Godina XIV Utorak, 29. juna/lipnja 2010. godine
Broj/Broj 53
Godina XIV Utorak, 29. juna 2010. godine
ISSN 1512-7486 - bosanski jezik ISSN 1512-7494 - hrvatski jezik ISSN 1512-7508 - srpski jezik
PARLAMENTARNA SKUPŠTINA BOSNE I HERCEGOVINE
Na temelju članka IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine na 75. sjednici Zastupničkog doma, održanoj 7. travnja 2010. godine, i na 46. sjednici Doma naroda, održanoj 28. svibnja 2010. godine, usvojila je
ZAKON
O ZAŠTITI TOPOGRAFIJE INTEGRIRANOG KRUGA
DIO PRVI - OPĆE ODREDBE
Članak 1. (Predmet Zakona)
Ovim se Zakonom ureĎuju topografija integriranog kruga, uvjeti zaštite topografije integriranog kruga, prava njezinog stvaratelja, odnosno stvarateljevog poslodavca ili osobe koja je naručila njezinu izradu, kao i način i ostvarivanje toga prava.
Članak 2. (Definicije pojmova)
(1) Integrirani krug, u smislu ovoga Zakona, jest gotovi proizvod ili meĎuproizvod namijenjen za izvršenje odreĎene elektroničke funkcije, koji se sastoji od komada materijala koji uključuje jedan ili više povezanih slojeva sastavljenih od integriranih elemenata, od kojih je bar jedan element aktivan.
(2) Topografija integriranog kruga (u daljnjem tekstu: topografija), u smislu ovoga Zakona, jest skup povezanih slika, zabilježenih ili kodiranih na bilo koji način, koje predstavljaju trodimenzionalnu matricu slojeva od kojih je integrirani krug sastavljen, pri čemu svaka slika sadrži cjelinu ili dio matrice poluvodničkog proizvoda u svakoj fazi njegove proizvodnje.
(3) Komercijalna uporaba označava prodaju, iznajmljivanje ili bilo koji drugi način komercijalnog stavljanja u promet topografije, uključujući i njezino nuĎenje u te svrhe. Prva komercijalna uporaba topografije ne uključuje njezinu uporabu pod uvjetom povjerljivosti, ako se ona ne stavlja dalje u promet.
Članak 3. (Iznimke od zaštite)
Ovim se Zakonom ne štiti bilo koja koncepcija, postupak, sustav, tehnologija ili informacija koja je opredmećena u topografiji.
Članak 4. (Predmet i uvjeti zaštite)
(1) Predmet zaštite je izvorna topografija u smislu da je rezultat intelektualnog napora njezina stvaratelja i da u vrijeme nastanka nije bila uobičajena meĎu stvarateljima topografija i proizvoĎačima integriranih krugova.
(2) Topografija koja se sastoji od elemenata i meĎuveza koji su uobičajeni u industriji topografija može biti zaštićena samo ako, promatrano u cjelini, ispunjava uvjete iz stavka (1) ovoga članka.
Članak 5. (Rokovi za zaštitu)
(1) Zaštita topografije može se tražiti u roku od dvije godine od datuma njezine prve komercijalne uporabe bilo gdje u svijetu.
(2) Ako topografija nije komercijalno uporabljena bilo gdje u svijetu, zaštita topografije može se tražiti u roku od 15 godina od dana njezinog nastanka.
Članak 6. (Subjekti zaštite)
(1) Pravo na zaštitu topografije ima njezin stvaratelj, odnosno njegov pravni sljednik. Ako je topografiju stvorilo više stvaratelja, njima pripada zajedničko pravo na zaštitu.
(2) Ako je topografija nastala u radnom odnosu ili po narudžbi, pravo zaštite topografije ima poslodavac, odnosno osoba koja je naručila njezinu izradbu, osim ako je ugovorom drukčije predviĎeno.
Članak 7. (Nacionalni tretman)
(1) Zaštitu prema ovome Zakonu uživaju fizičke i pravne osobe koje:
a) su državljani Bosne i Hercegovine,
b) imaju prebivalište ili sjedište u Bosni i Hercegovini, ili
c) su na teritoriju Bosne i Hercegovine prve komercijalno uporabljivale topografiju koja do tada nije bila komercijalno uporabljena bilo gdje u svijetu.
(2) Strane fizičke i pravne osobe uživaju jednaku zaštitu kao i osobe iz stavka (1) ovoga članka ako to proizlazi iz meĎunarodnih ugovora i konvencija kojima je pristupila, odnosno koje je ratificirala Bosna i Hercegovina, ili iz primjene načela uzajamnosti.
(3) Pravo na zaštitu topografije priznato na temelju ovoga Zakona vrijedi samo za teritorij Bosne i Hercegovine.
Članak 8. (Zastupanje)
Strana osoba u postupku zaštite topografije mora imati zastupnika koji se profesionalno bavi zastupanjem i koji je domaći državljanin ili domaća pravna osoba.
DIO DRUGI - POSTUPAK ZA ZAŠTITU
Članak 9. (Opće odredbe)
(1) Postupak za zaštitu topografije vodi Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Institut).
(2) Protiv odluke Instituta donesene u prvom stupnju, kojom je odlučeno o predmetu postupka, dopuštena je žalba o kojoj odlučuje Povjerenstvo za žalbe Instituta (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo).
(3) Protiv rješenja Povjerenstva donesenog u drugom stupnju nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine.
(4) Za sve radnje poduzete u upravnom postupku za stjecanje i održavanje prava na zaštitu topografije, kao i za radnje poduzete u postupku povodom žalbe, plaćaju se administrativne pristojbe i naknade posebnih troškova postupka, sukladno posebnim propisima.
(5) Ako propisana administrativna pristojba i naknada posebnih troškova postupka nisu plaćene u propisanome roku, prijava se zaključkom odbacuje.
(6) Na pitanja koja nisu ureĎena ovim Zakonom i provedbenim propisima primjenjuju se odredbe Zakona o upravnom postupku ("Službeni glasnik BiH", br. 29/02, 12/04, 88/07 i 93/09).
Članak 10. (Podnošenje prijave za zaštitu topografije)
(1) Postupak za zaštitu topografije pokreće se podnošenjem Institutu prijave za zaštitu topografije (u daljnjem tekstu: prijava).
(2) Institut ne provjerava ima li podnositelj prijave pravo podnijeti prijavu.
(3) Za svaku topografiju podnosi se posebna prijava.
Članak 11. (Sadržaj prijave)
(1) Prijava sadrži zahtjev za priznanje prava na zaštitu topografije i priloge.
(2) Zahtjev za priznanje prava na zaštitu topografije sadrži:
a) naziv topografije ili pobliže označavanje područja topografije,
b) podatke o podnositelju prijave,
c) podatke o zastupniku podnositelja prijave, ako postoji,
d) datum podnošenja prijave,
e) datum nastanka topografije, ako topografija nije bila komercijalno uporabljena, ili datum i mjesto kada je topografija prvi puta komercijalno uporabljena bilo gdje u svijetu.
(3) Uz zahtjev za priznanje prava na zaštitu topografije podnose se sljedeći prilozi:
a) opis topografije s podacima koji definiraju elektroničku funkciju koju izvršava integrirani krug izraĎen prema topografiji,
b) grafički prikaz ili prikaz topografije u drugom odgovarajućem obliku kojim se topografija identificira, posebice nacrt ili fotografije planova za izradbu integriranog kruga prema topografiji za koju se traži zaštita,
c) primjerak integriranog kruga proizvedenog prema topografiji za koju se traži zaštita, ako je integrirani krug komercijalno uporabljen,
d) dokaz o komercijalnoj uporabi topografije, ako je topografija komercijalno uporabljena.
(4) Oblik prijave i način njezinog popunjavanja, sadržaj zahtjeva za priznanje prava na zaštitu topografije, sadržaj priloga koji se podnose uz taj zahtjev, kao i pojedinosti postupka koji se vodi pred Institutom ureĎuju se propisima za provedbu ovoga Zakona koje donosi Institut.
Članak 12. (Dijelovi prijave koji nisu dostupni javnosti)
(1) Podnositelj prijave može pri njezinom podnošenju tražiti da dijelovi priloga iz članka 11. stavak (3) točka b) ovoga Zakona, koji predstavljaju poslovnu tajnu, ne budu dostupni trećim osobama, pod uvjetom da su ostali dijelovi spomenutog priloga dostatni za identifikaciju topografije.
(2) Sud može naložiti otkrivanje dijelova priloga iz stavka (1) ovog članka osobama koje su uključene u upravni ili sudski postupak koji se odnosi na utvrĎivanje ništavosti rješenja o priznanju prava na zaštitu topografije ili na povredu prava na zaštitu topografije, ako je to neophodno za provedbu postupka.
Članak 13. (Ispitivanje prijave)
(1) Nakon zaprimanja prijave Institut ispituje je li predmet prijave topografija u smislu članka 2. stavak (2) ovoga Zakona i je li prijava podnesena u roku iz članka 5. ovoga Zakona.
(2) Nakon što utvrdi ispunjenost uvjeta iz stavka (1) ovog članka Institut ispituje:
a) ako je podnositelj prijave strana osoba, je li prijava podnesena posredstvom zastupnika u smislu članka 8. ovoga Zakona,
b) je li podnesena posebna prijava za svaku topografiju u smislu članka 10. stavak (3) ovoga Zakona,
c) sadrži li prijava sve podatke iz zahtjeva za priznanje prava i priloge u smislu članka 11. st. (2) i (3) ovoga Zakona,
d) jesu li plaćene administrativna pristojba i naknada posebnih troškova postupka za prijavu,
e) sadrže li zahtjev za priznanje prava na zaštitu topografije i prilozi koji se podnose uz taj zahtjev propisane elemente u smislu članka 11. stavak (4) ovoga Zakona.
(3) Ako prijava nije podnesena u roku iz članka 5. ovoga Zakona, Institut će donijeti zaključak o odbacivanju prijave. Protiv zaključka dopuštena je žalba o kojoj odlučuje Povjerenstvo.
(4) Ako Institut, na temelju provedenog postupka ispitivanja prijave iz st. (1) i (2) ovoga članka, utvrdi da predmet prijave nije topografija u smislu članka 2. stavak (2) ovoga Zakona, odnosno da prijava nije podnesena sukladno odredbi stavka (2) ovoga članka, on će u roku od 30 dana od dana podnošenja prijave pozvati podnositelja prijave da otkloni uočene nedostatke i ostaviti mu rok za to koji ne može biti kraći od 30 dana niti dulji od 90 dana.
(5) Ako podnositelj prijave ne otkloni nedostatke iz stavka (4) ovoga članka u ostavljenom roku, Institut će donijeti zaključak kojim se prijava odbacuje. Protiv zaključka dopuštena je žalba o kojoj odlučuje Povjerenstvo.
(6) Datum zaprimanja uredne prijave u Institutu priznaje se kao datum podnošenja prijave.
(7) Prijava kojoj je priznat datum podnošenja upisuje se u Registar prijava za zaštitu topografije, koji u elektroničkom obliku vodi Institut. Sadržaj i način voĎenja Registra prijava za zaštitu topografije pobliže se ureĎuju provedbenim propisom.
Članak 14. (Priznanje prava na zaštitu topografije)
(1) Ako Institut po provedenom postupku ispitivanja prijave iz članka 13. st. (1) i (2) ovoga Zakona utvrdi da su ispunjeni uvjeti za priznanje prava, donijet će rješenje o priznanju prava na zaštitu topografije.
(2) Priznato pravo na zaštitu topografije upisuje se u Registar prava zaštite topografije, koji u elektroničkom obliku vodi Institut. Sadržaj i način voĎenja Registra prava zaštite topografije pobliže se ureĎuju provedbenim propisom.
(3) Nakon što izvrši upis u Registar prava zaštite topografije, nositelju prava izdaje se isprava o pravu na zaštitu topografije. Sadržaj isprave o pravu na zaštitu topografije pobliže se ureĎuje provedbenim propisom.
(4) Podaci iz Registra prava zaštite topografije objavljuju se u "Službenom glasniku Instituta".
Članak 15. (Stavljanje topografije na uvid javnosti)
(1) Od upisa u Registar prava zaštite topografije svatko ima pravo, na temelju pisanog zahtjeva i u nazočnosti službene osobe, u prostorijama Instituta razgledati prijavu i dobiti presliku zahtjeva za priznanje prava na zaštitu topografije i priloga iz članka 11. stavak (3) toč. a), b) i d) ovoga Zakona.
(2) Način ostvarivanja prava iz stavka (1) ovoga članka ureĎuje se provedbenim propisom.
DIO TREĆI - ISKLJUĈIVA PRAVA, OGRANIĈENJE, TRAJANJE I PROMET PRAVA
Članak 16. (Isključiva prava)
(1) Nositelj prava na zaštitu topografije ima isključivo pravo dopustiti ili zabraniti drugome da:
a) umnožava zaštićenu topografiju u cjelini ili njezine bitne dijelove,
b) proizvodi integrirani krug koji sadrži zaštićenu topografiju ili njezine bitne dijelove,
c) uvozi, nudi radi stavljanja u promet, stavlja u promet ili na drugi način komercijalno uporabljava ili uvozi za te svrhe primjerke zaštićene topografije ili njezinih bitnih dijelova, integrirani krug u kojem je sadržana zaštićena topografija ili njezini bitni dijelovi, kao i proizvode u kojima je ugraĎen integrirani krug koji sadrži zaštićenu topografiju ili njezine bitne dijelove.
(2) Za vrijeme trajanja prava na zaštitu topografije nositelj je ovlašten označavati integrirani krug koji je proizveden uporabom zaštićene topografije velikim slovom "T".
Članak 17. (Ograničenje prava)
(1) Ne smatra se povredom prava iz članka 16. stavak (1) točka a) ovoga Zakona umnožavanje topografije:
a) za osobnu uporabu u nekomercijalne svrhe,
b) za nastavu koja se odnosi na topografiju, kao i za stručne analize ili istraživanja.
(2) Ne smatra se povredom prava iz članka 16. ovoga Zakona ako odreĎena osoba, na temelju analize ili istraživanja zaštićene topografije, stvori topografiju koja ispunjava uvjete iz članka 4. ovoga Zakona i takvu topografiju koristi na način iz članka 16. ovoga Zakona.
Članak 18. (Komercijalna uporaba zaštićene topografije bez suglasnosti nositelja prava)
(1) Osobu koja pri stjecanju integriranog kruga nije znala ili je imala opravdani razlog vjerovati da je riječ o proizvodu na kojem postoji tuĎe pravo na zaštitu topografije ne može se spriječiti da komercijalno uporabljava taj proizvod.
(2) Osoba iz stavka (1) ovoga članka dužna je platiti odgovarajuću naknadu za komercijalnu uporabu zaštićene topografije, koja uslijedi nakon što je ta osoba saznala ili je imala opravdani razlog vjerovati da je riječ o proizvodu na kojem postoji tuĎe pravo na zaštitu topografije. Sud odreĎuje odgovarajuću naknadu, osim ako stranke riješe spor pregovorom, posredovanjem ili na drugi pravno obvezujući način.
(3) Odredbe st. (1) i (2) ovoga članka odnose se i na pravne sljednike osobe koja je stekla integrirani krug na kojem postoji tuĎe pravo na zaštitu topografije.
Članak 19. (Iscrpljenje prava)
Ne smatraju se povredom prava radnje iz članka 16. stavak (1) točka c) ovoga Zakona ako se odnose na primjerak zaštićene topografije, odnosno na integrirani krug koji sadrži zaštićenu topografiju, koji je prvi put stavio u promet u Bosni i Hercegovini nositelj prava, odnosno osoba koja ima njegovu suglasnost.
Članak 20. (Trajanje prava)
(1) Rok trajanja prava zaštite topografije počinje od priznatog datuma podnošenja prijave za registraciju topografije ili od dana prve komercijalne uporabe topografije bilo gdje u svijetu, ovisno o tomu koji je dan raniji.
(2) Isključivo pravo na zaštitu topografije prestaje istekom kalendarske godine u kojoj se navršava deset godina od dana početka roka iz stavka (1) ovoga članka.
Članak 21. (Prijenos prava i licencija)
(1) Pravo na zaštitu topografije može biti, u cjelini ili djelomično, predmetom prijenosa na temelju ugovora o prijenosu ili na temelju nasljeĎivanja.
(2) Pojedine ili sve ovlasti iz prava na zaštitu topografije mogu, s ograničenjima ili bez njih, biti predmetom ustupanja na temelju ugovora o licenciji.
(3) Ugovori iz st. (1) i (2) ovoga članka pravovaljani su samo ako su sastavljeni u pisanom obliku.
(4) Na zahtjev jedne od ugovornih stranaka, ugovori iz st. (1) i (2) ovoga članka upisuju se u Registar prava zaštite topografije.
(5) Ugovori iz st. (1) i (2) ovoga članka imaju djelovanje prema trećim osobama samo ako su upisani u Registar prava zaštite topografije.
DIO ĈETVRTI - PROGLAŠAVANJE NIŠTAVIM RJEšENJA O PRIZNANJU PRAVA NA ZAšTITU TOPOGRAFIJE
Članak 22. (Ovlast za pokretanje postupka i razlozi za ništavost)
(1) Institut će na prijedlog zainteresirane osobe ili pravobranitelja BiH ili ombudsmana BiH ili po službenoj dužnosti proglasiti ništavim rješenje o priznanju prava na zaštitu topografije ako utvrdi da u trenutku donošenja rješenja:
a) predmet zaštite nije bila topografija u smislu članka 2. stavak (2) ovoga Zakona,
b) topografija nije ispunjavala uvjete za zaštitu u smislu članka 4. ovoga Zakona,
c) prijava nije bila podnesena u roku iz članka 5. ovoga Zakona,
d) nositelj prava na topografiju nije imao pravo na zaštitu u smislu čl. 6. i 7. ovoga Zakona,
e) prilozi iz članka 11. stavak (3) ovoga Zakona nisu imali propisane elemente, odnosno nisu odgovarali topografiji za koju je zatražena zaštita.
(2) Postupak za proglašavanje ništavim rješenja o priznanju prava na zaštitu topografije može se pokrenuti pred Institutom tijekom cijelog roka trajanja prava na zaštitu topografije.
(3) Ako podnositelj prijedloga za proglašavanje ništavim rješenja o priznanju prava na zaštitu topografije tijekom postupka odustane od svoga zahtjeva, Institut može nastaviti postupak po službenoj dužnosti.
Članak 23. (Ograničenje djelovanja poništenja)
Poništenje rješenja o priznanju prava zaštite topografije nema retroaktivno djelovanje na pravomoćne sudske odluke u vezi s utvrĎivanjem povrede prava kao ni na sklopljene ugovore o prijenosu prava, odnosno ustupanju licencije, ako su i u mjeri u kojoj su ti ugovori izvršeni, pod uvjetom da je nositelj prava bio savjestan.
DIO PETI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 24. (Sukladna primjena Zakona o patentu)
Odredbe Zakona o patentu kojima se ureĎuju: ovlasti za zastupanje, postupak za proglašavanje ništavim rješenja o priznanju prava, podnošenje žabe Povjerenstvu za žalbe, postupak povodom žalbe, prestanak prava zaloga, izvršenje, stečaj, graĎanskopravna zaštita prava i carinske mjere na odgovarajući se način primjenjuju na topografije koje su predmetom zaštite prema ovome Zakonu.
Članak 25. (Primjena Zakona)
Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se samo na topografije koje su nastale nakon datuma početka njegove primjene.
Članak 26. (Provedbeni propisi)
(1) Ravnatelj Instituta donijet će provedbene propise za izvršenje ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Provedbene propise u smislu stavka (1) ovog članka čine: Pravilnik o postupku za priznanje topografije integriranog kruga, Odluka o posebnim troškovima postupka za stjecanje i održavanje prava industrijskog vlasništva i Odluka o naknadi za rad u Povjerenstvu za žalbe.
Članak 27. (Stupanje na snagu Zakona)
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Službenom glasniku BiH", a primjenjuje se od 1. siječnja 2011. godine.
PS BiH broj 516/10 28. svibnja 2010. godine
Sarajevo
Predsjedatelj Zastupničkoga doma
Parlamentarne skupštine BiH Dr. Milorad Ţivković, v. r.
Predsjedatelj Doma naroda
Parlamentarne skupštine BiH Sulejman Tihić, v. r.