispunjenje ne smije biti duži nego što je rok koji je zakasnio i računa se od dana prijema obavještenja o udovoljavanju zahtjevu.
4. Prijavljivač zahtjeva za vraćanje u ranije stanje nema pravo zahtijevati odštetu, ako je u periodu od gubitka do povrata prava bilo ko u dobroj vjeri upotrijebio i sklopio ugovor za upotrebu zaštićene sorte.
VI - PRIJENOS OPLEMENJIVAČKOG PRAVA I USTUPANJE UPOTREBE OPLEMENJIVAČKOG PRAVA
Član 39.
Prijenos oplemenjivačkog prava
1. Imalac oplemenjivačkog prava može ugovorom prenijeti u cjelini ili djelimično oplemenjivačko pravo na drugoga.
2. Imalac prava, odnosno prijavljivač može prenijeti pravo na podnošenje prijave za zaštitu nove sorte, odnosno prava koja proizilaze iz prijave.
3. Ugovor o prijenosu prava iz st. 1. i 2. ovog člana mora biti sastavljen u pisanom obliku, inače je ništavan.
4. Prijenos prava iz st. 1. i 2. ovog člana ne smije uticati na prethodna prava trećih osoba.
5. Prijenos oplemenjivačkog prava nema pravnog djelovanja na treće osobe, dok ugovor nije upisan u odgovarajući registar.
6. Prijedlog za upis ugovora o prijenosu prava u registar može dati bilo koja od ugovornih strana.
Član 40.
Privredno iskorištavanje zaštićene sorte
1. Imalac oplemenjivačkog prava može ugovorom o licenci djelimično ili u cijelosti prenijeti na treću osobu pravo na privredno iskorištavanje zaštićene sorte.
2. Ugovor o licenci upisuje se u odgovarajući registar na zahtjev jedne od ugovornih strana.
3. Ugovor o licenci, koji nije upisan u odgovarajući registar iz stava 2. ovog člana, nema pravnog djelovanja prema trećim osobama.
4. Što se tiče oblika, načina sklapanja i sadržaja ugovora o licenci, te pravne zaštite primjenjuju se propisi o obligacionim odnosima.
Član 41.
Prisilna licenca
1. Ako postoji javni interes i ako imalac oplemenjivačkog prava sam ili neko drugi s njegovim ovlaštenjem privredno ne iskorištava zaštićenu sortu, ili ne iskorištava u dovoljnom obimu, te pri tome neće da ustupi drugome pravo na iskorištavanje, odnosno za ustupanje takvog prava postavlja neopravdane uslove, može se drugome dodijeliti prisilna licenca.
2. Prisilna licenca može se dodijeliti samo onome ko dokaže da raspolaže tehnološkim i proizvodnim mogućnostima, koje su potrebne za efikasno iskorištavanje zaštićene sorte i potrebnim materijalnim sredstvima.
3. Prisilnu licencu nije moguće dodijeliti, ako imalac oplemenjivačkog prava dokaže da postoje opravdani razlozi za neiskorištavanje ili nedovoljno iskorištavanje zaštićene sorte.
4. Prisilnu licencu nije moguće dodijeliti ako je od dana dodjele oplemenjivačkog prava do dana podnošenja zahtjeva za dodjelu obavezne licence proteklo manje od tri godine.
5. Prisilnom licencom imalac licence dobiva pravo za izvođenje radnji iz člana 15. ovog zakona djelimično ili u cjelini, s namjenom snabdijevanja domaćeg tržišta.
6. Prisilna licenca može se dodijeliti za period od najmanje dvije godine i najviše četiri godine. Prisilnu licencu moguće je obnoviti, ako se nakon ponovnog proučavanja uslova iz stava 1. utvrdi da razlozi za dodjelu prisilne licence još postoje.
7. O zahtjevu za dodjelu, odnosno za produženje prisilne licence odlučuje Uprava u upravnom postupku. Prije odlučivanja u pogledu podjele, odnosno produženja prisilne licence Uprava mora dobiti mišljenje zainteresiranih strana.
8. U slučaju dodjele prisilne licence, imaocu oplemenjivačkog prava pripada odgovarajuća naknada.
9. O visini naknade iz stava 8. dogovaraju se imalac oplemenjivačkog prava i osoba kojoj je dodijeljena prisilna licenca. Ako dogovor nije postignut, visinu naknade odredit će Uprava.
10. Uprava može zahtijevati od imaoca oplemenjivačkog prava da nosioca prisilne licence snabdije početnom količinom sjemenskog materijala za upotrebu sorte na osnovu prisilne licence. Za sjemenski materijal imalac ima pravo na odgovarajuću nadoknadu.
11. U slučaju dodjele prisilne licence, imalac oplemenjivačkog prava može zahtijevati od stručne institucije, ovlaštene za obavljanje stručne kontrole nad proizvodnjom sjemena, podatke o proizvodnji sjemenskog materijala zaštićene sorte.
VII - OBAVEZE IMAOCA OPLEMENJIVAČKOG PRAVA I TREĆIH OSOBA
Član 42.
Taksa
1. Za održavanje oplemenjivačkog prava imalac je dužan plaćati uredu godišnju taksu za održavanje važenja oplemenjivačkog prava.
2. Taksa se plaća na početku kalendarske godine za tekuću godinu zaštite, a najkasnije do 31. januara.
3. Ako taksa za održavanje oplemenjivačkog prava nije plaćena također u naknadnom roku, koji odredi ured i ne smije biti duži od 6 mjeseci po prijemu upozorenja, to pravo prestaje važiti.
Član 43.
Održavanje zaštićene sorte
1. Dok traje zaštita, imalac mora održavati zaštićenu sortu, odnosno njene nasljedne sastojke neizmijenjenim.
2. Na zahtjev Uprave, imalac mora u određenom roku dostaviti Upravi ili ovlaštenoj instituciji podatke, dokumentaciju ili sjemenski materijal, koji su potrebni za provjeravanje održavane sorte.
3. Ako se ispitivanjem utvrdi da imalac ne održava sortu, Uprava pokreće postupak za poništenje oplemenjivačkog prava.
Član 44.
Uzorak sjemenskog materijala
1. Na zahtjev Uprave, odnosno ovlaštene institucije imalac mora u određenom roku pribaviti prikladan uzorak sjemenskog materijala zaštićene sorte, odnosno njenih nasljednih sastavnih dijelova za:
a) zaštitni uzorak, odnosno obnavljanje zaštitnog uzorka,
b) izvođenje uporednih ispitivanja drugih sorti, koje su u postupku zaštite.
2. Uprava može ovlastiti imaoca oplemenjivačkog prava da sam čuva i obnavlja zaštitni uzorak sjemenskog materijala.
Član 45.
Podaci
1. Ko bez dogovora, odnosno u suprotnosti s dogovorom s imaocem oplemenjivačkog prava privredno iskorištava, odnosno raspolaže sa sjemenskim materijalom zaštićene sorte, mora imaocu na njegov zahtjev dati sve podatke s tim u vezi.
2. Ako podatke ne da dobrovoljno, imalac oplemenjivačkog prava može zahtijevati da Uprava izda rješenje, kojim naređuje kršiocu dostavu podataka.
VIII - SUDSKA ZAŠTITA
Član 46.
Kršenje prava
1. Ko krši pravo iz prijavljene, odnosno zaštićene nove sorte odgovoran je za štetu po općim propisima o nadoknadi štete.
2. Osoba, čije je pravo kršeno, može pored odštete zahtijevati da se onome ko krši njeno pravo zabrani dalje kršenje.
3. Kršenje oplemenjivačkog prava je svako neovlašteno privredno iskorištavanje zaštićene sorte.
Član 47.
Tužba
1. Tužba radi kršenja oplemenjivačkog prava može se podnijeti u roku od tri godine od dana kada je tužilac saznao za kršioca, odnosno za kršenje. Po isteku pet godina od dana kršenja, tužba se više ne može podnijeti.
2. Tužba se podnosi redovnom sudu.
IX - NADZOR
Član 48.
Nadzor
1. Nadzor nad izvršavanjem odredbi čl. 11., 15., 16. i 46. ovog zakona vrše poljoprivredni i šumarski inspektori.
2. Kada poljoprivredni ili šumarski inspektor pri obavljanju nadzora osnovano sumnja da je učinjen prekršaj, privremeno zapljenjuje predmete, koji su bili upotrijebljeni ili namijenjeni za prekršaj ili su nastali prekršajem.
3. Poljoprivredni ili šumarski inspektor privremeno zaplijenjene predmete predaje nadležnom organu za vođenje postupka o prekršajima s prijedlogom za vođenjem postupka.
Član 49.
Kršenje oplemenjivačkih prava
1. Ako imalac oplemenjivačkog prava dokaže vjerovatnim da bi bilo izvozom određenog materijala zaštićene sorte iz Bosne i Hercegovine ili uvozom u Bosnu i Hercegovinu kršeno njegovo oplemenjivačko pravo, fitosanitarni inspektori mogu na granici na njegov prijedlog odrediti:
a) da imalac ili njegov zastupnik može pregledati taj materijal;
b) da se taj materijal zaplijeni, isključi iz prometa i sačuva na sigurnom mjestu.
2. U prijedlogu iz stava 1. imalac prava mora podnijeti fitosanitarnom inspektoru detaljan opis materijala zaštićene sorte, zadovoljavajuće dokaze o oplemenjivačkom pravu i njegovom vjerovatnom kršenju. Na zahtjev fitosanitarne inspekcije, imalac mora položiti kauciju za eventualnu štetu, koja bi nastala tim mjerama.
3. Fitosanitarni inspektor mora o donesenim mjerama odmah obavijestiti izvoznika,odnosno uvoznika i primaoca materijala zaštićene sorte, ako se radi o uvozu materijala zaštićene sorte u Bosnu i Hercegovinu. Fitosanitarni inspektor opoziva donesene mjere, ako imalac prava u roku od sedam dana ne podnese tužbu ili ne pokrene drugi postupak za opravdanje donesenih mjera.
X - KAZNENE ODREDBE
Član 50.
1. Novčanom kaznom od 5.000.KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba, ako bez dozvole imaoca oplemenjivačkog prava proizvodi ili razmnožava sjemenski materijal po ovom zakonu zaštićene sorte, ako priprema materijal zaštićene sorte za razmnožavanje, ako pusti u promet, uvozi ili izvozi sjemenski materijal zaštićene sorte ili ako čuva materijal zaštićene sorte za gore navedene namjene (član 15. ovog zakona).
2. Novčanom kaznom od najmanje 1.000 KM kažnjava se za prekršaj iz stava 1. odgovorna osoba pravne osobe.
3. Novčanom kaznom od najmanje 5.000 KM kažnjava se za prekršaj iz stava 1. ovog člana pojedinac, koji učini taj prekršaj u vezi sa samostalnim obavljanjem djelatnosti.
4. Novčanom kaznom od najmanje 1.000 KM kažnjava se fizička osoba, koja učini prekršaj iz stava 1. ovog člana.
Član 51.
1. Novčanom kaznom od najmanje 3.500 KM kaznit će se se za prekršaj pravna osoba:
a) ako, u suprotnosti s prvim stavom člana 11. ovog zakona, pusti u promet materijal zaštićene sorte, ako pri tome nije navedeno registrirano ime sorte ili ako ime nije pravilno navedeno;
b) ako, u suprotnosti s petim stavom člana 11. ovog zakona, upotrijebi ime sorte zaštićene po ovome zakonu, ili ime koje je moguće zamijeniti s ovim imenom, za neku drugu sortu iste ili srodne vrste;
c) ako, u suprotnosti s drugim stavom člana 16., odnosno člana 46.ovog zakona ne da imaocu zahtijevane podatke.
2. Novčanom kaznom od najmanje 700 KM kažnjava se za prekršaj iz prethodnog stava odgovorna osoba pravne osobe.
3. Novčanom kaznom od najmanje 500 KM kažnjava se za prekršaj iz prvog stava ovog člana pojedinac koji učini taj prekršaj u vezi sa samostalnim obavljanjem djelatnosti.
4. Novčanom kaznom od najmanje 500 KM kažnjava se fizička osoba, koja učini prekršaj iz stava 1. ovog člana.
XI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 52.
Ranije zaštićene sorte
1. Sorta, koja je do stupanja ovog zakona na snagu bila zaštićena po ranije važećim propisima, uživa po ovom zakonu zaštitu do isteka dobivenog oplemenjivačkog prava.
2. Oplemenjivačko pravo za sortu iz stava 1. može se proglasiti ništavnim i ukida se samo ako se utvrdi da kod dodjeljivanja tog prava nisu bili ispunjeni uslovi u pogledu prepoznatljivosti, izjednačenosti, odnosno nepromjenjivosti sorte.
Član 53.
Postupci u toku
1. Postupci za osiguranje sorte, koji su u toku u vrijeme stupanja ovog zakona na snagu, nastavljaju se po ovom zakonu.
2. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, može se zaštititi sorta koja na dan stupanja ovog zakona na snagu nije nova, ako:
a) je bila prijava za zaštitu sorte podnesena prije usvajanja ovog zakona,
b) sorta ispunjava ostale uslove za zaštitu iz člana 4. ovog zakona i
c) je zaštićena ili pak je u postupku za zaštitu u jednoj od država potpisnica međunarodnih ugovora i konvencija, koje je potpisala, odnosno njima pristupila Bosna i Hercegovina, te se postupak završava sa zaštitom sorte.
3. U slučaju dodjele oplemenjivačkog prava po stavu 2. ovog člana, oplemenjivačko pravo traje još najviše 20, odnosno 25 godina za drvenaste biljke od dana dodjele oplemenjivačkog prava u državi članici, u kojoj je bila sorta najprije zaštićena.
Član 54.
Propisi doneseni na osnovu ovog zakona i rok za njihovo donošenje
Propisi na osnovu ovog zakona donijet će se u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Vijeće ministara, na prijedlog Uprave, može, pored propisa predviđenih u pojedinim članovima ovog zakona, donijeti također i druge propise potrebne za izvršavanje ovog zakona.
Član 55.
Propisi koji se primjenjuju do donošenja novih
Do donošenja novih propisa na osnovu ovog zakona primjenjivat će se postojeći propisi u ovoj oblasti, ako nisu u suprotnosti s odredbama ovog zakona.
Član 56.
Stupanje Zakona na snagu
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH", a objavit će se i u službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.
PS BiH broj 99/04 9. septembra 2004. godine
Sarajevo
Predsjedavajući Predstavničkog doma
Parlamentarne skupštine BiH Martin Raguž, s. r.
Predsjedavajući Doma naroda
Parlamentarne skupštine BiH Goran Milojević, s. r.